Edukativni seminar Sindikalne akademije održan u Pirotu

14. mart 2022.  • 2470 Opširnije

Sindikalna akademija Saveza samostalnih sindikata Srbije nastavila je svoj rad realizacijom još jednog edukativnog seminara, održanog u Pirotu od 10. do 11. marta, u kojem su učestvovali predstavnici sindikata iz Pirotskog okruga.

Na ovom, drugom po redu seminaru, učestvovalo je 29 polaznika, predstavnika sindikalnih organizacija iz preduzeća iz javnog i realnog sektora iz Pirota, Babušnice, Bele Palanke, Dimitrovgrada i Strelca.

Stručni saradnici Saveza su govorili o o uticaju pandemije na tržište rada i materijalni položaj zaposlenih, kolektivnom pregovaranju i zaradama u kolektivnim ugovorima, kao i socijalnom dijalogu.

Polaznici su se upoznali i sa aktivnostima na izradi veb-portala, digitalne baze članova i mobilne aplikacije, koja će omogućiti veću vidljivost organizacije u javnosti i bolju dostupnost informacija članovima, čime će biti povećana efikasnost organizacije.

Učesnike seminara je, kao domaćin, pozdravio predsednik Veća SSSS za grad Pirot Jovan Mijalković, istakavši da samo edukovani sindikalista može da u pregovorima postigne ciljeve njegove sindikalne organizacije.

„Naš zakon omogućava i radikalne metode, poput štrajka, u koji je lako ući a teško izaći. Ako se uđe u štrajk, vi preuzimate odgovornost ne samo za zaposlene u toj firmi, već i za njihove porodice i njihovu egzistenciju, zbog čega se moraju koristiti sve diplomatske metode da se dođe do cilja“, ukazao je Mijalković.

Predstavivši ciljeve i sadržaj projekta, predsednik SSSS Ljubisav Orbović je rekao da će, u sklopu Akademije, biti organizovano ukupno osam edukativnih seminara u gradovima širom Srbije, koji imaju za cilj jačanje kapaciteta organizacije i njenih članova za delovanje u novonastalim okolnostima.

Sindikalna akademija je deo projekta koji SSSS realizuje u saradnji sa Evropskom konfederacijom sindikata i uz finansijsku podršku Evropske unije.

Orbović je istakao da je komunikacija članstva izuzetno važna i da će se ovoj temi posvetiti posebna pažnja, da se omogući jednostavna komunikacija, po novim metodologijama koje se koriste, kako bi sve bitne informacije bile što dostupnije.

Takođe, Orbović ističe i značaj socijalnog djaloga između poslodavca i zaposlenih.

“Taj odnos koji treba da se stvori, socijalni dijalog, potpisivanje kolektivnih ugovora, daje prostor i jednoj i drugoj strani da se dogovore, da nema, eventualnih nezadovoljstava, protesta, štrajkova, nečeg što odvodi u drugom pravcu, a ne ka osnovnom cilju, a to je proizvodnja, rad i stvaranje nove dobiti. Zato se mi trudimo i deo seminara je posvećen upravo kolektivnim ugovorima, upravo načinu socijalnog dijaloga, kako pregovarati, kako razgovarati u tom delu. Mislim da smo tu kao sindikati otišli korak ispred poslodavaca, ne svih, mnogi poslodavci su krajnje korektni i spremni za razgovore, jer i oni sami vide značaj socijalnog dijaloga i rešavanje pitanja kroz kolektivne ugovore”, izjavio je Orbović.

Učesnici seminara su najviše pitanja imali za predsednika Orbovića, koji je tokom diskusije odgovarao na brojna pitanja vezana za minimalne i prosečne zarade, zakone, rad Socijalno ekonomskog saveta, kolektivne ugovore, pregovore i kaznene poene za prevremeni odlazak u penziju.

Orbović je najavio i da će Međunarodni dan rada, koji zbog pandemije dve godine nije obeležavan, biti organizovan okupljanjem u Leskovcu, pred fabrikom “Jura”, “kako bi iskazali nezadovoljstvo odnosom rukovodstva fabrike prema zaposlenima i sindikalnim aktivistima”.

Protest prosvetnih radnika u Beogradu

14. mart 2022.  • 2469 Opširnije

Prosvetni radnici, u organizaciji tri reprezentativna sindikata obrazovanja, protestvovali su tokom vikenda u Beogradu, zahtevajući od Vlade Srbije da im ispuni ranije upućene zahteve, među kojima su i povećanje zarada u minimalnom iznosu od 15 odsto.

Članovi Sindikata obrazovanja Srbije, GSPRS „Nezavisnost“ i Sindikata prosvetnih radnika Srbije (SRPS) iskazali su nezadovoljstvo i zbog odlaganja uvođenja platnih razreda do 2025. godine, kao I zbog dvogodišnjeg rada od kuće bez naknade i lošeg kolektivnog ugovora, čiju izmenu traže.

Prosveta je u najgorem položaju od kada je zapisano, poručeno je na početku protesta, a potom je intonirana himna. Takođe, prosvetari su zatražili i manja odeljenja.

Ministar prosvete Branko Ružić je obećao da će da dođe na skup, ali se nije pojavio.

Predstavnici Centra za radničku solidarnost AFL-CIO u poseti Savezu

9. mart 2022.  • 2468 Opširnije

Koordinator američkog Centra za radničku solidarnost (Solidarity Center - AFL-CIO), zadužen za Evropu i centralnu Aziju, Alim Dato, posetio je Savez samostalnih sindikata Srbije i razgovarao sa predsednikom Ljubisavom Orbovićem.

Gost se posebno interesovao za položaj zaposlenih i uticaj pandemije virusa korona na stanje radničkih prava u Srbiji i sektore koji su najviše bili pogođeni.

Predsednik Orbović je, kao negativan primer, naveo slučaj kompanije YURA, u kojoj su radnici i pod temperaturom bili primorani da dolaze na posao, sindikalni predstavnici su trpeli maltretiranje, a predsednici sindikata dobijali otkaze. Takođe, skrenuta je pažnja i na nehumane uslove života i rada vijetnamskih radnika u kineskoj kompaniji Ling Long, u blizini Zrenjanina.

Tri oblasti su se izdvojile kao ključne u daljoj saradnji sa Centrom za radničku solidarnost - položaj zaposlenih žena, zelena agenda i atipični oblici rada.

EKS: Sindikalnim udruživanjem žena do boljeg položaja

7. mart 2022.  • 2467 Opširnije

Evropska konfederacija sindikata (EKS) pozvala je zaposlene žene da se sindikalno udruže kako bi se, zajedničkim snagama, izborili za što veća prava i bolji položaj žena u društvu.

Povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena, EKS naglašava da će, sa svoje strane, nastaviti da sprovodi jak pritisak za poštovanje prava žena u celoj Evropi, ali i poziva žene da se sindikalno organizuju, kako bi imali bolju startnu poziciju.

„Ovom porukom želimo da uputimo poziv svim zaposlenim ženama na akciju, da se udruže kako bismo ispregovarali bolji dogovor, više jednakosti u svetu rada, eliminisali razlike u zaradama muškaraca i žena, obezbedili da njihove koleginice budu zaštićene od nasilja i maltretiranja na radnom mestu, uveli mere bezbednosti i zdravlja na radu prilagođene polu, pravednija unapređenja ili veću ravnotežu između posla i života za žene i muškarce“.

EKS se osvrnuo i na ratna dešavanja na području Ukrajine, „koja ne mogu nikoga da ostave ravnodušnim“.

„Tokom ovih dana naše misli su sa radnicima čiji se životi uništavaju i sigurna sam da mogu u svačije ime da kažem da za Međunarodni dan žena tražimo mir, pravdu i demokratiju“, navela je Ester Linč, zamenik generalnog sekretara EKS.

Savez samostalnih sindikata Srbije i Sekcija žena se pridružuju zahtevu te organizacije za poštovanje mira, pravde i demokratije u svim zemljama.

Protest prosvetnih radnika 12. marta

4. mart 2022.  • 2466 Opširnije

Članovi Sindikata obrazovanja Srbije, Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“ i Sindikata radnika u prosveti Srbije najavili su protest za subotu, 12. marta, na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.

O tome su obavestili ministra prosvete Branka Ružića i pozvali ga da dođe na protest kako bi se upoznao sa problemima prosvetnih radnika vezanim za njihov socijalni položaj.

Protest se organizuje pod parolom „Ni pravde – ni para“, a članovi tri reprezentativna sindikata obrazovanja žele da ukažu na katastrofalan materijalni položaj zaposlenih u prosveti, kaže Valentina Ilić, predsednica Sindikata obrazovanja Srbije.

“Naši zahtevi su da zaposleni u obrazovanju do kraja godine dobiju povećanje plata za 15 odsto, da nam se isplati solidarna pomoć, da se reguliše regres i topli obrok. Prosvetni radnici poslednje dve i po godine trpe teret pandemije, dodatno su bili opterećeni, a za to nisu bili nagrađeni. Inflacija u januaru je iznosila 8,7 odsto, što znači da povećanje plata od sedam odsto nismo ni osetili. Prosečna plata u obrazovanju je ispod republičkog proseka”, navodi Ilić neke od razloga koji su prosvetare motivisali da izađu na ulicu.

“Razmišljali smo da li da organizujemo štrajk upozorenja ili da uđemo u zakonski štrajk, ali kako se nama zahvaljuju od početka pandemije što smo savesno radili, odlučili smo da protest bude u subotu, jer je dosta toga do sada propušteno i nismo želeli da tome dodatno doprinosimo. Sem toga, verujemo da će nam se pridružiti veći broj kolega pošto je neradni dan”, ističe Ilić.

Ona napominje da je ovaj protest samo uvod u aktivnosti koje sindikati planiraju za naredni period. Najavljuje da će biti još jedan protest, kao i da bi novu vladu i novog ministra prosvete to isto moglo da sačeka u avgustu ili septembru.

Sve više penzionera u Srbiji radi

2. mart 2022.  • 2465 Opširnije

Sve više penzionera u Srbiji radi da bi prehranili i pomogli svoje porodice i to uglavnom za manju platu od radnika u stalnom radnom odnosu.

Prema podacima koje je Tanjugu dostavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, a na osnovu broja zahteva za ponovno određivanje iznosa penzije po osnovu naknadno ostvarenog staža, oni procenjuju da je od ukupnog broja penzionera 2,5 odsto, odnosno oko 42.000 penzionera, angažovano po osnovu osiguranja koji se tretiraju kao radni odnos.

Predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije Milan Grujić tvrdi da je, prema procenama, 15 odsto ukupne penzionerske populacije u radnom odnosu.

„To su ljudi koji trebaju da prehrane porodice, svoje sinove, ćerke, unuke, i taj rad je jako nužan i predstavlja egzistencijalni minimum. Male penzije, velike porodice, naslednici koji ne mogu da se osamostale i onda se penzioneri osećaju odgovornim da preuzmu odgovornost za svoje unuke”, smatra Grujić.

On navodi da su poslovi koje obavljaju penzioneri, u najvećem broju, srodni kvalifikacijama koje imaju i da je reč uglavnom o poslovima vozača, fizičko-tehničkog obezbeđenja, majstorima specijalnih zanimanja, variocima, građevinskim radnicima, ali i medicinskim sestrama i lekarima.

Takođe, Grujić ističe da su penzioneri koji rade manje plaćeni od radnika u redovnom radnom odnosu.

„Ima ih svih zanimanja. Ima i onih koji su, zbog svoje stručnosti, samo nastavili da rade u istim firmama i kada su zvanično otišli u penziju, ali u principu uglavnom je reč o deficitarnim i malo plaćenim zanimanjima”, kaže Grujić.

Iz privatnog preduzeća Ariva kažu da je u poslednjih par godina u industriji transporta, zbog nedostatka profesionalnih vozača i njihovog odlaska u inostranstvo, primetan trend zapošljavanja penzionisanih lica.

Ariva ističe da su njihova iskustva sa zapošljavanjem penzionera pozitivna.

„U većini slučajeva, u Beogradu gde zapošljavamo najveći broj penzionera, to su uglavnom ljudi koji su već bili deo naše kompanije. Kompanija Arriva radi na kvalitetnoj selekciji kadrova a zaposleni penzioneri imaju periodične lekarske preglede procene psihofizičke sposobnosti. Pored toga, kompanija ne ostvaruje dodatne benefite i pogodnosti za zapošljavanje penzionera, već su oni isti kao za sva druga radno sposobna lica”, navodi se u pisanom odgovoru kompanije Ariva, javlja Tanjug.

PROTEST NAUČNIH RADNIKA U BEOGRADU

24. februar 2022.  • 2464 Opširnije

Na Trgu Nikole Pašića u Beogradu održan je protest u organizaciji Sindikata zaposlenih u naučnoistraživačkoj delatnosti Srbije. Naučnici traže da država obezbedi jednake plate za jednak rad i da se obezbedi siguran posao za sve naučnike i istraživače.

Učesnici protesta su, nakon okupljanja, krenuli u šetnju do Vlade Srbije, gde su predate svoje zahteve.

Kako su rekli, njihovi problemi traju 11 godina i žele stalan posao i jednake plate za jednako urađen posao, kao i bolji status na fakultetima i institutima.

Oni drže transparente na kojima piše „Jednake plate za jednak rad“, „Siguran posao za naučnike“, „Za dostojanstven rad u nauci“.

Prisutnima se obratila dr Đurđica Jovović, predsednica Sindikata zaposlenih u naučnoistraživačkoj delatnosti Srbije, pozvavši predstavnike vlasti da uvede jednake platne razrede za sve naučnike.

"Danas slavimo 20. rođendan, ali ne onako kako dolikuje. Nezadovoljni smo i boli nas nepravda koja traje 11 godina. Muka nam je od tone papira koje smo poslali ovoj državi. Sramota za državu koja ima kapcitet, koja ima veliki broj naučnih radnika da se ovako odnose prema nama", rekla je Jovović, dodajući da su naučnici uvek tu za svoju zemlju.

EKS danas u Briselu na ulici traži veće plate

24. februar 2022.  • 2463 Opširnije

Evropska konfederacija sindikata (EKS) danas će u Briselu zatražiti povećanje plata za sve zaposlene.

Kako bi skrenula pažnju javnosti na taj zahtev, EKS će, uz podršku belgijskih i evropskih sindikata, demonstrirati ispred zgrade Saveta Evropske unije, od 14 do 15 časova.

Povećanje plata trebalo bi da pomogne u borbi protiv rastuće nejednakosti u Evropi, koja ide ruku pod ruku sa siromaštvom zaposlenih i eksploatacijom najugroženijih radnika. Veće plate i bolja kupovna moć podstakle bi unutrašnju tražnju u EU, čime bi se ojačao i ekonomski oporavak.

EKS u saopštenju ukazuje da, dok produktivnost u Evropi raste, a beneficije dele kompanije i akcionari, evropskim radnicima su okrenuta leđa.

„Zato je radnicima širom Evrope potrebno povećanje plata. Cilj ovih demonstracija biće isticanje zahteva za povećanje plata radnika u Evropi, kako bi mogli da sastave kraj s krajem i obezbede sebi i svojim porodicama barem pristojan životni standard. Takođe, zahtevaćemo efikasnije kolektivno pregovaranje za sve, povećanje minimalne zarade i usvajanje Direktive o adekvatnim minimalnim zaradama“.

Realizacijom prvog seminara, počela sa radom Sindikalna akademija SSSS

23. februar 2022.  • 2462 Opširnije

Danas je zvanično počela sa radom Sindikalna akademija Saveza samostalnih sindikata Srbije realizacijom prvog seminara, na kojem su učestvovali predstavnici sekcija mladih i žena Saveza.

Na seminaru se govorilo o značaju i unapređenju socijalnog dijaloga, postupcima i fazama kolektivnog pregovaranja i ugovaranju zarada i ostalih primanja u kolektivim ugovorima, kao i uticaju pandemije na tržište rada i materijalni i socijalni položaj zaposlenih u Srbiji.

Govoreći o ovim važnim temama, stručni saradnici iz Saveza su navodili i normativne okvire i primere iz prakse, dok su polaznici ukazivali na njihova iskustva i postavljali pitanja od značaja za dalji sindikalni rad.

Budući da je reč o prvom seminaru u okviru Sindikalne akademije, učesnike je pozdravio sekretar Veća SSSS Zoran Mihajlović, upoznavši ih sa ciljem i značajem Projekta. On im je sugerisao da se na pravi način informišu o stanju privrede i ekonomije u našoj zemlji, da saznaju više o načinima i alatima sindikalne borbe, sa ciljem da u svojim sredinama i organizacijama utiču na bolji materijalni i socijalni položaj zaposlenih. Mihajlović je pozvao mlade i žene da se što više edukuju i ohrabre da učestvuju u odlučivanju u svojim organizacijama i Savezu.

Seminar, na kojem je učestvovalo 26 polaznika, organizovan je u okviru Sindikalne akademije koja je deo projekta koji Savez samostalnih sindikata Srbije realizuje u saradnji sa Evropskom konfederacijom sindikata i uz finansijsku podršku Evropske unije.

U sklopu Akademije biće organizovano osam edukativnih seminara u gradovima širom Srbije, koji imaju za cilj jačanje kapaciteta organizacije i njenih članova za delovanje u novonastalim okolnostima.

Ovaj veliki i jedinstven projekat je od strateškog značaja, ne samo za Evropsku konfederaciju sindikata i sindikalni pokret, već naročito za nacionalne centrale, koje će kao rezultat realizacije ovog projekta ojačati kapacitete organizacije i članova za delovanje u novim uslovima i izmenjenim industrijskim odnosima.

Pored Sindikalne akademije i tema od interesa za sindikalni rad, polaznici su se upoznali i sa aktivnostima na izradi veb-portala, digitalne baze članova i mobilne aplikacije, koja će omogućiti veću vidljivost organizacije u javnosti i bolju dostupnost informacija članovima, čime će biti povećana efikasnost organizacije.

Naučnici traže hitno ukidanje razlike u platama istraživača

22. februar 2022.  • 2461 Opširnije

Sindikat zaposlenih u naučno-istraživačkoj delatnosti predao je ponovo zahtev Vladi Srbije za hitno ukidanje razlika u platama istraživača u istim zvanjima koji dostižu i do 60.000 dinara, kao i siguran posao za sve naučnike i istraživače.

Na pitanje kakav odgovor očekuje, predstavnik sindikata Srđan Atanasovski odgovara da ih brine što "razgovori nemaju nikakvu agendu i dnevni red", ali, ističe, spremni su na svaku vrstu razgovora.

"Na stolu moraju da postoje konkretna rešenja i ponude, da bismo razgovore mogli da vodimo u konstruktivnom duhu, a ne samo da razgovaramo da bismo razgovarali", poručio je Atanasovski novinarima.

On ne očekuje da će se to pitanje rešiti za sedam dana, jer, kako kaže, Vlada za 10 godina nije uspela da sprovede svoje zakone. Sindikat nauke najavio je protest za 28. februar, a jedino što bi moglo da ga odloži, kaže Atanasovski, bilo bi ispunjenje zahteva, što bi "bilo veliko iznenađenje".

Sindikat nauke pokrenuo je prošle godine kampanju "Za dostojanstven rad u nauci", kako bi se, ističu, poboljšao život naučnika i naučno-istrazivački rad.

Oni napominju i da, "uprkos tome što rad u nauci ne odgovara zakonom definisanim uslovima za radni odnos na određeno vreme, mladi istraživači, kao i svi istraživači angažovani na fakultetima, po pravilu dobijaju ugovore na godinu dana".

Sindikat navodi da to u praksi znači da su oni na svojevrsnom neodređenom probnom radu, koji, naglašavaju, u pojedinim slučajevima traje i više od 13 godina.

Oni od resornog ministarstva traže da garantuje trajno fiansiranje svih zaposlenih i tako omogući zaključivanje ugovora o radu na neodređeno.

Predstavnici Sindikata predali su i krajem januara zahtev za "dostojanstven radni položaj naučnica i naučnika".

Isplata kovid dodatka zdravstvenim radnicima i u 2022. godini

21. februar 2022.  • 2460 Opširnije

Vlada Republike Srbije je na sednici, održanoj 10. februara 2022. godine, donela Zaključak kojim je data saglasnost da se i u ovoj godini isplati nagrada, takozvani kovid dodatak, zaposlenima u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini.

Takođe, vlada je dala saglasnost da se u januaru, odnosno februaru 2022. godine, isplati kovid dodatak za 2021.godinu kolegama u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju, Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika ˮŽeleznice Srbijeˮ i Zavodu za sport i medicinu sporta Republike Srbije.

Republički fond za zdravstveno osiguranje prenosi sredstva zdravstvenim ustanovama prema dokumentaciji koji oni dostave, a koja mora da obuhvati kriterijume za dodelu nagrade.

Sredstva za isplatu ove nagrade obezbeđuju se u budžetu RS.

Vuković: Radnici u Srbiji sanjaju da ne rade za praznike, daleko smo od evropskih standarda

18. februar 2022.  • 2459 Opširnije

Daleko smo od prihvatanja evropskih standarda, jer je san radnika u Srbiji, za početak, da ne rade za državne praznike.

To je za TV K1 rekao potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković, komentarišući odluku Belgije da uvede četvorodnevnu radnu nedelju i zabranu poslodavcima da kontaktiraju radnike van radnog vremena.

Vuković je rekao kako ne bi trebalo da se radi za Sretenje, Uskrs, Božić i Međunarodni dan rada i ocenio da lobi krupnog kapitala kreira tržište rada koje je veoma nepovoljno za radnika, čija su prava "na izuzetno niskom nivou".

Podsetio je i da se sindikat koga predstavlja još od 2016. zalaže protiv rada nedeljom.

"Onaj ko želi da radi nedeljom trebalo bi da plaća veći porez, da daje veću platu, da ima veće cene. Takva je praksa u nekim zemljama EU. Nema humanizacije rada, radnici u Srbiji se eksploatišu", zaključio je Vuković.

Brnabić: Fiat ostaje u Srbiji i u narednom periodu

17. februar 2022.  • 2458 Opširnije

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izrazila je uveravanje da će kompanija „Fiat“ ostati u Srbiji i u narednom periodu.
Ona je to saopštila predsedniku Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisavu Orboviću i predstavnicima Sindikalne organizacije Fiat Automobili Srbija, na čiju inicijativu je i sazvan današnji sastanak.
Ova informacija bi mogla da utiče na smanjenje tenzija koje poslednjih meseci postoje među zaposlenima u kragujevačkoj fabrici.
Strah za budućnost i opstanak fabrike je opravdan s obzirom na to su zaposleni u toku ove godine radili svega sedam dana, dok se, istovremeno, radnici pozivaju na tromesečni rad u Slovačku.
Sastanku u zgradi Vlade Srbije su, osim predsednika Orbovića, prisustvovali i predsednik i zamenik predsednika Sindikalne organizacije Fiat Automobili Srbija, Saša Đorđević i Ivan Ristić.

Završen protest predškolaca, poručili da borbu nastavljaju kroz institucije

14. februar 2022.  • 2457 Opširnije

Protest vaspitača, koji je organizvao Samostalni sindikat predškolskog vaspitanja i obrazovanja završen je ispred zgrade Vlade Republike Srbije. Okupljeni su zatražili hitno usvajanje niza zahteva, a ranije su pozvali građane na solidarnost, tražeći podršku koja im je neophodna.
Aktivisti su ispred Vlade poručili da zahtevaju formiranje Radne grupe koja će se baviti njihovim problemima, a pozvali su i predstavnika Vlade da im se pridruže.
Prema rečima reportera Nova.rs, na skupu je bilo oko 500 okupljenih koji su se najpre okupili ispred zgrade Ministarstva prosvete, nakon čega su se uputili ka Vladi Srbije. Okupljeni su nosili transparente „Nismo vas tako vaspitale“ i poručili da imaju 2,5 puta manje plate od proseka.
Jedna od prisutnih, Marijana Šen poručila je da su predškolske ustanove ostavljene na milost i nemilost lokalnih samouprava, ali da ima pozitivnih primera poput Čačka.
„Imamo gradove gde ne postoji naknada za putne troškove, regres topli obrok. Da li su deca u Beogradu drugačija od drugih, mi znamo da nisu“, poručila je ona.
Prisutni su pozvali i ministra prosvete Branka Ružića da im se pridruži.
Iz samostalnog sindikata zahtevaju da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja hitno obaveže Pedagoški fakultet u Užicu da izda potvrde o ekvivalenciji akademskog zvanja master, a ovaj problem datira još iz 2013. godine, a njegovo rešenje intezivairano je 2019. godine, navodi se u saopštenju Samostalnog sindikata.
Traži se i zatvaranje predškolskih ustanova od 14.02 do 18.02 kako bi se uticalo na ukupnu epidemiolšku stituaciju i pokušao da se smanji broj zaraženih.
Vaspitači zahtevaju i povećanje cena rada, sredstvima iz budžetskih rezevi Republike Srbije.
Ostali zahtevi:

  • Priznanje odogovarajućeg koeficijenta doškolovanom kadru u LU gde to još nije učinjeno i promenu stava Ministarstva finansija u davanju saglasnosti za proširenje mase sredstava.
  • Isplatu toplog obroka i regresa zaposlenima na minimalnoj zaradi.
  • Poštovanje zakonskog normativa o broju upisane dece i gurpi i rasterećenje postojećih kapiciteta.
  • Omogućenje povoljnih uslova za kupovinu stanova, po modelu vojske, policije i mladih bračnih parova.
„Radna grupa za predškolsko obrazovanje je prestala sa radom 2019. godine. Od tada su se članovi grupe sastali još tri puta, na inicijativu našeg Sindikata. Pokrenula je i rešila neke od problema u predškolstvu, na čemu smo zahvalni, ali kao što se iz zahteva gore vidi, mnogi problemi još stoje, sporo se rešavaju , a neki novi se otvaraju. Zato zahtevamo ponovo aktiviranje Radne grupe za predškolsko obrazovanje“, zaključuje se u saopštenju.
IZVOR: NovaS

Predškolsko vaspitanje i obrazovanje: Saopštenje

10. februar 2022.  • 2456 Opširnije

POZIV NA JAVNI SKUP,
14.02.2022. godine, u 14 časova, ispred MPNTR, Nemanjina 22-26.

Poštovani, ovim putem želimo da vas obavestimo i da ukažemo na sve veće probleme u predškolstvu na koje nailazimo. Ujedno želimo da vas pozovemo na solidarnost, kroz koju bi vi uzeli učešće na Javnom skupu i samim tim podržali naše zahteve za rešenje problema.

ZAHTEVAMO HITNO:

  • Da MPNTR obaveže Pedagoški fakultet u Užicu da izda potvrde o ekvivalenciji stečenog zvanja sa akademskim zvanjem master (problem datira od 2013. godine, njegovo rešavanje intenzivirano je od 2019 . godine do danas, i pored mnogih obećanja rešenja nema, a doškolovani kadar trpi posledice. Poslednja dobijena informacija je da se do rešenja dolazi Zaključkom Vlade RS.)
  • Zatvaranje predškolskih ustanova u Srbiji, od 14.02. do 18.02.2022. godine, kako bi se napravio epidemiološki rez i smanjio broj obolelih.
  • Isplatu pomoći zaposlenima u predškolskim ustanovama Srbije iz tekućih budžetskih rezervi RS.
  • Uvećanje cene rada za 15%.
  • Izmenu Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama u delu koji se odnosi na predškolsko vaspitanje i obrazovanje (bb).
  • Priznavanja odgovarajućeg koeficijenta doškolovanom kadru u LU gde to još nije učinjeno i promenu stava Ministarstva finansija u davanju saglasnosti za proširenje mase sredstava.
  • Isplatu toplog obroka i regresa zaposlenima na minimalnoj zaradi.
  • Poštovanje zakonskog normativa o broju upisane dece u ,grupi i rasterećenje kaPaciteta trenutno preko broja upisane dece u vaspitne grupe.
  • Da se zaposlenim u predškolskim ustanovama omoguće povoljniji uslovi za kupovinu stanova (model za vojsku, policiju i mlade bračne parove).
  • Isplatu zaostalih zarada u Beloj Palanci, Smederevskoj Palanci i Novom Pazaru .
  • Radna grupa za predškolsko obrazovanje je prestala sa radom 2019. godine. Od tada su se članovi grupe sastali još tri puta, na inicijativu našeg Sindikata. Pokrenula je i rešila neke od problema u predškolstvu, na čemu smo zahvalni, ali kao što se iz zahteva gore vidi, mnogi problemi još stoje, sporo se rešavaju, a neki novi se otvaraju. Zato zahtevamo ponovno aktiviranje Radne grupe za predškolsko obrazovanje.

    Srdačno,
    PREDSEDNICA
    Bosiljka Jovanović

Sindikati predlažu da vrtići budu zatvoreni od 14. do 18. Februara

8. februar 2022.  • 2455 Opširnije

Samostalni sindikat predškolskog vaspitanja i obrazovanja i Granski sindikat prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“ zatražili su da predškolske ustanove u celoj zemlji budu zatvorene od 14. do 18. februara.

U dopisu Kriznom štabu, predsednici Vlade Ani Brnabić i ministru prosvete Branku Ružiću, sindikati ovaj predlog pravdaju aktuelnom epidemiološkom situacijom u predškolskim ustanovama i rastom broja obolelih, kao i predviđanjem da se pik ovog talasa korona virusa očekuje sredinom meseca.

Sindikati ističu da bi se zatvaranjem predškolskih ustanova napravio epidemiološki rez, izvršila dodatna dezinfekcija prostora, te da bi to doprinelo da se smanjenju broja obolelih u vrtićima, a zaposleni bi dobili priliku za predah, s obzirom da rade u punom kapacitetu.

Predsednica Sindikata predškolskog vaspitanja i obrazovanja Bosiljka Jovanović kaže za Danas da taj sindikat teško dolazi do podataka o broju zaraženih vaspitača i drugih zaposlenih u vrtićima, te da su trenutno žarišta u Beogradu i Valjevu, gde je između 20 i 30 odsto radnika bolesno. U januaru je Velika Plana imala najveći broj zaraženih, preko 30 odsto.

Kragujevački sindikalci sumnjaju da Fijat odlazi iz Srbije zbog slanja radnika na rad u Slovačku

8. februar 2022.  • 2454 Opširnije

Savez samostalnih sindikata Kragujevac smatra da slanje radnika Fijat Krajsler automobila Srbija (FCA) na rad u Slovačku znači da ova fabrika ne namerava da ostane u Srbiji.

Kada se pre godinu dana po prvi put pojavila informacija o odlasku kragujevačkih radnika iz Fijat automobili Srbija na rad u Slovačku, stavovi su bili ekstremno podeljeni.

Jedni su tvrdili da se radi o dobro plaćenom poslu u fabrici Pežo-Sitroen, u mestu Trnava u Slovačkoj, dok su drugi upozoravali da takav gest poslovodstva Fijata samo potvrđuje davne sumnje u kraju rada ove fabrike u Kragujevcu.

Godinu kasnije, izgleda da dileme više nema, bar kada je u pitanju Savez samostalnih sindikata Kragujevca. Oni ovo vide kao odustajanje Fijata od proizvodnje novog modela u FAS-u, što po njima znači i zatvaranje fabrike u Srbiji.

“Ako Fijat u svom planu ima da radnici mesečno na radnom mestu provode dva ili tri dana, a istovremeno ih šalju na rad u Slovačku, jasno je da tu proizvodnje nema niti se planira”, kaže za Danas Jugoslav Ristić, predsednik SSSK.

U prilog ovakvom stavu Ristić napominje da kada stanu proizvodne trake, kada se zatvore pogoni, o pokretanju prozvodnje posle mesec dana nerada nema ni govora.

Ovakav status i fabrike i radnika traje već dosta dugo, radnici više ne rade nego što rade, primaju minimalac, pa se i ponuda za odlazak na rad u Slovačku učinila pristojnom opcijom, posebno zato što je bila ponuđena zarada od 850 evra mesečno, uz plaćen smeštaj.

Nakon prvih infromacija o ovom poslovnom potezu FCA reagovao je i SSSK saopštenjem.

Ipak, devetoro radnika koji su dobrovoljno prihvatili da odu u fabriku Pežo-Sitroen u Trnavi, doživeli su nešto sasvim drugo, nešto na šta nisu bili upozoreni pre odlaska.

“Oni su otišli tamo ali nisu potpisali ugovor sa Fijatom o radu van mesta prebivališta. Fijat im je samo obeća da će im radna mesta biti zamrznuta do povratka. U Slovačkoj ih je preuzela neka agencija sa kojom su potpisali ugovor o radu, čak ne ni sa fabrikom Pežo-Sitroen”, kaže za Danas Jugoslav Ristić.

I to nije bilo jedino iznenađenje. Umesto plate od 850 evra, dobili su ponudu na 580 evra, u trajanju od tri meseca dok prođu obuku.

“Kakvu obuku kada su to sve radnici iz proizvodnje i sa trake”, pita se Ristić.

Savez samostalnih sindikata Kragujevac podseća na zakonom definisane uslove pod kojima se radnici mogu uputiti na rad van matične fabrike.

Naime, Zakonom o upućivanju radnika na rad u inostranstvo predviđeno je da radnicima sleduje mesečna novčana naknada koja mora biti veća od prosečne zarade države u koju se šalju na rad, kao i da im budu plaćeni troškovi putovanja, smeštaja i ishrane.

Po mišljenju Jugoslava Ristića, predsednika SSSK, ovde se ne radi o tome. U ovakvom potezu Fijata, on prepoznaje želju da se na nešto elegantniji način fabrika u Kragujevcu ugasi i prestane u potpunosti sa radom.

Suočeni sa nezadovoljstvom radnika upućenih na rad u Slovačku, iz Fijata su novoj grupi ponudili nešto bolje uslove. Tokom vikenda iz fabrike su telefonom pozivali radnike, tražeći dobrovoljce za odlazak na 90 dana.

Sindikat obrazovanja Srbije traži dodatno povećanje plata

4. februar 2022.  • 2453 Opširnije

Predsednica Sindikata obrazovanja Srbije Valentina Ilić zatražila je od premijerke Ane Brnabić i ministara prosvete i finansija Branka Ružića i Siniše Malog hitan sastanak u vezi sa poboljšanjem materijalnog položaja zaposlenih u prosveti.

U suprotnom, iz ovog sindikata najavljuju da će preduzeti sve metode sindikalne borbe, uključujući i štrajk.

Ilić je ukazala da zbog neuređenosti, netransparentnosti i nepravednosti sistema plata zaposlenih u javnom sektoru i odlaganja primene platnih razreda, država nije pokazala dobru volju da realno sagleda problem zaposlenih u obrazovanju, koji su dovedeni na granicu opstanka.

“Usvajanje Zakona o budžetu za 2022. godinu i planirano povećanje plata sedam odsto za zaposlene u prosveti, ostavilo je prosvetne radnike bez realnog povećanja plata, pa kad se tome pridodaju inflacija i porast cena životnih namirnica i energenata za 20 odsto jasno je da su zarade zapravo još manje”, kaže Ilić.

Sindikat od Vlade traži dodatno povećanje cene rada za sve zaposlene u obrazovnom sistemu za još 15 odsto do kraja 2022. i da im do marta bude isplaćena novogodišnja nagrada.

Sindikat zahteva i da se izjednače cene rada zaposlenih u studentskom standardu i visokom obrazovanju sa cenom rada u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i učeničkom standardu, isplatu naknade za topli obrok i regres za sve zaposlene, kao i da im se omoguće povoljniji uslove za kupovinu stanova (model kao za vojsku i policiju i mlade bračne parove).

Modernizacijom – sindikat u korak sa svetom, brzom i tačnom informacijom – radnik korak ispred poslodavca

3. februar 2022.  • 2452 Opširnije

Što su radnici bolje informisani - prava im se manje krše!

Da je informisanost o radničkim pravima u snažnoj korelaciji sa povredrom prava i aktivnom borbom za prava, pokazuju brojna istraživanja.

Poslednje koje je sproveo Savez samostalnih sindikata Hrvatske svedoči da su aktivni i informisani radnici i razumevanje o moći informacije - preduslov postizanja boljih prava i socijalne pravde, a tako i dostojanstvenog života, odnosno života po meri čoveka.

Radnici su relativno pasivni kad je reč o traženju i proveravanju informacija o radničkim pravima, dok su aktivniji jedino kada misle da su im prava povređena ili kada nisu sigurni koja prava imaju. Najčešće se informišu o osnovnim pravima, poput godišnjeg odmora, visine plate, radnog vremena i drugih materijalnih prava, a najmanje u vezi sindikalnog organizovanja i prava na štrajk.

Oni obično ne prepoznaju nepravdu i često nisu svesni svog potčinjenog položaja i ne veruju kako je promena moguća.

Pravovremena i redovna informisanost, kao i širenje svesti o pozitivnim ishodima i uticajima sindikalnog rada i borbe, važni su u razbijanju takvih predrasuda i time, istovremeno, unapređenju radničkih prava uopšte.

Uloga sindikata u tome je velika, s obzirom na to da su, kako pokazuje istraživanje, članovi sindikata bolje informisani o pravima, znaju vrednost tih informacija, a tamo gde deluje sindikat ređe su i povrede radničkih prava, a radnici skloniji da se bore za svoja prava.

Zato će Savez samostalnih sindikata Srbije, realizacijom međunarodnog projekta, podići informisanost na znatno viši nivo i istrajati u naporima da osvesti i edukuje članove o važnosti sindikalnog organizovanja i sindikata i njegove uloge, kao i o važnosti informisanosti o pravima.

Na tom putu je, smatramo, neophodno bolje unutrašnje informisanje, koje ćemo postići formiranjem baze podataka, savremenog internet portala i mobilne aplikacije „e-sindikat“, čime ćemo članstvo približiti Savezu i svim drugim nivoima sindikalnog organizovanja.

Digitalizacijom će svaki član moći da, na „jedan klik“, dođe do svih potrebnih zakonskih akata, propisa i inicijativa koje sindikati upućuju vladi, poslodavcima i lokalnim samoupravama. Ali, i svim dokumentima i odlukama, bitnim za sindikalnu organizaciju i njene članove.

Deo projekta, pod nazivom „Sindikalna akademija“, predviđa edukaciju članova o brojnim temama, iz koje će proisteći priručnik za kolektivno pregovaranja i socijalni dijalog.

Digitalizacija će ojačati prisustvo SSSS na društvenim mrežama, postaćemo aktivniji i bliži našim članovima.

Preko društvenih mreža ćemo afirmisati naše nove aplikacije, e-sindikat i „Radna prava za tebe“, koja je namenjena mladima koji iz srednjih škola ili sa fakulteta izlaze na tržište rada ali i onima koji su radnici sa iskustvom a žele da dodatno utvrde svoja znanja.

Jer, kada radnici znaju svoja prava, prvi preduslov promene je postignut.

Želimo da probudimo želju za aktivnim učešćem i ličnim doprinosom unapređivanju prava i položaja radnika.

Sindikat na ovaj način postaje bliži svima bez obzira da li su članovi i 'preskače' fizičku distancu.

Informisanjem doprinosimo demokratizaciji i širenju znanja svih radnika o njihovim pravima i mogućnostima delovanja, te ih približavamo sindikalnim organizacijama i sindikalnom učlanjavanju i delovanju.

Gajić: Verujem u budućnost SSSS

2. februar 2022.  • 2451 Opširnije

Sindikat koji ima tako bogatu prošlost, mora da ima i budućnost i zato verujem da će Savez samostalnih sindikata Srbije opstati i nastaviti da jača u borbi za bolji svet rada, izjavio je doskorašnji predsednik Veća SSSS za grad Jagodinu Miroslav Gajić.

U tom cilju, potrebno je stalno podmlađivanje kadrova, kao i poštovanje sopstvenih akata, pre svega Statuta i Pravilnika o materijalno-finansijskom poslovanju, rekao je Gajić, koji je posle dve decenije obavljanja te funkcije otišao u zasluženu penziju.

On je, u intervjuu za sajt Saveza samostalnih sindikata Srbije, ocenio da, uprkos činjenici da su stariji rasli u drugačijem sistemu, dok mladi dolaze sa drugačijim shvatanjima, spoj iskustva i mladosti je dobar i nije sporan, jer i jedni i drugi rade zbog sredstava za život.

„Ne vidim problem u tome. Mladima je možda lakše, jer veliki deo posla u pogledu informisanja i organizacije mogu da obave preko društvenih mreža. Međutim, ne treba da zaborave sopstvenu izgradnju i liderstvo, a to mogu i moraju starom, oprobanom metodom – štrajkovima i protestima“.

Gajić je istakao da je neophodno da se i u narednom periodu jača jedinstvo i solidarnost, a ne materijalne vrednosti, naročito ne pojedinca ili neke grupe „jer, nažalost, ima primera da je upravo lična korist nekima prioritet“.

Dugogodišnji sindikalac ne smatra verodostojnim pojedina istraživanja koja govore da radnici ne veruju sindikatima, jer se, kako kaže, to pitanje ne može posmatrati generalno.

„Sve zavisi od toga ko i za koje potrebe naručuje takve ankete ili analize. Veći problem je to što je država dovela poslodavce koji ne dozvoljavaju sindikalno organizovanje. Međutim, to ne znači da mi kao sindikat nemamo slabosti. Ima ih svakako i treba konstantno raditi da one što manje utiču na ostvarivanje osnovne uloge sindikata“, smatra Gajić.

Govoreći o trenutnom stanju radnih prava, on kaže da se ono nije mnogo promenilo i da tamo gde nema sindikata jedini način da se dođe do rezultata jeste obraćanje inspekciji ili sudu, „a to je skupo i dugo traje“.

Kršenje radnih prava se u prethodnom periodu najčešće odnosilo na veliko kašnjenje ili odsustvo isplate zarada, ali je sa krizom došlo do promene. Sada imamo veliki problem sa stranim investitorima, koji su sa državom sklopili ugovore čije su odredbe najčešće u suprotnosti sa Zakonom o radu.

On, za sada, ne očekuje bolji socijalni dijalog, „jer svi socijalni partneri najpre traba da budu ravnopravni, konkretno prilikom dokazivanja reprezentativnosti“.

Govoreći o stanju u Jagodini, Gajić je rekao da je ono isto kao i u ostatku Srbije. „Tamo gde imamo kolektivne ugovore, a to je, uglavnom, tamo gde je država poslodavac na različitim nivoima, stanje je bolje. Kod privatnih poslodavaca, sa časnim izuzecima, položaj zaposlenih je lošiji. Veoma često takvi poslodavci traju dok traju sredstva koja, po raznim osnovama, uplaćuje država“.

Saradnja sa lokalnom zajednicom je, prema njegovim rečima, bila korektna, te da „sve zavisi od toga koliko smo kao sindikat u mogućnosti da izvršimo pritisak po konkretnom pitanju“.

Gajić veruje da će novi predsednik tog veća nastaviti da se bori za bolji materijalni položaj zaposlenih i veća radna prava, kao i da će jačati rad Veća.

„Za sada jedini kandidat za predsednika je moj dugogodišnji saradnik i iskusni sindikalni borac“, zaključio je Gajić.

Sindikat nauke: veće plate i bolji status

1. februar 2022.  • 2450 Opširnije

"Zahtevamo da se odmah nivelišu plate oštećenim naučnim radnicima, da se svim naučnicima koji imaju ugovore na određeno vreme zaključe ugovori o radu u skladu sa zakonom.

Takođe, zahtevamo da nadležno Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja najkasnije do novembra ove godine predstavi plan sa koeficijentima po zvanjima, a na osnovu kojih će se od 1. januara 2023. obračunavati i isplaćivati plate u nauci, čime će se obezbediti zakonski princip "jednaki rad - jednaka plata".

Ovo su zahtevi koje su u ponedeljak, na protestu pred Vladom Srbije pod nazivom "Došli smo po odgovore", izneli predstavnici Sindikata nauke Srbije. Oni su zahteve predali u Vladu i istakli da je rok za odgovore 7. februar.

- Za 8. februar zakazana je sednica Republičkog odbora Sindikata nauke gde će se na nivou predstavnika svih instituta u Srbiji doneti odluka o daljim koracima, a jedan od njih je i potencijalni protest ukoliko se na naše zahteve ne odgovori pozitivno - kaže za "Novosti" dr Milan Ivanov, viši naučni saradnik Instituta za medicinska istraživanja.

Ivanov pojašnjava da se naučnici suočavaju sa problemom kršenja Zakona o radu, u kome piše da se zaposlenima garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji ostvaruju kod poslodavca:

- Kod nas u nauci nije tako, jer za jedno radno mesto postoji šest različitih plata. Tražimo da se poštuje princip - isto radno mesto, isti stepen obrazovanja, ista plata. Pošto nam je u Vladi predočeno da nema novca da odjednom svi pređu u najveću kategoriju, pristali smo da 2022. godina bude prelazna - da se naučnici koji primaju plate u tri najniže kategorije pomere u kategoriju A3 koja je treća po visini, a da od 2023. plate budu izjednačene.

KAMPANJA ZA DOSTOJANSTVEN RAD
Sindikat nauke pokrenuo je kampanju "Za dostojanstven rad u nauci".

- Želimo da podstaknemo sve zaposlene u nauci da se zajedno izborimo za naše zahteve. Smatramo da su obrazovanje i nauka ključni za našu državu, ali da ne možemo mlade naraštaje pozivati da se školuju, da biraju poziv naučnika, da ostaju u Srbiji i da tu zasnivaju svoje porodice, ako mladi radnici u nauci već rade bez dostojanstva i na nesigurnim radnim mestima - navode u Sindikatu.
IZVOR: NOVOSTI

Kolektivnim ugovorom do većih prava za tekstilne radnike

1. februar 2022.  • 2449 Opširnije

Samostalni sindikat tekstila, kože i obuće Srbije će, zajedno sa kolegama iz Nezavisnosti, uputiti predlog Uniji poslodavaca Srbije da otpočnu pregovore o potpisivanju granskog kolektivnog ugovora, kako bi radnici dobili veća prava nego što je to zakonom predviđeno.

Samostalni sindikat će, takođe, pokrenuti inicijativu u svim preduzećima u kojima deluje da otpočnu pregovori za zaključivanje kolektivnih ugovora kod poslodavca.

“Smatramo da je kolektivni ugovor radnički ustav, kroz koji treba težiti da se za radnika postignu veća prava”, rekao je predsednik tog sindikata Radojko Jovanović.

Invazija radnika iz ruralnih delova Azije na gradilišta u Srbiji

31. januar 2022.  • 2448 Opširnije

"Kada se radnik iz Turske povredi na gradilištu, leče ga privatno i odmah deportuju u Tursku. On i ne vidi našu bolnicu. To je ovde postala redovna pojava. Imamo navalu radnika iz ruralnih područja Azije, rade na crno i za to niko nije procesuiran", kaže za Nova.rs Saša Torlaković, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije, povodom sve većeg broja stranaca koji rade u Srbiji.

Tačnih podataka, koliko je stranih državljana angažovano na srpskim gradilištima – nema, ali su procene da se radi ‘‘o hiljadama ljudi‘‘, navodi Torlaković.

On kaže da, uglavnom, rade ljudi iz Kine, Indije, Turske, Albanije, Tadžikistana, Vijetnama i „raznih azijskih zemalja“, da pristaju da rade za male plate i bez legalne dozvole, a sve u nadi, dodaje, da će preko Srbije otiću u razvijene zemlje Evrope.

Torlaković objašnjava, da im upravo to i obećavaju agencije, nudeći im Srbiju kao ‘‘privremenu destinaciju‘‘, do odlaska u bogatije zemlje.

"Onda im ovde oduzmu pasoše, što otvara pitanje modernog ropstva. Ti ljudi rade za 300 evra, a od toga im poslodavac uzima deo za 'putni reket' i neki smeštaj i hranu. To su stvari koje se dešavaju već dve godine i mi o tome javno govorimo sve vreme. Razmere masovnosti ove pojave, otkrivene su tek kada su novinari snimili radnike Linglonga‘‘, ukazuje on.

Prema podacima Sindikata, u Srbiji je tokom 2020. godine bilo prijavljeno 12.300 radnika iz inostranstva, a do jula 2021. Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je blizu 17.000 radnih dozvola za strance.

Torlaković kaže, da su među tim stranciima ljudi koji rade legalno i pripadaju kategoriji ‘‘upućenih radnika‘‘, angažovanih na određenim gradilištima, ali napominje, da te legalne radnike, uglavnom "prati" veliki broj onih, koji nemaju nikakve dozvole.

"Poslodavci dobiju dozvolu za 150 ljudi, a dovedu 600 radnika. Znači, onih 450 nema dozvolu za rad. To vam je upravo ovaj slučaj sa radnicima Linglonga. Imamo izveštaje i da je u Zlatiborskom okrugu, prošle godine do avgusta, od 450 turskih državljana, samo 150 imalo dozvolu, što znači da je 300 radilo na crno. To je ogromno crno tržište radne snage", upozorava Torlaković.

Stara je boljka i dobro poznata priča da su kvalifikovani srpski građevinski radnici i dobre zanatlije, odavno napustili zemlju i otišli u zapadnu Evropu, gde su dnevnice za njihov rad neuporedivo veće.

Torlaković ističe, da se zbog masovnog odlaska, u Srbiji sada stvorila ‘‘dramatična potreba za radnom snagom‘‘, koja je pre svega izražena u građevinarstvu, ali da za tom potrebom ne zaostaju ni poljoprivredne, pa čak ni uslužne deltnosti.

‘‘Stranci nam rade na velikim državnim poslovima, pa tako imamo Indijce na brzim prugama. Na ‘Promenadi‘ u Novom Sadu radili su zatvorenici iz Rumunije, na zgradama za vojsku i policiju takođe u Novom Sadu, radili su Turci. Kada je na tom gradilištu poginuo jedan mladi radnik iz Turske, zatečeno je preko 90 radnika koji nemaju prijavu boravka, a kamoli radnu dozvolu. To su sve stvari o kojima naš sindikat govori već dve godine. Osim u Beogradu, najviše stranaca imamo na Zlatiboru, Zlataru i Divčibarama, gde se intenzivno gradi. Ovde divlja rad na crno, a još niko nije procesuiran zbog toga‘‘, ogorčeno kaže ovaj sindikalac i dodaje da nam u godinama koje dolaze ‘‘tek sledi navala nekvalifikovanih radnika iz azijskih zemalja‘‘.

U Sindikatu građevinarstva ukazuju na sve masovniju pojavu modernog radnog ropstva u Srbiji i traže od državnih vlasti da se uhvati u koštac sa ovim problemom i dugoročno reši nedostatak radne snage.

‘‘Odlazak naših ljudi u bogate zemlje, ovde se maskira dovođenjem jeftiine radne snage iz inostranstva. Ti stranci ‘dampinguju‘ plate u građevinarstvu. Na gradilištima nam sada rade penzioneri, učitelji i razne fele, koje ne mogu da se zaposle u svojoj struci. Prosečna plata je 54.000 dinara, a radi se po 12 sati dnevno. Rešenje je da se znatno povećaju plate i to ne na mesec - dva, već da ljudi imaju neku sigurnost da će to biti dugoročno. Sve zemlje se otimaju za radnu snagu, a mi smo našu pustili niz vodu‘‘, rekao je Torlaković i istakao da se Sindikat zalaže za jednake plate domaćih i stranih građevinaca, verujući da će to naterati poslodavce da više angažuju srpske radnike.

‘‘Evropa je prestara i guta svu radnu snagu koja joj stigne. Holanđani, recimo u narednih 10 godina, prave stambene jedinice za milion radnika migranata i uvode znakovni jezik, pošto na gradilištima imaju po 12 nacionalnosti. Država mora da nađe način kako da vrati radnike u Srbiju, inače nam sledi najezda nestručne i jeftine radne snage iz inostranstva‘‘, zaključio je naš sagovornik.

Porcena je da u sektoru građevinastva u Srbiji, nedostaje oko 60.000 radnika, zbog čega je naša zemlja prinuđena da uvozi radnu snagu.

Ružić prenosi Vladi zahtev dva sindikata

27. januar 2022.  • 2447 Opširnije

Ministar prosvete Srbije Branko Ružić prihvatio je da vladi prenese zahtev dva reprezentativna sindikata o isplati pomoći od 20.000 dinara prosvetnim radnicima.

Taj zahtev podneli su na jučerašnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta dva reprezentativna sindikata prosvete, Samostalnog sindikata i Nezavisnosti, koji se odnosi na poboljšanje uslova rada prosvetnih radnika.

Ministar Ružić, koji je prisustvovao sednici, rekao je da će predložiti da vlada usvoji zahtev o isplati 20.000 dinara pomoći prosvetnim radnicima u skladu sa mogućnostima koje postoje.

Sindikati očekuju da će vlada prihvatiti taj mali vid satisfakcije, s obzirom na uslove rada tokom pandemije, s kojima se suočavaju prosvetni radnici.

Američka advokatska komora: Neustavan nacrt srpskog Zakona o sezonskim radnicima

27. januar 2022.  • 2446 Opširnije

Nacrt zakona o sezonskim radnicima u Srbiji je - neustavan, stoji u upravo objavljenom izveštaju Američke advokatske komore.

U obrazloženju se navodi da nacrt propisa, čiji je puni naziv Nacrt zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima, nije usaglašen sa potvrđenim međunarodnim sporazumima i obavezama Srbije.

Izveštaj „Komentar na uticaj Nacrta zakona o sezonskim i drugim povremenim poslovima u određenim delatnostima u Srbiji na prava za sindikalno organizovanje“ objavio je Centar za ljudska prava Američke advokatske komore u okviru programa Justice Defenders (pravosudni branioci).

U njemu se navodi da su uslovi i efekti nacrta zakona o sezonskom radu u suprotnosti sa sporazumima i međunarodnim obavezama Srbije.

"Budući da u skladu sa članom 167, stav 1. tačka Ustava Republike Srbije, svi zakoni moraju biti usklađeni sa ratifikovanim međunarodnim sporazumima, nacrt zakona o sezonskim radnicima je u sadašnjem obliku, prema pravu Srbije - neustavan", ocenila je Američka advokatska komora.

Nacrt zakona, kako se ističe, nije u skladu sa Ustavom Republike Srbije i sa obavezama Srbije u pogledu ljudskih prava, uključujući i one koje proističu iz članstva u Međunarodnoj organizaciji rada i njenim potvrđenim konvencijama.

U izveštaju Američke advokatske komore navodi se da je Vlada Srbije predstavila zakon o sezonskim i drugim povremenim poslovima u određenim delatnostima za koji se predviđa da će biti usvojen pre aprila 2022. Nacrt zakona širi upotrebu nestandardnih oblika radnog angažovanja šireći broj industrijskih grana i vrsta poslova koji se mogu smatrati sezonskim i produžuje dozvoljeno maksimalno trajanje takvih ugovora.

"U isto vreme, Nacrt zakona stavlja nestandardne oblike radnog angažovanja uređene ovim zakonom van tradicionalnog sistema rada, lišavajući ogroman broj radnika njihovih radnih prava, uključujući i pravo na sindikalno organizovanje", ističe se u izveštaju.

Dalje, kako se dodaje, Nacrt zakona spušta kriterijume u pogledu angažovanja i upošljavanja radnika iz inostranstva kada se angažuju pod nestandardnim oblicima radnog angažovanja "što posebno zabrinjava u svetlu nedavnih incidenata i optužbi u pogledu prinudnog rada stranaca kao posledice trgovine ljudima u Srbiji".

Nacrt zakona, kako se ocenjuje, utiče ne samo na radnike u sezonskom zapošljavanju i njihova prava na sindikalno organizovanje, već i na sindikalno organizovanje onih radnika koji su u tradicionalnim oblicima rada u skladu sa postojećom regulativom o radu.

U dokumentu se ističe da Zakon o radu Republike Srbije koji je trenutno na snazi, ekspllicitno garantuje prava sindikalnog organizovanja radnika koji se nalaze u stalnom radnom odnosu.

"Ipak, član 2. Nacrta zakona eksplicitno kaže da će angažovanje u skladu s ovim zakonom biti smatrano radom van radnog odnosa. Posledično, ako ovaj Nacrt zakona bude usvojen radnici će biti van radnog odnosa i bez prava na sindikalno organizovanje", upozorava se u izveštaju.

Oduzimanje radnicima slobode organizovanja i kolektivnog pregovaranja ovim Nacrtom zakona, nije u skladu sa brojnim međunarodnim obavezama koje je Srbija preuzela.

"Pored obaveza preuzetih članstvom u Međunarodnoj organizaciji rada u pogledu poštovanja i promovisanja slobode udruživanja, Srbija je ratifikovala i fundamentalne konvencije Međunarodne organizacije rada u poglledu slobode udruživanja, zaštite prava organizovanja i priznavanja kolektivnog pregovaranja. Srbija je takođe priznala prava svih da formiraju ili se priključe sindikatima i preduzela mere da ta prava pripadaju svima, kao i da sindikati mogu da funkcionišu samostalno na osnovu paktova UN o ljudskim pravima kao i slobodu udruživanja i cilju zaštite svojih interesa i prava na kolektivno pregovaranje u Revidiranoj evropskoj socijalnoj povelji", navodi se u dokumentu.

Američka advokatska komora ukacuje da Nacrt zakona bitno proširuje spektar radnika koji se smatraju radnicima van radnog odnosa i negativno utiče na pravo na organizovanje i kolektivno pregovaranje.

Zloupotreba radnih prava migranata i stranih radnika u Srbiji je u porastu i Nacrt zakona će verovatno pogoršati situaciju, ocenjuje se u ovom izveštaju.

"Među najsvežijim primerima, novembra 2021. godine nevladine organizacije u Srbiji su dokumentovale radne uslove i izrabljivačke ugovore vijetnamskih radnika koje je uposlila kineska kompanija guma u Srbiji. Nevladine organizacije su utvrdile da su pasoši radnika oduzeti i da radnici žive u lošim i nezdravim uslovima. Ove radnike migrante uposlio je podizvođač, kineski Shangdong Linglong Tire Co - China Energy Engineering Group Tianjin Electric Power Construction Co. Ltd. (CEEG TEPC). CEEG TEPC i još jedna kineska firma, Sichuan Dinglong Electric Power Engineering Co. Ltd., koje su potpisale identične jednogodišnje sporazume sa (vijetnamskim) radnicima koji odstupaju od srpskih zakona i međunarodnih standarda rada", navodi se u izveštaju.

Dalje, ukazuje se da su, prema procenama nevladinih organizacija, uslovi iz ugovora kršili zakone Srbije u pogledu maksimuma dnevnih radnih sati i slobodnih dana, i omogućavali su davanje otkaza radnicima koji pokušaju da se organizuju u sindikat.

"Uprkos brojnim primerima ukidanja prava, srpska vlada nije ni pokušala da proveri uslove rada, čak je, navodno, tvrdila da inspekcije nisu utvrdile ništa loše u pogonima Linglonga", ističe se u izveštaju.

Konstatuje se da su, s obzirom da ti radnici ne mogu pristupiti kanalima kolektivnog pregovaranja za poboljšanje svojih radnih uslova, uvučeni u zatvoreni krug zloupotrebe i nemoći, "koji je već dokumentovan u drugim kontekstima i koji će takođe ugroziti radne uslove za sve radnike u obuhvaćenim sektorima".

"Ukratko rečeno, zaštita prava na sindikalno organizovanje je imperativ kod radnika migranata, zato što su podložniji lošim radnim uslovima, krađi nadnice i surovim ekonomskim uslovima. Suzbijanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja na osnovu ovog Nacrta zakona, samo će pogoršati izrabljivačke uslove rada i rizike po bezbednost i zdravlje na radu, što je u suprotnosti sa brojnim konkretnim obavezama Međunarodne organizacije rada koje Srbija prihvatila, kao i sa navedenim fundamentalnim konvencijama", ističe se u izveštaju.

U tekstu se ukazuje da je poštovanje slobode udruživanja je ključno za efikasnu zaštitu bezbednosti i zdravlja na radu, kako je već prepoznato brojnim konvencijama Međunarodne organizacije rada kojima je Srbija pristupila.

"Na primer, prema Konvenciji o bezbednosti i zdravlju na radu iz 1981. godine, članice koje su ratifikovale konvenciju, poput Srbije, prihvatile su obavezu da osiguraju sporazume sa predstavnicima radnika ili njihovim reprezentativnim organizacijama, da sarađuju i konsultuju se sa poslodavcem o svim aspektima bezbednosti i zdravlja na radu. Slično tome, Srbija je prihvatila međunarodne obaveze da obezbedi jednake mogućnosti i tretman svih regularnih radnika migranata u pogledu prava sindikalnog organizovanja na osnovu Konvencije o radnicima migrantima iz 1975. godine", navodi se, između ostalog, u izveštaju Centra za ljudska prava Američke advokatske komore.

Inače, program Justice Defenders (pravosudni branioci), u okviru kojeg je objavljeno ovo istraživanje, mobiliše globalnu pravnu zajednicu da podrži branioce ljudskih prava širom sveta koji se suočavaju sa odmazdom za svoj rad. Program je nedavno - u julu 2021. godine - pokrenuo svoj "Labor portfolio", preko kojeg se pruža pomoć braniteljima radnih prava i koji ima za cilj unapređenje radnih prava i poboljšanje uslova rada.

Korona hara u fabrici Zastava oružje

27. januar 2022.  • 2445 Opširnije

Sindikalna organizacija Zastava oružje upozorila je da je epidemija korona virusa desetkovala broj radnika te fabrike, čime je ugrožen i proizvodni proces.

Broj zaraženih na dnevnom nivou se svakodnevno povećava, zbog čega je sve veći broj radnika na bolovanju.

U fabrici je trenutno 330 obolelih radnika od ukupno 2.450, i zaraza je eksplodirala poslednjih dana kada se na dnevnom nivou zaražava između 30 i 50 radnika. Najveći broj zaraženih radnika je iz direktne proizvodnje, zbog čega se dovodi u pitanje dalje organizovanje proizvodnih procesa.

Zbog nagle eskalacije zaraze koja uzrokuje usporavanje isporuke ugovorene robe, samim tim i finansijskih priliva, Sindikat će zahtevati od Ministarstva odbrane pomoć u ovim vanrednim okolnostima kako bi se održao ionako težak materijalni položaj zaposlenih u fabrici Zastava oružje AD.

Srbi rade najveći broj sati nedeljno u Evropi

25. januar 2022.  • 2444 Opširnije

Dok se u zemljama Evropske unije u trećem kvartalu prošle godine u proseku radilo 37 sati nedeljno, u Srbiji je prosečna radna nedelja trajala 43,5 sati – što je najviše na Starom kontinentu.

Osim u Srbiji više od 40 sati nedeljno radilo se tokom leta 2021. i u Bugarskoj i Rumuniji, Grčkoj i Poljskoj, dok su na radnim mestima najmanje vremena proveli Holanđani – 31,2 sata, u Danskoj, Norveškoj i Nemačkoj nešto malo više od 34 sati u sedmici. Za zemlje u okruženju Eurostat koji je objavio ovu analizu nije imao podatke za prošlu godinu, ali prema poslednjim s kraja 2020. u Crnoj Gori radna nedelja je u proseku trajala 44 časa, a u Severnoj Makedoniji 40,7 sati.

Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković kaže da sindikati godinama i decenijama govore da su radnici u Srbiji veoma produktivni i rade puno.

“Meni je drago da ova statistika to pokazuje, ali druga stvar je što postoji jedna tendencija lobija političara i poslodavaca u Srbiji poslednjih decenija da se minimizira značaj i efikasnost zaposlenih. To može da govori o tome da poslodavci i politika ne poštuju zakone ove zemlje kada se radi o redovnom, ali i prekovremenom radu jer zaista su ljudi eksploatisani i rade duže, ali ne znači da nisu produktivni, lenji ili da neće da rade”, naglašava Vuković.

Ova statistika, kako kaže, upravo pokazuje da su radnici u Srbiji radni i vredni, ali da su, s druge strane, i primorani da mimo zakonskih propisa rade duže.

“Svaka država poštuje svoje radnike i ne dozvoljava da rade duže od onog što je zakonom propisano, znam da je tako u skandinavskim zemljama, bio sam u Danskoj, petkom se radi od osam, pola 9, do 12, pola jedan. Srbija na osnovu svega ovog pokazuje robovlasnički odnos prema radnicima, nepoštovanje zakona o dužini radnog vremena”, napominje on.

Vuković kaže da ne čudi što ljudi odlaze, jer radi se puno, a cena rada je niska. Prosečna zarada se računa na osnovu onog što poslodavac u mesecu isplati, ali mi ne znamo, ističe on, šta se iza toga krije.

“Građevinski radnik možda primi zaradu od 60.000 ili 70.000 dinara, ali iza toga stoji radno vreme ne od 174 sata koliko je prosečno ili 190, već možda i od 270 ili 300 sati mesečno. Sve to da bi dobio zaradu za koju će neko sutra da kaže da je velika ili da je povećanje”, ističe Vuković. I to ne važi, napominje on, samo za građevinski sektor, već je pitanje i kako rade zaposleni u drumskom saobraćaju, trgovini, ugostiteljstvu, u putnoj privredi, energetici.

“LJudi rade po 10 i 12 sati da bi tobože primili neku zaradu od 500, 600 ili 700 evra. Imamo to da se ovde ne poštuje Zakon o radu, ne poštuju se pravila igre, radnici rade više od dozvoljenog, primorani su da rade da bi došli do dostojanstvene zarade koja može da im pokrije minimum nekih sredstava”, kaže Duško Vuković.

Saradnik Instituta za uporedno pravo Mario Reljanović kaže da nije neuobičajeno da građani u Srbiji rade više sati nedeljno nego u drugim zemljama i da je to odraz činjenice da su zarade jako niske i da većina ljudi mora da radi puno radno vreme da bi zaradila za koliko toliko dostojanstven život.

“Ljudi gledaju da rade više od jednog posla ili prekovremeno na onom koji već imaju, a sve više imamo i šestodnevnu radnu nedelju, gde se praktično uvećava za osam sati prekovremenog, a da im to bude redovno radno vreme iako bi svaki prekovremeni rad trebalo da bude nešto izuzetno”, ističe Reljanović.

U Srbiji, kako kaže, imamo jako puno od 500.000 do 600.000 neprijavljenih radnih sati, poslodavci vode evidencije, ali faktička situacija je često drugačija od one u toj evidenciji, jer mnogi radi više od onog što je upisano.

Reljanović podseća da se u većini zemalja Evrope puno radno vreme drži negde između 35 i 38 sati, da se negde razmišlja i o četvorodnevnoj radnoj nedelji, dok se kod nas radi i šest dana nedeljno.

“Postoji zakonski odnos da svako može da radi do 130 odsto radnog vremena, to su praktično 52 sata nedeljno više na zakonit način, ali to se odnosi na više poslodavaca, a ne na jednog. Kod jednog poslodavca može da se radi do 40 sati nedeljno a još 30 odsto kod drugog”, napominje Reljanović.

Poslodavac evidentira radnih sati nedeljno koliko zakonski može da isplati, objašnjava Mario Reljanović, a dešava se da su ljudi radili i po 60 sati i želeli da budu plaćeni za to. “Tako da je to vrlo loše, ali i jedna praksa koja dovodi do toga da se u Srbiji dosta radi”, napominje Reljanović, dodajući da je posebna priča o tome da li smo za te sate koje provedemo na poslu produktivniji od nekih drugih koji provedu manje na radnom mestu.

Izvor: Danas

Preminuo dugogodišnji sindikalac Miroslav Belančić

13. decembar 2021.  • 2443 Opširnije

Miroslav Belančić, dugogodišnji sindikalac iz Ade i veliki borac za ljudska i radnička prava, preminuo je nedavno od posledica korone.

Belančić je započeo sindikalnu karijeru kao predsednik sindikalne organizacije preduzeća „Potisje“ Ada. Bio je član Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije, Predsedništva i Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, predsednik i potpredsednik Veća SSS za više opština Senta, Ada i Kanjiža i više od 20 godina na čelu organa SSS opštine Ada i rukovodilac njenih stručnih službi.

Bio je veliki borac za ljudska i radnička prava, zagovornik rešavanja socijalnih konflikata putem socijalnog dijaloga, suočavao se sa mnogobrojnim problemima u svojoj sredini koje je sa lakoćom rešavao.

Belančić je bio pomoćnik predsednika opštine Ada i administrator Odeljenja za kapitalne investicije i za lokalno-ekonomski razvoj opštine Ada.

Savez samostalnih sindikata Srbije mu je 2017. godine dodelio priznanje „27. april“, koje se daje za posebne rezultate u ostvarivanju prava i zaštiti materijalnog, socijalnog i društvenog položaja zaposlenih, dugogodišnji rad i trajan doprinos razvoju SSSS i afirmaciji njegove uloge u društvu.

Savić:Profesionalne bolesti u Srbiji teško dokazive

11. decembar 2021.  • 2442 Opširnije

U Srbiji je, zbog problema u metodologiji, praktično skoro nemoguće dokazati neko profesionalno oboljenje, pa tako ni za Kovid 19, za koje postoje svi zakonski uslovi da se utvrdi kao profesionalna bolest, izjavio je predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, dr Zoran Savić.

Godišnje se u proseku u našoj zemlji dokaže tri do pet profesionalnih bolesti, za razliku od, na primer, Nemačke, u kojoj se dokaže nekoliko hiljada.

„Znači li to da su kod nas uslovi rada neuporedivo bolji? Svakako da nisu, već je problem u načinu dokazivanja profesionalnih bolesti, koji je nejasan, pa tako nije precizirano ko pokreće inicijativu za dokazivanje profesionalnog oboljenja, ko snosi troškove i ko daje mišljenje“, rekao je Savić u intervjuu za sajt Saveza samostalnih sindikata Srbije.

On objašnjava da se u Pravilniku o utvrđivanju profesionalnih bolesti, profesionalnim bolestima smatraju i oboljenja prouzrokovana direktnim kontaktom sa drugim biološkim agensima na radu koja nisu navedena, a za koje postoje naučno-literalni dokazi ili za koje postoje dokazi iz praktičnih iskustava.

U Srbiji je Kovid 19, izazvan virusom Sars CoV-2, 19. marta 2020. godine proglašen zaraznom bolešću. Septembra iste godine, izmenjen je Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju biološkim štetnostima, tako što je listi koja se odnosi na viruse, pored ostalih bioloških štetnosti, dodat i virus Sars CoV-2, kao agens koji uzrokuje zarazu kod ljudi.

„To znači da je ova bolest profesionalno oboljenje i mi insistiramo na izmeni regulative i jasnim smernicama za to, kako bi se profesionalne bolesti, poput Kovid 19, lakše dokazivale“, istakao je Savić.

On podseća da naš zdravstveni sistem već dve godine postojanja pandemije funkcioniše uz ogromne napore zdravstvenih i nemedicinskih radnika. S obzirom na veliki broj obolelih od Kovid 19, zaposleni su izloženi neuporedivo većem obimu posla, što se odražava na radnu sposobnost i zdravlje zaposlenih.

„Sa druge strane, taj veliki broj obolelih i hospitalizovanih umanjuje mogućnost da građani sa drugim zdravstvenim problemima dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Deo bolničkih kapaciteta je popunjen obolelima od Kovid 19, što umnogome smanjuje mogućnosti za prijem i lečenje ostalih pacijenata. To utiče na kvalitet zdravstvene usluge i dovodi do ponovnog vraćanja liste čekanja da bi se pružila adekvatna usluga“.

Dr Savić ističe da povećanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i broja zaposlenih može da olakša ovu situaciju, zašta je potrebno obezbediti dodatna sredstva.

„Ali, ono zašta sredstva nisu potrebna, a u mnogome bi olakšalo rad i poboljšalo kvalitet usluga, jeste veći broj vakcinisanih građana, čime bi se smanjio pritisak na zdravstvene ustanove i sačuvalo zdravlje i životi građana“.

Savić ukazuje i da je sve više zemalja koje se odlučuju za obaveznu vakcinaciju, što je jedan od načina za suzbijanje bolesti.

„Nažalost, često se susrećemo sa novim tipovima virusa, što unosi dodatnu zabrinutost kod stanovništva, a ne možemo reći da li su te nove varijante zaraznije i da li prouzrokuju težu kliničku sliku, jer je potrebno da prođe određeno vreme da bi se uverili u to. I dalje je vakcinacija najbolja mera za sprečavanje oboljevanja i širenje bolesti“.

U toku ove godine zdravstvene ustanove su imale mogućnost da prime na neodređeno zaposlene do 70 odsto od broja onih kojima je radni odnos prestao u prethodnoj godini.

Taj broj je svakako nedovoljan, pa je zbog pandemije omogućen prijem još većeg broja lekara, medicinskih sestara i tehničara, kao i određeni broj nemedicinskog osoblja, kako bi ustanove mogle normalno da funkcionišu.

„Nedavno je, na naš zahtev, ministar zdravlja obećao da će svi zaposleni u kovid bolnicama biti primljeni na neodređeno vreme, s obzirom na to da su im ugovori na određeno istekli, a oni su, radom i iskazanim požrtvovanjem, apsolutno zaslužili da dobiju stalno zaposlenje“, naglasio je Savić.

Na tom sastanku je Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije ponovo ukazao na probleme zaposlenih u institutima i zavodima za javno zdravlje i dobio uveravanja da će sredstva za plate zaposlenih u tim ustanovama biti obezbeđena.

Govoreći o položaju zdravstvenih radnika, Savić ističe da je on bolji u odnosu na prethodni period, „ali je još uvek nedovoljan po meri zaposlenih“.

„Budžetom je predviđen rast plata od osam procenata za ovu godinu, počev od plate za decembar prošle godine. To je nastavak pozitivnog trenda povećanja plata u poslednjih nekoliko godina što, svakako, doprinosi boljem materijalnom položaju zaposlenih. Međutim, uprkos ovom značajnom povećanju, plata medicinske sestre, tehničara i strukovne medicinske sestre je i dalje ispod prosečne zarade u Srbiji. Sa najnovijim povećanjem, plata medicinske sestre će se kretati u rasponu od 56.998 do 62.374 dinara, a plata strukovne medicinske sestre od 65.090 do 69.344 dinara. Plate zaposlenih u administraciji, sa srednjom stručnom spremom, iznosiće 41.424 dinara, dok će plata lekara biti 95.891 dinara“.

Podsetivši da u aprilu ove godine prestaje važenje Posebnog koletivnog ugovora za socijalnu zaštitu, dr Savić je rekao da je taj sindikat resornom ministarstvu uputio zahev za početak pregovara i da očekuje da, u najkraćem roku, počnu pregovori za zaključivanje novog ugovora.

Sindikat zaposlenih u zdravstvu je, kao i evropski sindikati javnih službi, upozorio na opasnosti koje nosi smanjivanje budžeta za zdravstvo u većini zemalja EU.

„To se sada u vreme pandemije pokazalo kao slabost zdravstvenog sistema. Sa ograničenim sredstvima nije moguće pokriti ogromne troškove koje zahteva prevencija i lečenje kovid pacijenata“.

„Zabrinjavaju nas zahtevi Unije poslodavaca Srbije, koja traži dalje smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Naš stav je da bi sredstva za zdravstvo trebalo povećati, jer je država bila prinuđena da izdvoji znatna sredstva iz budžetske rezerve kako bi se obezbedila oprema i lekovi za lečenje obolelih od Kovid 19“.

Za dalji napredak u medicini i praćenje savremenih tehnologija moraju se obezbediti i dodatna sredstva, jer je zdravlje građana najvažnije, zaključio je Savić.

Novogodišnja čestitka predsednika Orbovića

31. decembar 2021.  • 2441 Opširnije

I u Novoj, 2022. godini, nastavljamo zalaganje za bolju i srećniju Srbiju, za veći standard zaposlenih i svih građana.

U toj borbi nas ne smeju i neće zaustaviti nikakvi virusi i pandemije, a iz ove moramo izaći jači kako bi i dalje bili uz našeg radnika i ostali oslonac celoj radničkoj klasi.

Zato pozivam naše članstvo da zbije redove, da u svojim organizacijama ohrabri nove i neopredeljene da se učlane u sindikat, jer samo jedinstveni i u što većem broju možemo biti brana sve većim udarima neoliberalnog kapitala.

Želim vam srećnu, mirnu i blagorodnu 2022. godinu!

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović

Potpisan PKU za ustanove kulture

30. decembar 2021.  • 2440 Opširnije

U Ministarstvu kulture Srbije danas je potpisan Poseban kolektivni ugovor (PKU) za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, Autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave.

Ugovor su potpisali Samostalni sindikat kulutre Srbije, Granski sindikat kulture, umetnosti i medija “Nezavisnost”, Konfederacija slobodnih sindikata Povereništvo za kulturu i Vlada Srbije.

Ovim ugovorom bliže se uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, kao i međusobni odnosi učesnika ovog ugovora. Zaposlenima, u smislu ovog ugovora, kolektivnim ugovorom kod poslodavca mogu da se utvrde veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni ovim ugovorom, u skladu sa zakonom.

Novi PKU primenjuje se od 1. januara 2022. godine i zaključen je na period od tri godine.

Ugovor, koji je u ime Samostalnog sindikata kulture Srbije potpisala predsednica Dragana Đorđević, a u ime Vlade Srbije ministarka kulture i potpredsednica vlade, Maja Gojković, stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije.

Preuzmi PKU

Obrenović: Postoji suštinsko i prećutno ignorisanje ženskih prava

30. decembar 2021.  • 2439 Opširnije

Dug je put ka ostvarivanju pune ravnopravnosti žena u svim segmentima društva. Iako je danas u Srbiji njihov položaj značajno bolji, kako u društvu, tako i na radnom mestu, sindikatu i u porodici, ipak je to daleko od položaja koje žene treba da imaju u svim ovim sferama, ocenila je predsednica Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Srbije, dr Radmila Obrenović.

Ona je u intervjuu za sajt Saveza rekla da i dalje postoji suštinsko i prećutno ignorisanje ženskih prava, zbog čega je važno upoznati društvo o položaju žena, ali i njih edukovati o pravima i načinima dostizanja pune ravnopravnosti.

“Moramo energičnije da podstičemo žene da se uključe, ne samo formalno, već da se aktiviraju u svim segmentima društva, pa tako i u sindikatima. Jer, žalosna je činjenica da je sve manje žena koje su na pozicijama u svojim sindikalnim oganizacijama i u višim sindikalnim organima. Verujem da smo i mi u sindikatu odgovorni za ovakavo stanje. Zato je cilj Sekcije žena da podstakne naše članice na sindikalni aktivizam i borbu za smanjivanje razlike u zaradama između muškaraca i žena”.

Prema rečima dr Obrenović, podaci o razlici u zaradama između žena i muškaraca nisu značajnije bolji ni u ovom periodu, pa tako statistika svedoči da u vreme ove pandemije žene dnevno u neplaćenom radu provedu četiri i po sata, za razliku od muškaraca, koji provedu sat i po.

Ona je ukazala da je u delatnostima, u kojima su žene dominantno zaposlene, poput javnog sektora, grana tekstila i trgovine, broj žena na rukovodećim pozicijima, kako kod poslodavaca, tako i u organima sindikata, nije srazmeran broju zaposlenih, odnosno broju članova u sindikatu. Pa se na ključnim pozicijima, uglavnom, nalaze muškarci.

„Sadašnja zdravstvena situacija je doprinela da se pozicija žena dvostruko pogorša. U sektorima koji za vreme trajanja pandemije rade više i zahtevnije od drugih, poput zdravstva, obrazovanja, trgovine, proizvodnje hrane i farmacije, u mnogo većem procentu su zastupljene žene. Takođe, službe za podršku, kao što su nega starih lica i nega dece, u ovom periodu su manje dostupne građanima, pa su žene na sebe preuzele deo staranja o starijima u porodici i više su angažovane oko dece“, naglasila je Obrenovićeva.

Pored pritiska posla, u ovom periodu je znatno povećan i stres zbog straha da ne donesu virus u kuću, što dodatno otežava njihovu poziciju. Tako da ni svi napori, koje su žene uložile u ovom periodu, nisu doprineli da dođe do smanjenja razlike u zaradama između žena i muškaraca.

Žene, prema njenim rečima, nisu ravnopravne ni na tržištu rada. Naročito su ugrožene starije žene, tako da je ono gotovo nedostupno za one preko 45 godina koje se prvi put zapošljavaju, a takođe je i nakon gubitka posla ženama teže da ponovo nađu posao.

Zabrinjava i podatak da su žene češće izložene diskriminaciji, nasilju i mobingu u porodici, na poslu i u društvu uopšte.

„Zato je izuzetna važnost Konvencije br. 190 Međunarodne organizacije rada o ukidanju nasilja i uznemiravanja u svetu rada, ne samo radi usaglašavanja našeg zakonavstva s evropskim, već pre svega za pravo žena na sigurno i bezbedno radno mesto, kao i na sigurnost i bezbednost u porodici i drušvu. Sekcija žena pruža punu podršku naporima SSSS da do ove ratifikacije dođe, naročito imajući u vidu da je mnogo zemalja nakon usvajanja ove konvencije u junu ove godine već započelo procese ratifikacije”, rekla je Obrenovićeva.

Govoreći sa pozicije predsednice Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Beograda i Jedinstvene sindikalne organizacije (JSO) Kliničkog centra Srbije, ona je ukazala na veliki prirodni odliv zdravstvenog kadra, s obzirom na to da je više od 40 odsto zaposlenih starije od 50 godina.

„U JSO Kliničkog centra Srbije stalno učlanjujemo, ali istovremeno ljudi odlaze u penziju ili prelaze najčešće u privatni zdravstveni sektor jer je inostrano zdravstveno tržište rada nedostupno u vreme epidemije uprkos velikoj potrebi zemalja u Evropskoj uniji za radnicima, pre svega u oblasti nege, za koju su najčešće naši radnici i zainteresovani“.

Prema njenim rečima, za jednu zdravstvenu ustanovu je veliki gubitak da je iskusan zdravstveni radnik napusti, jer je u njega godinama ulagano kako bi ovladao novim znanjima i veštinama.

Ipak, kako dodaje, za društvo predstavlja manji gubitak njihov prelazak u privatni zdravstveni sektor, s obzirom na to da radnik i njegova porodica, ipak, ostaju u zemlji, ne odlaze u inostranstvo, pa nastavljaju da uplaćuju doprinose i dalje su dostupni građanima za pružanje zdravstvenih usluga, „a i sindikati imaju mogućnost da u tim privatnim ustanovama osnuju sindikalne organizacije“.

U većini zdravstvenih ustanova ima slobodnih mesta za medicinske sestre i one stalno objavljuju konkurse.

Međutim, s obzirom na to da je reč o najčešće radnim mestima na određeno vreme, ne javlja se dovoljan broj uprkos činjenici da na nacionalnoj evidenciji čak 2.500 medicinskih sestara čeka posao.

„Pozitivno je to da su plate u zdravstvenom sektoru značajno porasle u ovom periodu i da zaposleni koji rade u ’crvenim kovid zonama’ dobijaju dodatna primanja“, zaključila je dr Obrenović.

Novi uslovi penzionisanja od 1. januara

30. decembar 2021.  • 2438 Opširnije

Žene koje ovih dana broje dane do odlaska u penziju od Nove godine moraće da ispune novi uslov. Naime, od 1. januara pooštravaju se uslovi za odlazak u starosnu penziju za žene. Granica se pomera za dva meseca, pa će za žene novi uslov biti navršene 63 godine i četiri meseca života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Kod muškaraca i dalje važe isti uslovi - 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Osim ovog osnova za starosnu penziju, prema navodima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, osiguranici oba pola mogu pravo na penziju da ostvare sa navršenih 45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života.

Orbović dobitnik plakete za doprinos razvoju mirnog rešavanja radnih sporova

24. decembar 2021.  • 2437 Opširnije

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović dobitnik je plakete za doprinos razvoja pravnog instituta mirnog rešavanja radnih sporova.

Orboviću je ovo priznanje uručio direktor Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova Ivica Lazović.

Ocenivši da je pravni institut mirnog rešavanja radnih sporova u stalnom razvoju u našoj zemlji, Lazović je istakao da u tome veliku podršku imaju u socijalnim partnerima.

Plakete su uručene na svečanosti, nakon završne obuke za miritelje i arbitre u 2021. godini, koji su dobili sertifikate Trening centra Međunarodne organizacije rada.

Veće Kruševca spremno za odlučniju borbu za prava radnika

24. decembar 2021.  • 2436 Opširnije

U Kruševcu je održana sednica Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije za grad Kruševac i opštine Ćićevac, Brus i Varvarin, kojoj su prisustvovali i predsednik Saveza Ljubisav Orbović i gradonačelnica Kruševca Jasmina Palurović.

Gradonačelnica je ocenila da je dosadašnja saradnja bila vrlo uspešna, s obzirom na to da su i sindikat i lokalna samouprava na zajedničkom zadatku.

„Poslodavci, sindikati i radnici imaju isti cilj, da svima bude dobro, i isti model, da mogu da se oslone jedni na druge“, rekla je Palurovićeva.

Predsednik Orbović je istakao da se tradicija dobrih odnosa sa gradonačelnicima nastavlja, jer je rešavanje problema na lokalu dobar način za prevazilaženje nesuglasica.

On je izrazio nadu da će kompletno renoviran prostor Veća Kruševca doprineti privlačenju mladih u sindikat, „koji su uvek bili pokretačka snaga, ali su sada, nažalost, bez energije i većina njih razmišlja samo gde i kako da odu.

„Mi moramo naći način da ih aktiviramo, i to najpre na nivou sindikalnih organizacija i lokalnih uprava“, kazao je Orbović, primetivši da „danas nije lako biti sindikalac“.

„Činjenica je da naše plate sporije rastu od troškova života, da će velika energetska kriza pogoditi i Srbiju, a čije su posledice neizvesne. Uz pandemiju, ovo su dodatni izazovi za sindikate“.

Zaključujući sednicu, predsednik SSSS za grad Kruševac Saša Nešić je rekao da je to veće spremno da se još odlučnije bori za prava radnika, bolji život i veće zarade.

Naučnici u Srbiji trpe decenijsku nepravdu

24. decembar 2021.  • 2435 Opširnije

Više od 60 odsto naučnih radnika u Srbiji oštećeno je zbog višegodišnjeg nemara države da se reši njihov status, poručili su predstavnici Sindikata zaposlenih u naučno istraživačkoj delatnosti Srbije.

Oni su se, na konferenciji za novinare, založili da se zaposlenima u naučno-istraživačkim institucijama obezbedi dostojan rad, što podrazumeva jednaku platu za jednak rad i sigurna radna mesta, kao i da se zaposlenima koji su u skorijem periodu najviše diskriminisani osetno poboljša materijalni položaj.

Predsednica Sindikata Đurđica Jovović je kazala da naučnici ne traže da im se povećaju plate, već da njihove zarade uđu u zakonske okvire kojima se definišu plate u javnim službama. Ona je ocenila da naučni radnici trpe decenijsku nepravdu upravo zbog nerešene zakonske regulative.

“Od 2019. godine, donošenjem Zakona o nauci i istraživanjima, očekivali smo da će agonija projektnog finasiranja da stane. Taj zakon nam je garantovao prelazak na institucionalno finansiranje, da ćemo imati plate koje će biti u okvirima zakona, definisane koeficijente po zvanjima, da ćemo konačno biti registovani kao javne službe. To se nije desilo”, navela je Jovović.

Ona je rekla da je Sindikat nauke učestvovao u svim radnim grupama na donošenju podzakonskih akata koji su gotovi, ali su se izgubili na putu od jednog do drugog ministarstva, a kada sindikat pita za neki od tih dokumenata, prebacuju ga kao ping-pong lopticu između ministarstava prosvete i nauke, finansija i državne uprave i lokalne samouprave.

Jovović je istakla da će zbog odlaganja primene Zakona o platama u javnim službama do 2025. agonija zaposlenih u nauci biti produžena za još najmanje pet godina. Uprkos dobrom socijalnom dijalogu sa resornim ministarstvom, Jovović je rezultat zajedničkog rada ocenila nulom.

“Naši naučni radnici sve više gube entuzijazam. To se odrazilo na rad istraživača, što pokazuje i pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi. Država ulaže silne milione na izgradanju novih zgrada fakulteta i naučno-tehnološke parkove širom Srbije. Sindikat nije protiv toga, to treba da poboljša uslove rada istraživača, ali gde su ljudi koji u njima treba da rade? U nedavnom obraćanju kabineta premijerke nigde se ne pominju naučnici. U jednoj rečenici je rečeno da će se potruditi da reše naše dugogodišnje nagomilane probleme”, rekla je Jovović, podsećajući da rezultati rada naučnika nisu mereni od 2009/10. godine.

Milan Ivanov, član Sindikata nauke i zaposlen na Institutu za medicinska istraživanja, to je ilustrovao sopstvenim primerom, napominjući da mu se plata definiše na osnovu rezultata koje je postigao davne 2005. i 2006, dok je radio na Biološkom fakultetu. On je rekao da se zbog kategorija u istoj ustanovi plate među kolegama razlikuju i do 75 odsto, što na godišnjem nivou može da bude preko milion dinara.

“Pitam prosvetne radnike da li bi dozvolili da dva nastavnika matematike u istoj školi imaju različite plate, šta bi na to rekla dva poštara koja nose poštu u istom reonu? Da li bi ministar prosvete i nauke Branko Ružić bio zadovoljan da ministarka Darija Kisić Tepavčević ima 75 odsto veću platu od njega”, rekao je Ivanov.

Predstavnici sindikata nauke su izneli i problem mladih istraživača zaposlenih na fakultetima koji nemaju rešen radno-pravni status i već dve godine potpisuju ugovore na određeno vreme koji su oročeni na godinu dana. Iz toga su proizašli brojni problemi, pa istraživači zaposleni na nekim fakultetima ne dobijaju novac za prevoz, nekima se ne isplaćuje minuli rad, a pojedine uprave smatraju da za ove ljude ne važi Poseban kolektivni ugovor za visoko obrazovanje. Pitali su naučnici resorno ministarstvo da im tu dilemu razreši, ali odgovor, kažu, nisu dobili.

SSSS o nacrtu zakona o radnoj praksi: Donose zakon koji će pospešiti rad na crno

23. decembar 2021.  • 2434 Opširnije

Javna rasprava o Nacrtu zakona o radnoj praksi je završena, a da nikakve suštinske izmene ovog akta, koji stručnjaci smatraju vrlo spornim, nisu na vidiku.

Zoran Mihajlović, sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije i član radne grupe za ovaj zakon, upozorava da Nacrt zakona o radnoj praksi otvara još jedna vrata za špekulaciju od strane poslodavaca.

“Iz radne grupe smo imali dosta primedbi na način na koji se došlo do toga da se radna praksa uvede kao neki novi vid rada. Po našem mišljenju, to će još dodatno pospešiti zloupotrebe koje sprovode poslodavci, odnosno rad na crno. S druge strane, čini se da u bližoj budućnosti više nećemo imati rad na neodređeno vreme, a čak mislim da se gubi i ovaj na određeno vreme. Sada ćemo imati sezonski rad, pa malo radne prakse, pa privremene i povremene poslove. Sve to je, kao i ovaj zakon o radnim praksama, obavljanje poslova mimo radnog odnosa i ne postoji čvrst ugovor, što poslodavcu daje prostor da zloupotrebljava i isplatu i uplatu doprinosa”, kaže Mihajlović.

Kako dodaje, dosta primedbi usledilo je i od Unije poslodavaca, čak i od Nacionalne službe za zapošljavanje i PIO fonda na to kako i na koji način će se vršiti uplate i nadzor.

“Nacionalna služba za zapošljavanje ima program ‘Moja prva plata’ i akcije i aktivnosti vezane za njega koje, kako misle, idu u pravom smeru. Ubacivanjem ovog zakona sve se izmešalo i više se ne zna ni šta je radna praksa, ni šta je praktični deo onoga što se obavlja kod poslodavca ili u školi, te do koliko godina ljudi mogu da se angažuju po tom kriterijumu. Apsolutno je nedefinisano i u praksi će dovesti do velikih problema”.

Još jedan u nizu problema praktikovanja ovog zakona leži i u tome što se, prema rečima našeg sagovornika, struka najmanje pitala pri njegovom donošenju.

“Nažalost, mi na radnoj grupi rad nismo ni završili i odjednom se pojavio Nacrt zakona u javnoj raspravi. Nije bio čak ni na Socioekonomskom savetu. Apsolutno pokušavaju da nešto donesu na prečac. Mi smo izričito protiv načina na koji se on donosi, i smatram da ima mnogo manjkavosti. Kada govore o njemu, stiče se utisak da uopšte ne znaju šta su hteli ovim zakonom da postignu”, nabraja zamerke Mihajlović.

On dodaje i da je javna rasprava „čista farsa“ te da se ništa što se tokom nje dogodi ne uvrsti u zakon, već da se on donosi po diktatu koji stiže sa neke druge strane koja u državi kroji zakone, a ne naša vlada, ministarstva ni stručni ljudi koji rade u ministarstvima.

Mihajlović napominje i da ovo nije srećno rešenje posebno jer mladi i stručni ljudi odlaze u inostranstvo nezadovoljni platom, a ako se još vežu time da ne mogu dobiti posao već ići kod poslodavca na stručnu praksu, dobijaju još jedan razlog za odlazak iz zemlje.

“Dve dve trećine minimalca ne znam koliko znače mladima koji treba da traže posao i stvaraju porodicu. Ovim zakonom ništa novo nije doneseno osim mogućnosti da poslodavac ima veći izbor pri odluci koga će da primi na rad”.

Zakon je kao ideja sasvim u redu za premošćavanje problema takozvanog začaranog kruga u zapošljavanju gde poslodavci traže mlade ljude, ali one koji imaju radno iskustvo – a mladi ljudi uglavnom nemaju radno iskustvo. Ovim zakonom se pokušava izaći u susret i jednima i drugima u smislu da se ne zasniva ugovor o radu već ugovorni odnos sticanja praktičnih znanja i veština, kaže za Danas Milan Predojević, advokat Infostuda.

Predojević ovaj ugovor razume kao neku vrstu tranzicije između školovanja i rada u praksi, čija se dobra strana ogleda u isplati obavezne naknade za stručno osposobljavanje, koju poslodavci do sada nisu imali.

– Svrha je da neko ko nema iskustva u domenu u kome zasniva ugovor stekne iskustvo, te da poslodavac na osnovu toga proceni da li je dobra ideja sa tim licem zasnovati radni odnos. Ono što se nadam jeste da neće biti zloupotreba u smislu da se mimo zakonske svrhe takvi ugovori potpisuju, s obzirom da smo vrlo kreativni u kršenju propisa.

Kako se navodi u obrazloženju Nacrta zakona o radnoj praksi, razlozi njegovog donošenja su nepovoljni osnovni pokazatelji tržišta rada kada su mladi u pitanju. Naime, lica od 15 do 24 godine beleže višu stopu nezaposlenosti nego zaposlenosti, te je prethodne godine stopa nezaposlenih mladih iznosila 26,6 odsto a stopa zaposlenosti 20,8 odsto. Smatraju da je kroz sticanje specifičnih znanja, veština i praktičnog iskustva moguće unaprediti mogućnost zapošljavanja na tržištu rada i prekidanje začaranog kruga neiskustva kod mladih, što je neretko uslov za zasnivanje radnog odnosa. Pored toga, benefite za poslodavce vide u mogućnosti da testiraju potencijalne zaposlene i sa najuspešnijima zasnuju radni odnos po isteku prakse.

Sindikat obrazovanja traži povlačenje više zakona iz skupštinske procedure

23. decembar 2021.  • 2433 Opširnije

Sindikat obrazovanja Srbije je nezadovoljan jer su u skupštinskoj proceduri izmene i dopune pet zakona iz oblasti obrazovanja, a da pritom niti su obavešteni, niti je traženo mišljenje sindikata, navela je predsednica tog sindikata Valentina Ilić u pismu ministru prosvete Branku Ružiću.

„Nedopustivo je da se predlažu izmene i dopune zakona iz oblasti obrazovanja koje se direktno odnose na radni položaj zaposlenih, bez javne rasprave i bez učešća sindikata. Posebno ukazujemo na izmenu člana 31. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, kojom se propisuje da „obrazovno – vaspitni rad od petog do osmog razreda, može da se organizuje i u kombinovanom odeljenju“, navedeno je u dopisu.

Sindikat obrazovanja smatra da će spajanje dva, tri ili četiri razreda u kombinovano odeljenje, zbog uzrasta učenika, prirode planova i programa nastave i učenja, koji se realizuju, nesumnjivo će negativno uticati na kvalitet nastave. Time, kažu, ni osnovna škola neće moći da ispuni svoj zadatak, dat u članu devet Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, a posebno će prouzrokovati i ogroman broj tehnoloških viškova.

Sindikat je zatražio od Ružića da povuče predloge izmena i dopuna zakona iz skupštinske procedure, dok se sindikati o njima ne izjasne. Resornom ministarstvu zameraju što nema socijalnog dijaloga, napominjući da „očigledno ne postoji volja da se kroz pregovore Ministarstvo upozna sa stavovima i predlozima sindikata za rešavanje ključnih problema, koji se iz dana u dan uvećavaju“.

RS Solidarnost o izazovima sindikata u doba pandemije

15. decembar 2021.  • 2432 Opširnije

U Kolašinu je u toku sastanak Regionalnog saveta Solidarnost, na kojem prisustvuje i predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, Ljubisav Orbović.

Domaćin skupa je Savez sindikata Crne Gore, koji je predsedavajući Saveta, a osnovna tema je "Zaštita ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih - Izazovi sindikata u doba pandemije".

Savet će razmatrati aktuelnu situaciju u regionu, prouzrokovanu pandemijom virusa korona, koja ne posustaje i koja ostavlja drastične posledice na tržišta rada.

S obzirom na to da je u skoro svim zemljama regiona aktuelna tema poreska politika i zarade, i ova pitanja biće razmatrana na skupu, kao i suočavanje sa izazovima koje nose promene, mere ublažavanja posledica izazvane kovid pandemijom, socijalni dijalog i pravedna tranzicija kao utemeljenje Evropskog zelenog plana.

Na skupu će biti reči i o merama za zdrav i bezbedan rad, socijalnom dijalogu i izmenama i dopunama zakona o radu.

Sastanak predstavnika SSSS i menadžmenta kompanije Magna Seating

9. decembar 2021.  • 2431 Opširnije

U kompaniji Magna Seating d.o.o. Odžaci, 8.12.2021. godine, održan je sastanak predstavnika Saveza samostalnih sindikata Srbije sa menadžmentom kompanije, na kojem se razgovaralo o dosadasnjoj saradnji, problemima sa kojim se suočavaju zaposleni i kompanija za vrema Covid 19.

S obzirom da su obe strane saglasne da se određeni problemi trebaju rešavati kroz Socijalni dijalog, najavljeno je otpočinjanje izrade Kolektivnog ugovora.

Ispred SSSS sastanku su prisustvovali sekretar Veća SSSS Zoran Mihajlović, sekretar SSS Vojvodine Tomislav Stajić, Predsednik Samostalnog Sindikata tekstila kože i obuće Srbije Radojko Jovanović, predsednik SSS za grad Sombor, Kula i Odžaci Zoran Purić i predsednica Samostalnog Sindikata kompanije Magna Seating d.o.o. Odžaci Đurđa Dević.

Sekretar Mihajlović na sednici SSS Jagodine

9. decembar 2021.  • 2430 Opširnije

Na sednici Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije za grad Jagodinu i opštine, koja je održana 07. decembra u Jagodini, u čijem radu je učestvovao Zoran Mihajlović, sekretar Veća SSS Srbije, ukazano je na učestalo i sve "maštovitije" ignorisanje sindikata kao socijalnog partnera u regulisanju radnopravnih odnosa i zaštite pojedinačnih prava članova sindikata i zaposlenih uopšte. Osim toga, pojačan je i pritisak poslodavaca na predsednike sindikalnih organizacija i predstavnike zaposlenih, sa namerom da se otvorenim ili prikrivenim pretnjama ili ucenama, minimizira i "otupi" njihova aktivnost i istrajnost u zahtevima.

Zatraženo je od najvišeg rukovodstva Saveza sindikata da se hitno pokrenu sve neophodne aktivnosti prema odgovarajućim državnim organima i institucijama, kako bi se prestalo sa ovakvom praksom.

Povodom odlaska u penziju, Zoran Mihajlović je Miroslavu Gajiću, dugogodišnjem predsedniku Saveza samostalnih sindikata u Jagodini, uručio prigodan poklon Saveza samostalnih sindikata Srbije.

MOR: Više od 40 miliona živi u modernom ropstvu

2. decembar 2021.  • 2429 Opširnije

Povodom 2. decembra, Međunarodnog dana ukidanja ropstva, Međunarodna organizacija rada ( ILO ) procenjuje da je više od 40 miliona ljudi širom sveta u modernom ropstvu, što uključuje približno 25 miliona ljudi na prinudnom radu i 15,4 miliona u prinudnim brakovima.

Ulazeći u dublju analizu to; kako je navodeno, znači da na svakih 1.000 ljudi u svetu dolazi 5,4 žrtve modernog ropstva, pri čemu je svaka četvrta žrtva modernog ropstva dete.

Od 25 miliona ljudi zarobljenih na prinudnom radu, više od 16 miliona ljudi je eksploatisano u privatnom sektoru, kao što su poslovi u kući, građevinarstvo ili poljoprivreda; 4,8 miliona osoba je u prinudnoj seksualnoj eksploataciji, a četiri miliona njih na prinudnom radu koji organizuju državni organi.

Žene i devojke su neproporcionalno pogođene prinudnim radom, čineći 99 % žrtava u industriji komercijalnog seksa i 58 % prinudno angažovanih u drugim sektorima.

U video prilogu na sajtu MOR poznate ličnosti govore kratke istinite priče ljudi zarobljenih u prinudnom radu, kako bi podigli svest o ovom pitanju i podržali kampanju za eliminisanje modernog ropstva u svim njegovim oblicima.

Položaj novinara izuzetno težak, najavljen početak rešavanja problema

1. decembar 2021.  • 2428 Opširnije

Ministarstva za rad i kulturu i informisanje će, u saradnji sa sindikatima u medijima, od početka februara iduće godine početi intenzivno da rade na iznalaženju adekvatnih normativnih rešenja u cilju unapređenja i zaštite radnih prava novinara i medijskih radnika.

Sindikati u medijima bi do tada trebalo da formiraju radnu grupu koja bi utvrdila ključne probleme, dok bi obaveza poslodavaca bila da iniciraju organizovanje udruženja poslodavaca u medijima koji će biti partneri sindikatima u pregovorima o unapređenju položaja novinara i medijskih radnika.

To je zaključak društvenog dijaloga pod nazivom „Kako do dostojanstvenog rada u medijima i odgovornog novinarstva“, koji je 30. novembra, u Palati Srbija, organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, na inicijativu Sindikata novinara Srbije, a kojem su prisustvali i predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Otvorivši skup, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić je istakla da treba stalno govoriti o nepravdama koji zaposleni doživljavaju od poslodavca koji svoju moć zloupotrebljavaju, posebno u medijima, „jer ako su ugrožena prava novinara ugrožena je i demokratija“.

„Ako u medijima imamo novinare i medijske radnike čija se radna i socijalna prava krše, onda imamo problem i vreme je da se razgovara o tome zašto se novinari angažuju bez ugovora o radu, zašto rade na privremeno povremenim poslovima, na određeno, zašto se ugrožava njihova i egzistencija njihovih porodica“, ukazala je ona.

Naglasivši da mediji treba da budu pokretač o ključnim temama, zamenica šefa Misije OEBS u Srbiji, Sara Gruen, naglasila je da se novinari u Srbiji nalaze u vrlo teškom položaju, da često nemaju dobre ugovore, da su im plate ispod proseka, da su frilenseri u posebnoj teškoj situaciji, dok je, istovremeno, prisutan politički pritisak na njihov rad i tabloidizacija medija.

Ona smatra da je potrebno da do promena dođe iznutra, kao i da je medijska strategija jedan od načina da se problemi prevaziđu. Predsednica Sindikata novinara Srbije Dragana Čabarkapa ukazala je da u javnosti stalno slušamo o slobodi medija, dok se malo govori o ugroženosti novinara i njihovom materijalnom i socijalnom položaju, koji je izuzetno težak .

„Prekarizacija je najpogubnija u medijskoj sferi, ona onemogućuje javnu kritiku vlasti i društva jer je strah od gubitka posla najveći cenzor. Novinari su slabo plaćeni, suočavaju se sa pretnjama, prinuđeni su da rade po nekoliko poslova. Petina novinara je u statusu frilensera, samo 27 odsto novinara je zaposleno na nedređeno vreme, dok većina radi na privremeno povremenim poslovima, na određeno ili bez ugovora. Oni nemaju pravo na uvećanu zaradu, pravo na plaćeno odsustvo, prevoz, godišnji odmor, na sindikalno organizovanje, na štrajk...“

Čabarkapa je naglasila da je privatizacija uništila medije, posebno na lokalu, da se novi vlasnici ne vode javnim, već isključivo ličnim interesima, da su zaposleni u tim medijima obespravljeni, što je dovelo do gašenja čak 50 sindikalnih podružnica tog sindikata širom Srbije.

„Mi rešenje vidimo u promeni zakonske regulative, a dok se to ne dogodi potrebno je potpisati poseban kolektivni ugovor (PKU)“, istakla je Čabarkapa.

Za unapređenje položaja medijskih radnika kroz zakonodavni okvir se založila i državna sekretarka u Ministarstvu za rad Stana Božović, koja smatra da bi se mnogi problemi rešili zaključenjem PKU, ali da tome prethodi ispunjenje brojnih uslova u pogledu, pre svega, učesnika socijalnog dijaloga, odnosno utvrđivanja reprezentativnih udruženja poslodavaca i sindikata.

Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić ukazao je na veoma nepovoljan položaj novinara, na koji je dodatno uticala i panedmijska kriza. „Procenjujemo da je oko 10.000 ljudi angažovano na radu u medijima, da im je prosek plate oko 300 evra, da su primorani da rade više poslova, uz istovremenu prisutnu nesigurnost posla i pritisak poslodavca“.

Prema njegovim rečima, potrebno je da se potpiše PKU koji bi im obezbedio bolje uslove rada, da se novinari osnaže da se sindikalno organizuju, da se uspostavi efikasnije inspekcije kako bi se suzbio rad „na crno“, kao i da se obezbedi veća nezavisnost novinara u odnosu na vlasnike.

Zamenik generalnog sekretara Međunarodne federacije novinara Džeremi Dir je, u video obraćanju, ocenio da su neophodni socijalni dijalog i kolektivna prava koja će omogućiti pristojnu zaradu, regulisanje radnog vremena, udruživanja u sindikat i svih ostalih radno socijalnih prava, što je preduslov za profesionalno obavljanje novinarskog posla u Srbiji.

Redovni profesor na Fakultetu za medije i komunikacije Stanko Crnobrnja je ukazao da je gubitak poverenja u medije sveopšti, da je pravo na dezinformaciju legalizovano, da je prisutan robovlasnički odnos prema medijima i zaposlenima, kao i da nedostaje solidarnosti među novinarima, organizacijama i udruženjima koje zastupaju zaposlene u medijima.