U Beogradu je 22. aprila 2016. godine u hotelu "Metropol Palace" održan seminar Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Srbije na temu ’’Položaj žena na tržištu rada’’. Uvodničarke na seminaru bile su:
- Jasna Vujačić, samostalna savetnica u Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost,
- Snežana Bogdanović, šefica Odseka u Sektoru za rad u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja,
- Prim. dr sc. med. Radmila Obrenovoć, predsednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Beograda,
- Jagoda Milidrag Šmid iz Centra za ženske studije u Zagrebu
- Lidija Pejović, koordinatorka mreže žena Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Nakon uvodnih napomena Zorana Mihajlovića, sekretara Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije i Zorice Savić Nikolić, predsednice Sekcije žena SSSS,
Jasna Vujačić, iz Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost govorila je o položaju žena u Srbiji. Napomenula je da je Srbija prva zemlja van EU koja je izračunala indeks rodne ravnopravnosti, čiji je kreator Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) iz Vilnijusa. Indeks služi za merenje rodne ravnopravnosti i kreiranje politika u ovoj oblasti, a izračunava na osnovu indikatora za šest oblasti: znanje, rad, novac, zdravlje, vreme, moć i prikazuje se na skali od 0 (potpuna neravnopravnost) do 100 (potpuna ravnopravnost). Takodje je bilo reči o Novoj nacionalnog strategiji rodne ravnopravnosti za period 2016-2020. i Novom akcionom planu za sprovođenje Nacionalne strategije za period 2016-2018.
Snežana Bogdanović, iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja govorila je o radnom zakonodavstvu koji se odnosi na položaj žena: Ustav RS; Krovni zakoni: Zakon o ravnopravnsoti polova i Zakon o zabrani diskriminacije; Propisi u oblasti rada: Zakon o radu, Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu. Akcenat je stavljen na zabranu diskriminacije, pozitivne mere zabrane diskriminacije, sudsku zaštititu u slučaju diskriminacije, zasnivanje radnog odnosa, zaštitu materinstva, zaštitu trudnica, zaštitu roditeljstva, porodiljsko odsustvo i negu deteta, prava hranitelja i staratelja, prava na rad sa nepunim radnim vremnom, jednakost zarade za rad iste vrednosti, zaštitu od otkaza Ugovora o radu kao i posebnoj zaštiti od otkaza Ugovora o radu trudnica i porodilja.
Prim. dr sc. med. Radmila Obrenović, predsednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Beograda, izlagala je na temu ’’Uloga sindikata u zaštiti radnih i socijalnih prava zaposlenih žena’’. Ona je istakla da zaposlene žene i dalje zaostaju za zaposlenim muškarcima ne po znanju već po zaradama i po položaju u hijerarijskoj strukturi. Iako je tačno da je za isti posao ista zarada, činjenica je da su žene angažovane u manje propulzivnim granama, da u hijerarhiji rukovođenja zauzimaju najčešće niže pozicije. S obzirom da se većina devojčica upisuje u srednje škole koje su vrlo zahtevne na prijemnom, uslov kod nekih je veći broj bodova nego u gimnazijama postavlja se pitanje šta se sa svim tim odlikašima i odličnim studentkinjama koje u roku završavaju izuzetno teške fakultete kasnije dešava.
Jagoda Milidrag Šmid, iz Centra za ženske studije, inače dugogodišnja sindikalna aktivistkinja govorila je o položaju žena na tržištu rada u Hrvatskoj kao i o neoliberalnoj ideologiji i repatrijarhalizaciji društvenih odnosa. Ženama se sve više nameću part time poslovi, tj. poslovi sa nepunim radnim vremenom što zapravo podrazumeva da najčešće žene vode domaćinstvo, brinu o deci, starima i nemoćnima. Rezultati istraživanja sprovedenog 2011. godine o zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama, koje je obuhvatilo 428 najuspešnijih trgovačkih društava u Hrvatskoj, pokazali su da je u tim firmama zaposelno 39 odsto žena i 61 odsto muskaraca, sto je dosta niži udeo žena od ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Istraživanje je jasno pokazalo na prisutnu vertiklanu segregaciju žena i muškaraca na hrvatskom tržištu rada i izrazitu podzastupljenost žena na najodgovornijim i najbolje plaćenim pozicijama, što govori o sveprisutnoj diskriminaciji na osnovu pola.
Lidija Pejović, koordinatorka mreže žena Unije slobodnih sindikata Crne Gore, upoznala je prisutne sa kampanjom i kongresnom rezolucijom Unije slobodnih sindikata Crne Gore koja se odnosi na žene koje su rodile troje i više dece. Poslanici Skupštine Crne Gore dali su podršku Zakonu o dopuni zakona o socijalnoj i dečijoj zaštiti kojim je omogućeno da zaposlene majke sa troje i više dece, koje imaju 25 odnosno 15 godina radnog staža, od 2016. godine, ukoliko to žele, primaju doživotni mesečnu naknadu u iznosu od 70 odsto prosečne neto zarade u Crnoj Gori ostvarene u godini koja prethodi ostvarivanju tog prava. Takođe, pravo na doživotnu naknadu u visini od 40 odsto prosečne neto zarade u Crnoj Gori, mogu da ostvare i nezaposlene žene sa troje i više dece koje se najmanje 15 godina nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Istim zakonom je pokazan je i poseban odnos prema roditeljima - negovateljima koji brinu o licu koje je korisnik lične invalidnine, na način što im se omogućava pravno na naknadu bez obzira na radni i penzijski status. Na taj način formalno je realizovana kongresna rezolucija USSCG počev od 2016.godine.
Seminar je održan uz podršku Fondacije Fridrih Ebert – Kancelarija u Beogradu i prisustvovale su mu 23 sindikalne aktivistkinje.