Da li ćemo svi biti sezonci?
Izmene i dopune Zakona o pojednostavlјenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima, koje se najavlјuju, prete da potpuno ukinu osnovna prava radnika iz radnog odnosa, budu proširene na sve privredne delatnosti i omoguće masovno zapošlјavanje stranaca.
Većina prava radnika iz postojećeg Zakona o radu bi, predloženim izmenama, bila ukinuta, jer bi im bile uskraćene naknade za ishranu, prevoz, pravo na bolovanje, dnevni i nedelјni odmor, slobodne dane i godišnji odmor, kao i mogućnost sindikalnog organizovanja i kolektivnog pregovaranja.
Pored toga, predlaže se mogućnost radnog angažovanja maloletnika (od 15 godina), što je u suprotnosti sa svim konvencijama vezanim za prava deteta, kao i domaćim zakonima o radu, bezbednosti i zdravlјa na radu, o omladini, kao i Uredbom o utvrđivanju opasnog rada za decu.
Savez samostalnih sindikata Srbije smatra da bi država, usvajanjem ovakvih izmena, pokazala da joj je profit važniji od života lјudi.
Izmene koje bi bile usaglašene u socijalnom dijalogu, od svih učesnika radne grupe su, naravno, potrebne, jer ni aktuelni Zakon o pojednostavlјenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima je neustavan, nakaradan i suprotan brojnim propisima, prvenstveno Zakonu o radu i EU direktivama i konvencijama.
Naime, Ministarstvo za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja obrazovalo je radnu grupu za donošenje izmena i dopuna tog zakona, novembra 2020. godine, sa zadatkom da se proširi primena ovog zakona na sezonske poslove u sektoru građevinarstva, turizma, ugostitelјstva, kao i poslova pomoći u kući.
U dosadašnjem radu održan je samo jedan sastanak radne grupe, 15.12.2020. godine, na kojem su NALED, Britanska ambasada i Poreska uprava predstavili efekte pojednostavlјenog radnog angažovanja u polјoprivredi, ex ante analizu proširenja sistema pojednostavlјenog angažovanja radnika na privremenim i povremenim poslovima na druge delatnosti i koncept reforme pojednostavnjenog radnog angažovanja u novim sektorima.
Kao razlog za izradu izmena i dopuna Zakona navedena je namera Vlade Srbije da suzbije sivu ekonomiju i smanji siromaštvo.
U NALED-ovoj prezentaciji navedeni su razlozi za potrebu „proširenja„ pojednostavlјenog angažovanja radnika na privremenim i povremenim poslovima i navedeno je sledeće:
- Da je neformalno zapošlјavanje izazov za Srbiju, da su neformalnim radnicima „uskraćena osnovna prava“ koja proističu iz radnog odnosa, poput penzijskog i zdravstvenog osiguranja.
- Da je karakteristika privremenog rada u Srbiji da je on izuzetno kratak i da lica rade samo na osnovu usmenog dogovora. Da su troškovi legalnog angažovanja privremenih i povremenih radnika viši nego kod ugovora radu.
- Da je sama procedura prijave i odjave i odjave privremenih radnika komplikovanija i da je to razlog zbog kojeg poslodavci ne prijavlјuju radnike na privremeno ili povremeno.
- Kao poslovi za kojim postoji potreba za proširenje navdeni su: „kućni i pomoćni poslovi, sakuplјanje sekundarnih sirovina, turizam i ugostitelјstvo i građevinarstvo“, kao i poslovi na kojima bi se mogli primeniti: čuvanje dece, čuvanje starih lica, čuvanje kućnih lјubimaca, poslovi čišćenja i održavanja, pomoćni konobari, kuvari, perači sudova, dostavlјači hrane, animatori i hostese, fizički poslovi u građevini ( utovar, istovar materijala i alata, ručni iskop i nasipanje zemlјe, čišćenje gradilišta..
Navodi se i da je predmet izmena i dopuna postojećeg Zakona pojednostavlјeni način radnog angažovanja lica i pojednostavlјena procedura prijave i uplate poreza i doprinosa za lica angažovana na sezonskim poslovima.
Pre nego što uđemo u konkretnu analizu pojedinih predloga izmena, kao i aktuelnog Zakona, podsećamo na činjenicu da Ministarstvo za rad nije do sada dostavilo nikakav tekst, kao polaznu osnovu za rad radne grupe koja bi na osnovu njega mogla da priprema predloge ili daje kritička mišlјenja. Zbog toga postoji bojazan da to ministarstvo da tekst nacrta izmena i dopuna zakona u javnu raspravu bez prethodne saglasnosti radne grupe i, na taj način, „na mala vrata“ uvede proširenje ovakvog načina privremenog zapošlјavanja na sve navedene delatnosti, umesto da se i dalјe zaklјučuju ugovori o delu ili privremenim i povremenim poslovima koji radnicima daju nemerlјivo veća prava.
Osnovni nedostatak u već postojećem tekstu Zakona, koji je stupio na snagu 01.01.2019. godine, jeste zakonsko rešenje predviđeno u članu 5. definisano u glavi „Uslovi za rad sezonskih radnika“ – Pravo na upoznavanje sa uslovima rada, koje predviđa obavezu poslodavca da sezonskog radnika „upozna sa poslovima koje će obavlјati (uslovima rada)”, kao i da se stupanjem na rad sezonskog radnika smatra da je prihvatio uslove rada i da je time zaklјučen „usmeni ugovor”.
Takozvano „usmeno upoznavanje“ sezonskog radnika sa poslom i pravima koja ostvaruje otvara pitanje ogromnih zloupotreba poslodavca, jer bi kao osnovni preduslov za radno angažovanja trebalo da postoji pisani ugovor o obavlјanju sezonskih poslova (npr. čiji obrazac bi propisao ministar za rad), a koji bi potpisivali i poslodavac i sezonski radnik i sadržao bi opis posla, očekivano trajanje radnog angažovanja, uslove za bezbednost i zdravlјe na radu, dnevno i nedelјno radno vreme, odmore u toku rada, visinu naknade za rad bez pripadajućeg poreza i doprinosa i rokovima za njenu isplatu.
Dalјe, treba predvideti obavezu poslodavaca da i bez „zahteva“ sezonskog radnika izda potvrdu koja sadrži podatke o poslodavcu (naziv, sedište i PIB poslodavca, odnosno broj gazdinstva) i sezonskom radniku (ime, prezime i JMBG sezonskog radnika/broj pasoša za strane državlјane, državlјanstvo sezonskog radnika, adresa stanovanja sezonskog radnika ) i uslove rada iz stava 1. ovog člana i o svakoj promeni tih uslova, najkasnije u roku od dva meseca od početka rada., a sve kako bi sezonski radnik bio u saznanju prema kom poslodavcu ostvaruje prava i obaveze iz radnog angažovanja ( odnosno imao podatke o poslodavcu).
Predviđeni usmeni ugovor kojim se reguliše radnopravni status nekog lica, kao takav ne postoji u našim važećim zakonskim propisima i direktno je u suprotnosti članovima 197-202. Zakona o radu, koji kod svih oblika rada van radnog odnosa propisuje obavezu zaklјučivanja ugovora o radu ili radu van radnog odnosa (radnom angažovanju) isklјučivo u pisanom obliku, te da ovakvo rešenje usmenog dogovaranja rada sezonskog radnika doprinosi njegovoj pravnoj nesigurnosti i mogućnosti zloupotreba.
Propisivanjem oblika radnog angažovanja sezonskog radnika putem „zaklјučenja usmenog ugovora“ suprotno važećim zakonskim propisama, poslodavcu omogućava nastavak sprovođenja rada u sivoj zoni i direktno je protivno osnovnom cilјu i svrsi donošenja ovog zakona, a to je suzbijanje sive ekonomije i neformalnog zapošlјavanja u sektoru polјoprivrede, jer je zaklјučivanje usmenog ugovora u suštini ništa drugo nego neformalno zapošlјavanje.
Postavlјa se pitanje na koji način sezonski radnik može da dokaže svoj radni angažman kod konkretnog poslodavca ukoliko on ne želi da ga prijavi na osiguranje, a ugovor ne postoji, tj. postoji usmeni ugovor. Upravo jedini dokaz koji ide u prilog zaštiti sezonskom radniku, kao ekonomsko slabijoj strani, ovde izostaje. Ovakvo predloženo zakonsko rešenje direktno pogoduje poslodavcu i stavlјa radnika u potčinjeni položaj, koji je prepušten volјi poslodavca da odlučuje o njegovim pravima po osnovu rada, pa se dovodi u pitanju isplata naknade i ostalih prava vezanih za radno angažovanje.
Dalјe, prilikom prijave i odjave sezonskih radnika, na osnovu predloženog rešenja u članu 11. Nacrta zakona, postupa se u skladu sa poreskim propisima, a što je u suprotnosti sa članom 132. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Takođe, članom 16. Zakona predviđeno je da je obveznik poreza i doprinosa sezonski radnik, što treba uskladiti sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Važeći zakon je, pored Zakona o bezbednosti i zdravlјu na radu, u suprotnosti i sa Zakonom o radu, jer se navodi da se na sve što nije regulisano usmenim dogovorom primenjuju odredbe Zakona o radu, koji ne poznaje institut usmenog dogovora.
Zakon u članu 3. predviđa mogućnost da se kao sezonski radnik angažuju i strani državlјani i da se pri tom ne primenjuje zakon kojim se regulišu posebni uslovi prilikom zapošlјavanja stranaca, pa se strani državlјani u potpunosti izjednačavaju sa domicilnim državlјanima i predstavlјaju dodatnu konkurenciju domaćim državlјanima za mogućnost ostvarivanja novčane naknade na ovaj način, a postavlјa se pitanje prijave i odjave stranih državlјana, jer oni ne poseduju JMBG broj da bi se registrovali pred poreskim organima. Ujedno, strani državlјani na ovaj način predstavlјaju konkurenciju nezaposlenim domaćim državlјanima.
Zakon je u suprotnosti i sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Nemoguće je vršenje bilo kakvog inspekcijskog nadzora, kako inspektora rada iz oblasti prava na rad, tako i inspektora iz oblasti bezbednosti i zdravlјa na radu, samim tim i zaštite i utvrđivanja povrede, jer postoji samo usmeni dogovor o svim pravima i obavezama radnika, od opisa posla, ishrane, odmora, troškova prevoza, naknade za rad (u tabeli napisano „po dogovoru“).
Postojeći zakon je u potpunosti neprihvatlјiv i neprimenjiv, jer je suprotnosti sa važećim zakonskim propisima Republike Srbije i direktivama EU iz ove oblasti i njime se ne postiže svrha predlagača zakona data u obrazloženju istog, iz razloga što se na ovaj način ne sprečava rad „na crno“, odnosno ostvaruje suzbijanje sive ekonomije i neformalnog zapošlјavanja, s obzirom na to da ovaj tekst predviđa neformalno zapošlјavanje, odnosno radno angažovanje sezonskih radnika na osnovu usmenog dogovora koji ne pruža nikakvu pravnu zaštitu i unapređenje dosadašnjeg položaja sezonskog radnika, već prvenstveno naplatu poreza u korist države po osnovu ove vrste radnog angažovanja.
Upravo je NALED u svojim razlozima naveo da je karakteristika privremenog rada u Srbiji, osim toga da je on izuzetno kratak i da lica rade samo na osnovu usmenog dogovora, tako da je nejasno šta se sada menja i unapređuje, jer upravo taj usmeni dogovor, kao odstupanje od svih tekovina vezanih za radno angažovanje, ostaje.
U izjavi o usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije, u direktivi Saveta EU br. 91/533 propisana je obaveza podslodavca da obavesti radnike o uslovima koji se primenjuju na ugovor o radu ili radni odnos, a iz čega jasno proizilazi da se radni odnos reguliše ili ugovorom o radu ili ugovorom o radnom angažovanju, te da ti uslovi rada treba da budu jasno definisani, kao i da budu dostavlјani u vidu obaveštenja u pisanom obliku.
Definisani uslovi rada su posebno važni u sferi građevinarstva, u kojoj je broj smrtnih povreda na radu, teških povreda na radu sa smrtnim ishodom, procenutualno najveći. Naročito kod fizičkih pojednostavlјenih poslova u građevini (utovar, istovar materijala i alata, ručni iskop i nasipanje zemlјe, čišćenje gradilišta), pogotovo ako bi se taj rad odnosio na maloletna lica.
U praksi, sklapanjem ,,usmenog ugovora“ dovodi u pitanje rad lica za bezbdnost i zdravlјe na radu i referenta za protiv požarnu zaštitu koji imaju niz obaveza prema zaposlenom (npr. sprovođenje obuke za osposoblјavanje za bezbedan i zdrav rad i protiv požarnu zaštitu, obuka korišćenja ličnih zaštitnih sredstava i PP aparata, pravilno nošenje tereta, pružanja prve pomoći, itd.). Za ove i ostale aktivnosti, prema postojećim važećim propisima neophodno je imati podatke o zaposlenom, izvršiti obuke i tako ispuniti obaveze iz zakona. Na predloženi način ,,usmenog ugovora“ nemoguće je dokazati bilo koju aktivnost, čime se dovodi u opasnost život i način rada zaposlenog. Naročito dece do 18 godina, studenata, stranih državlјana koji su najčešće bez radnog iskustva u tim poslovima, zbog čega su u opasnosti od povreda na radu.
S obzirom na to da se odredbe Zakona o pojednostavlјenom radu, pored radnika u polјoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, novim izmenama i dopunama proširuju na „ sezonske“ radnike u građevinarstvu turizmu, ugostitelјstvu i kreativnim industrijama, kao i na kućno i pomoćno osoblјe, postavlјa se suštinsko pitanje da li i poslovi u tim delatnostima spadaju u tzv. „sezonske poslove“.
Jer, za razliku od sektora polјoprivrede, u kojem su nesporni razlozi za sezonsko radno angažovanje drugih lica, za nove predložene sektore (građevinarstvo, turizam , ugostitelјstvo, i kreativna industrija, kućno i pomoćno osoblјe) nema takvog opravdanja, odnosno ti sektori nisu privremeni po svojoj prirodi i ne zavise od klimatskih i ekoloških faktora, već od potreba poslodavca.