Uvodna strana





 

NAJVAŽNIJE VESTI

 

 

20. april 2012.

PROTEST PREDŠKOLACA 23. APRILA

Samostalni sindikat predškolskog vaspitanja i obrazovanja Srbije, nezavodovoljan zbog nedonošenja uredbe o nivou plata zaposlenih u predškolskim ustanovama Srbije, organizovaće protest u ponedeljak, 23. aprila 2012. godine, koji će početi u 11 sati ispred zgrade Vlade Srbije.

Sindikat zahteva da predstavnike zaposlenih prime zajedno predsednik vlade Mirko Cvetković i ministar prosvete Žarko Obradović, kako bi premijera u prisustvu ministra prosvete upoznali o svim našim aktivnostima i zahtevima koje pokrećemo još od 2003. godine, a koji su ostali bez rezultata.

Predlog uredbe je urađen. Ministarstvo prosvete i nauke kao predlagač dobilo je saglasnost Ministarstva rada i socijalne politike na predlog uredbe i sada se on nalazi u Ministarstvu finansija, jer je potrebna njihova saglasnost da bi uredba bila predmet usvajanja na Vladi Srbije.

Sindikat smatra da su se stekli svi uslovi za donošenje uredbe, s obzirom da za njeno sprovođenje nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Republike, već se ona obezbeđuju u budžetima lokalnih samouprava.

 

20. april 2012.

INFORMACIJA

O ŠTRAJKOVIMA ZA PERIOD JANUAR MART 2012. GODINE

Statistika štrajkova u Srbiji u prva tri meseca

U prva tri meseca 2012. godine bilo je 60 uličnih aktivnosti, od toga 38 štrajkova i 22 protesta, u kojima je učestvovalo 16.472 radnika. Štrajkovi i protesti održani su na teritoriji cele Srbije. Neki od gradova gde su održani štrajkovi i protesti su: Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Kruševac, Smederevo, Kraljevo, Valjevo, Kanjiža, Zrenjanin, Sonta, Futog, Bor, Čačak, Ćuprija, Leskovac, Surdulica, Niš, Šid i (brojni) drugi.

opširnije

19. april 2012.

PROTEST ZDRAVSTVENIH RADNIKA

Oko 2.000 zdravstvenih radnika, članova Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, okupilo se danas na protestu u centru Beograda zahtevajući poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u toj delatnosti.

Sa protesta na Trgu Nikole Pašića poručeno je da za zdravstvo nikad nema para, a da za predizbornu kampanju ima, kao i da će se ako se glas zdravstvenih radnika sad ne čuje on čuti na izborima.

Zdravstveni radnici zahtevaju izmenu uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama kao i doslednu primenu potpisanih kolektivnih ugovora.

Medicinski radnici, kako je rečeno, ne mogu da žive od svoje plate, a čak 70 procenata zaposlenih u zdravstvu ima platu manju od proseka u Srbiji.

Učesnicima protesta obratio se, na svoj zahtev, i ministar zdravlja Zoran Stanković.

Ministar, koji je dočekan zvižducima, poručio je protestantima da je njihovo pravo da štrajkuju, ali i da je on došao da im poruči da se plate neće smanjivati i da će jubilarne nagrade biti isplaćene.

„Ovo što ste čuli da će plate biti smanjene za 10 odsto nije istina. Onaj ko ispuni normu dobiće platu. Onaj ko je ne ispuni biće mu smanjena, a oni koji je prebace biće im povećana. Ako mi kažete da lekar koji ima 5.000 pacijenata i onaj koji ima 50 treba da imaju istu platu, ja više neću biti ministar“, poručio je Stanković.

Zdravstveni radnici su po obraćanju ministra i predstavnika sindikata krenuli u protestnu šetnju ka Vladi Srbije.

Ukoliko zahtevi Sindikata, koji okuplja oko 65.000 članova, ne budu realizovani ili se o njima ne postigne dogovor sa Vladom Srbije do 25. aprila, Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije stupiće u štrajk.

 

18. april 2012.

SINDIKAT ZDRAVSTVA PROTESTUJE 19. APRILA

Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije održaće sutra protest ispred zgrade Vlade Srbije.

Razlog protesta jeste uvođenje sistema kapitacije u zdravstvu, čime se još više ugrožava materijalni položaj zaposlenih.

Protest će početi u 11 sati na Trgu Nikole Pašića, a nastaviće se ispred zgrade Vlade Srbije u 12 sati.

Učesnicima protesta bi trebalo da se, na sopstveni zahtev, obrati i ministar zdravstva u Vladi Srbije Zoran Stanković.

Ukoliko zahtevi Sindikata, koji okuplja oko 65.000 članova, ne budu realizovani ili se o njima ne postigne dogovor sa Vladom Srbije do 25. aprila, Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije stupiće u štrajk.

 

12. april 2012.

USKRŠNJA ČESTITKA

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović čestitao je Uskrs svim hrišćanima, poželevši im da taj veliki praznik proslave u miru, ispunjeni radošću, ljubavlju i verom u bolju i sigurniju budućnost.

 

 

12. april 2012.

SAOPŠTENJE SINDIKATA GRAĐEVINARA POVODOM ŠTRAJKA GLAĐU U „RATKU MITROVIĆU“

Radnicima građevinskog preduzeća „Ratko Mitrović“ Kragujevac više meseci je uskraćeno pravo na zaradu i obavezno socijalno osiguranje.

Otvaranjem stečaja, 19.03.2012. godine, uskraćeno im je i pravo na rad i izgubili su svoja radna mesta.

Njihova upozorenja državnim organima i pre otvaranja stečaja, da se vlasnik preduzeća ponaša nezakonito i bogati na njihov račun, te da će ih na kraju namerno ostaviti bez zarada, doprinosa i radnih mesta, nisu dala rezultate. Državni organi Grada Kragujevca i Republike su ćutali.

Zato je štrajk glađu jedini način da se skrene pažnja javnosti na ovakvo ponašanje države koja vlasnicima preduzeća toleriše kršenje Ustava, Zakona o radu i Krivičnog zakonika Republike Srbije.

Radnici preduzeća „Ratko Mitrović“ i Sindikat radnika građevinarstva i IGM Srbije zahtevaju da se konačno u Srbiji pokaže volja i zaustavi bahato i nezakonito ponašanje pojedinaca koji krše radnička prava.

Zahtevamo da se prema odgovornim u preduzeću „Ratko Mitrović“ preduzmu mere zbog krivičnog dela iz čl. 163. Krivičnog zakonika i da se zaposlenima isplate sve neisplaćene zarade.

Predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM Srbije Duško Vuković posetiće danas preduzeće „Ratko Mitrović“ i pružiti podršku radnicima u štrajku.

 

12. april 2012.

U privatnim preduzećima najčešće nije dozvoljeno sindikalno udruživanje

ĆUTE JER SE PLASE DA NE IZGUBE POSAO

U trenutku kada svaki radnik u Srbiji čuva svoje radno mesto kao malo vode na dlanu, teško je i zamisliti dobro organizovan sindikat unutar bilo kog preduzeća, a naročito ako je ono privatno.

Gotovo nijedno privatno preduzeće nema sindikat, dok ona koja su skoro privatizovana, a koja su nekada bila državna, imaju organizovane radnike koji se najčešće bave neisplaćenim zaradama i doprinosima, a manje onim što bi trebalo da bude suštinska ideja sindikalnog udruživanja, između ostalog i poboljšanjem proizvodnje i opstankom fabrika.

Milenko Srećković iz Pokreta za slobodu koji je u nekoliko navrata prethodnih godina organizovao velike proteste nezadovoljnih radnika uglavnom propalih preduzeća kaže za « Danas » da je situacija sa sindikalnim organizovanjem u privatnim preduzećima vrlo loša i da tu prednjače strani investitori.

« Najkritičnije je u onim fabrikama koje su otvorili stranci. Oni su od opština dobili sve, infrastrukturu, zemljište a njihovo je bilo samo da otvore fabriku koju posle mogu da presele u bilo koju drugu državu. Oni su gotovo svi zabranili sindikalno organizovanje”, ističe Srećković.

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić istakao je da ima „posredna saznanja“ o tome da poslodavci zabranjuju osnivanje sindikata u svojim firmama, ali da se radnici plaše da to prijave da ne bi izgubili posao.

“Radnici izbegavaju da prijave da su sprečeni da osnuju sindikat, što je njihovo zakonsko pravo, jer se plaše da će dobiti otkaz”, rekao je Ljajić.

Osnivanje sindikata, prema rečima Ljajića, ne zabranjuju samo strani investitori već i domaći.

„Nijedan poslodavac nije oduševljen kad je reč o sindikalnom organizovanju“, istakao je Ljajić i naglasio da će inspekcija rada postupati po svakoj prijavi zabrane osnivanja sindikata.

Potpredsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković kaže da se veliki broj poslodavaca, stranih i domaćih, neodgovorno ponaša i ne poštuje Deklaraciju UN, ni pravo radnika na sindikalno organizovanje.

“Oni uslovljavaju radnike da ne mogu da se udružuju i rade u isto vreme. U trenutku krize građani jednostavno nemaju hrabrosti da se suprotstave tome, ne smeju da reaguju na takvu vrstu pretnji, jer se plaše da ne izgube posao », ističe Vuković.

Kao poslednji primer tome Vuković izdvaja nedavnu posetu njegovog sindikata gradilištima po Beogradu.

„Zatekli smo stotine ljudi kako rade na tim gradilištima neprijavljeni i kada smo im ponudili plakate sa logom sindikata i MOR-a nisu smeli da ih uzmu. Nisu smeli zbog poslodavca ni plakat negde da okače“, naglašava Vuković.

/izvor:Danas/

11. april 2012.

SINDIKAT AGROŽIVA TRAŽI POMOĆ VLADE VOJVODINE

Predstavnici sindikata firme "Agroživ" u Žitištu upozorili su da prodaja tri farme ugrožava opstanak te kompanije za preradu živinskog mesa.

Predstavnici Samostalnog sindkata i sindikata Nezavisnost "Agroživa" smatraju da je "Agroživ" onesposobljen izdvajanjem tih farmi koje su kompaniji "Matijević" prodate iz stečaja.

Oni su o tome obavestili pokrajinskog sekretara za rad Miroslava Vasina, a sastanku su prisustvovali predsednik Opštine Žitište Dragan Mileković i direktor "Agroživa" Predrag Amižić.

Predstavnici sindikata zatražili su da se sa tri farme, u Hetinu, Srpskom Itebeju i Banatskom Karađorđevu, napravi poslovni dogovor, i da im u tome pomogne Vlada Vojvodine.

Oni traže da se spreči dalja dezintegracija kompanije "Agroživ" koja je, kako su ocenili, regionalni lider u oblasti živinarstva koji posluje i u zemljama CEFTA.

Vasin je te zahteve ocenio osnovanim i dodao da je važno da se ne nastavi dezintegracija imovine te kompanije. Prema njegovim rečima, pokrajinska vlada je intervenisala u više velikih sistema gde je bilo problema sa privatizacijom - "PIK Bečej", "Aleksa Šantić", "Mitros".

Generalni direktor "Agroživa" Predrag Amižić je podržao zahteve sindikata naglasivši da je uprava našla alternativno rešenje i obezbedila sirovinu od drugih kooperanata da bi se nadomestile tri farme.

 

10. april 2012.

Upozorenje Dačića stranim investitorima

KO NE DOZVOLI OSNIVANJE SINDIKATA – BIĆE UHAPŠEN!

Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić upozorio je strane investitore u Srbiji da će biti uhapšeni ako ne budu dozvolili osnivanje sindikata u svojim kompanijama.

Radnici nisu robovi koji kleče na kolenima pred stranim gazdama. Ja sam apsolutno za to da dođu strani investitori, ali oni ne smeju da se ponašaju prema radnicima kao prema robovima. U nekim stranim preduzećima je zabranjen sindikat i ja ih upozoravam da ako ne poštuju zakon - biće pohapšeni, pa ko god da ih je doveo”, kaže Dačić.

10. april 2012.

Od 1.jula banke primoravaju poslodavce da uplate poreze

BANKE PROTIV, DRŽAVA NEUMOLJIVA

Od 1. jula banke će biti dužne da sprečavaju poslodavce koji nisu uplatili poreze i doprinose da svojim radnicima isplate neto zarade.

Ovom merom država nastoji da konačno stane na put izbegavanju plaćanja poreza i doprinosa, ali kritičari među kojima su na prvom mestu banke, ali i brojni stručnjaci, upozoravaju da je na taj način vlada zapravo priznala da Poreska uprava nije sposobna da obavlja svoj posao, odnosno da kontroliše ko je platio porez, a ko ne te da se ta obaveza sada prebacuje na banke koje treba da nadziru sopstvene klijente.

Uz to, pitanje je i koliko će mera biti efikasna, pošto se u krugovima poslodavaca već govori o tome da će radnicima preko banaka ubuduće uplaćivati samo “minimalac”, a ostatak na ruke, što je i ranije bila praksa mnogih.

Upitan da li očekuje da će zbog uvođenja ovog sistema doći do smanjenja neto plata zaposlenima, kako poslodavcima koji su do sada izbegavali da uplaćuju doprinose ne bi skočili troškovi, direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević je rekao da ne, jer postoje kolektivni ugovori sa sindikatima koji regulišu visinu zarada u raznim industrijama.

U vezi mogućnosti da poslodavci novu prepreku izbegavanju plaćanja doprinosa preskoče tako što bi radnicima deo plate davali u gotovini, Radosavljević kaže da će u tom slučaju Poreska uprava pokretati krivične prijave protiv njih.

Međutim, s obzirom na to da je u pitanju praksa koja je ranije bila široko rasprostranjena i koju Poreska uprava nije suzbila te da čak ta institucija nije uspela da uspostavi efikasan sistem kontrole uplate doprinosa, pitanje je koliki su realno kapaciteti PU da pronađe i adekvatno procesuira poslodavce koji se ponovo budu okrenuli ovom metodu izbegavanja svojih obaveza prema državi.

 

9. april 2012.

METALCI PROTESTUJU 24. APRILA

Samostalni sindikat metalaca Srbije organizovaće 24. aprila ispred zgrade Vlade protest na kojem će radnici tražiti posao, plate i overu zdravstvenih knjižica.

Predsednik tog sindikata Zoran Vujović je na konferenciji za novinare precizirao da metalci traže i prošireno dejstvo za Poseban kolektivni ugovor metalske industrije, što bi omogućilo da svi imaju naknadu za regres, topli obrok i isti start za platu, jer ugovor definiše koeficijent i minimalnu cenu rada.

"Tražili smo da na protest dođe 7.000 ozbiljnih radnika, koji se neće razilaziti i odustati od zahteva", kazao je Vujović i dodao da u metalskoj industriji radi oko 70.000 ljudi čija je prosečna plata 25.000 dinara.

Vujović je naveo da Sindikat protestom pokušava da ukaže da "krupni kapital i pojedini nesposobni političari guraju metalsku industriju u kolaps, a radnike u bedu".

"Nema povlačenja dok se ne održi sednica Socijalno-ekonomskog saveta i ne donese mišljenje o proširenom dejstvu i ministar rada i socijalne politike ne donese odluku o proširenom dejstvu posebnog granskog kolektivnog ugovora za metalsku industriju Srbije", rekao je predsednik sindikata.

Prema njegovim rečima, protest će trajati dok vlada ne reši problem neoverenih zdravstvenih knjižica, dok metalci ne dobiju garancije da će preduzeti mere, među kojima je i ta da se poslovi sa domaćeg tržišta daju domaćim preduzećima.

Sindikalci, kako je Vujović naveo, kao mere koje treba usvojti predlažu da vlada obezbedi kredite za obrtna sredstva sa kamatom kao i u EU, da se iz Fonda za razvoj obezbede povoljni krediti za razvoj postojećih i novih tehnologija, kao i da se obezbedi poštovanje i primena zakona i potpisanih kolektivnih ugovora.

 

6. april 2012.

SINDIKAT ZDRAVSTVA PROTESTUJE 19. APRILA

Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije održaće protest 19. aprila 2012. godine ispred zgrade Vlade Srbije.

 Razlog protesta jeste uvođenje sistema kapitacije u zdravstvu, čime se još više ugrožava materijalni položaj zaposlenih.

Protest će početi u 11 sati na Trgu Nikole Pašića, a nastaviće se ispred zgrade Vlade Srbije u 12 sati.

 

4. april 2012.

Predsednici sindikata zadovoljni stanjem u PKB-u

ZAUSTAVLJENO PROPADANJE KOMBINATA

Zaposleni u Poljoprivrednom kombinatu „Beograd" posle više od deset godina redovno primaju plate i imaju uplaćeno zdravstveno i socijalno osiguranje, tvrde predstavnici dva sindikata ovog preduzeća. PKB je u poslednje dve godine, otkako je postao gradsko preduzeće, od gubitaša postao lider u proizvodnji mleka i prehrambrenih proizvoda.

Predsednik Samostalnog sindikata u PKB-u Milisav Đorđević objašnjava da je u kombinatu napokon uveden red u oblasti nabavki, radne i tehnološke discipline.

“U proteklih 20 godina firma je poslovala sa konstantnim gubicima, nije bilo redovnog plaćanja doprinosa i poreza. Zahvaljujući novom modelu poslovanja i jasnom biznis planu, koji garantuje sigurnost svim zaposlenima, firma je konačno na pravom putu. Prvi put smo potpisali kolektivni ugovor, čime su prava zaposlenih dodatno zagarantovana. Takođe, napokon se poštuje se i minimalna cena rada, što zaposlenima daje dodatnu nadu u bolje sutra. Pored redovne plate, zaposleni nakon više od deset godina imaju uplaćeno zdravstveno i socijalno osiguranje”, navodi Đorđević i dodaje da je preuzimanje PKB-a bio pravi potez na kojem su i predstavnici sindikata insistirali, čime je zaustavljeno propadanje ovog poljoprovrednog giganta.

Prema njegovim rečima, oporavku PKB-a znatno je doprineo i grad Beograd u smislu podizanja imidža firme, otpisivanja dugova i dovođenja novog menadžmenta.

“Iako je rukovodstvo predvidelo 1.800 zaposlenih radnika, ovaj broj je porastao na 2.000. Tome je doprinelo povećanje proizvodnje mleka, budući da je prvi put uvedena treća muža. Izgradnjom novih farmi i prateće infrastrukture, plastenika, postojenja na biogas, očekujemo da se u budućnosti zaposli još ljudi, a tu pre svega mislim na mlade”, kaže Đorđević, koji u PKB-u radi 27 godina i dodaje da u skladu sa pravilima koja važe u ostalim državnim preduzećima radnici očekuju da dobiju i pravo na upis besplatnih akcija.

 

4. april 2012.

MENJA SE LISTA BENEFICIRANIH ZANIMANJA

Spisak radnika sa beneficiranim radnim stažom biće izmenjen do kraja godine. Republički Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje će uraditi reviziju čak 286 radnih mesta kako bi se uverio u opravdanost pojedinih beneficija. Istovremeno će u obzir uzeti i zahteve NIS "Naftagasa" i JKP "Gradska čistoća" da se delu zaposlenih iz ovih preduzeća uvedu nove beneficije pri računanju staža.

“Fond PIO će, prema planu za ovu godinu, uraditi reviziju u crnoj i obojenoj metalurgiji. Na ukupno 286 radnih mesta će se ponovno ocenjivati uslovi rada, a samim tim i potreba da se na tim poslovima staž računa sa uvećanim trajanjem”, najavljuje Miloš Labudović, koordinator za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem u Fondu PIO.

U Fondu PIO objašnjavaju da su ovakve kontrole redovna praksa jer su danas mnogi poslovi manje rizični nego što su bili u vreme pravljenja liste povlašćenih. Tako je prvi spisak beneficiranih zanimanja ispisan još pedesetih godina, pa su njegove korekcije neophodne. S druge strane, povišene vibracije i buka na radnom mestu, postojanje štetnih materija, značajno povećanje obima proizvodnje, opasnost od požara i eksploziva, psihofizičko ili emocionalno pražnjenje i rad koji je ograničen godinama života mogu da budu razlozi za uvođenje beneficija.

Sindikalci, međutim, na redukciju spiskova u crnoj i obojenoj metalurgiji ne gledaju ni najmanje blagonaklono.

Po rečima predsednika Samostalnog sindikata metalaca Zorana Vujovića, država na ovaj način pokušava da smanji troškove preko leđa radnika, jer se za doprinose na obaveznih 22 odsto od bruto zarade, dodaje još 3,7 odsto za dva meseca beneficija, 5,5 odsto za tri meseca, 7,3 odsto za četiri i 11 odsto za šest meseci.

“Potpuno je nelogično da se ‘češljaju’ zanimanja u ovim delatnostima, jer se uslovi rada nisu nimalo poboljšali. Od 15.000 zaposlenih, njih oko 20 odsto ima beneficirani radni staž, ali to nisu radnici po kancelarijama, već livci, rudari, topioničari, radnici na presama koje zimi emituju temperaturu iznad 40 stepeni. Svi su oni izloženi opasnim hemijskim materijama, rade u podzemnoj eksploataciji ili po kopovima i sasvim je besmisleno da se njihove beneficije uopšte uzimaju u razmatranje”, tvrdi Vujović.

 

3. april 2012.

ŠTRAJK U FABRICI VAGONA U KRALJEVU

Pošto nije ispunjen zahtev Samostalnog i Industrijskog sindikata kraljevačke Fabrike vagona da do kraja marta zaposlenima bude isplaćeno 30 odsto prošlogodišnje majske i cela junska zarada, članovi oba sindikata danas su stupili u štrajk.

Dug preduzeća prema radnicima i bivšim radnicima koji potražuju zarade od 1996. do 2003. godine iznosi 200.000 evra, ali su kamate oko milion i po evra.

Prema rečima predsednika Samostalnog sindikata Žarka Kojića, pre 10 dana isporučeno je 15 vagona kupcu iz Nemačke, ali je došlo do problema u naplati.

Račun preduzeća blokiran je od 31. avgusta. Zaposlenima je 24. januara isplaćena cela zarada za april i 70 odsto zarade za maj. Pregovarali smo prošle nedelje sa poslovodstvom, a od danas štrajk je jedino rešenje”, izjavio je Kojić.

On je dodao da su 14. marta oba sindikata uputila dopise premijeru i ministrima ekonomije i pravde, tražeći sistemsko rešenje problema višemesečne blokade računa koju je izazvala naplata zaostalih zarada po sudskim presudama.

Prema rečima generalnog direktora Fabrike vagona Boška Slavkovića, rešenja ima, a poslovodstvo zbog blokiranog računa pokušava da problem reši tako da najavljene 1,3 zarade zaposlenima isplati na osnovu takozvane asignacije.

Pošto je u januaru 2010. raskinut ugovor sa ukrajinskim "Azov impeksom", broj radnika Fabrike vagona sveo se na oko 800, a prema procenama dva sindikata u štrajku je od danas oko 500 zaposlenih.

 

2. april 2012.

„MINIMALAC“ OD DANAS 20.010 DINARA

Od danas će, odlukom Socijalno-ekonomskog saveta, u Srbiji važiti nova minimalna cena rada od 115 dinara po radnom satu, što znači da će ubuduće zaposleni primati "minimalac" od 20.010 dinara.

Minimalnu zaradu u Srbiji utvrdio je 12. marta Socijalno-ekonomski savet, a procenjuje se da će povećanje osetiti najmanje 142.000 radnika koji su do sada primali oko 17.740 dinara mesečno.

Ugovorena minimalna cena važi za radna mesta u granama u kojima su potpisani granski kolektivni ugovori - poljoprivredi, prehrambenoj industriji, građevinskoj industriji, industriji hemije i nemetala i metalskoj industriji.

Uprkos činjenici da je na sednici Socijalno ekonomskog saveta prihvatila povećanje minimalne cene rada, Unija poslodavaca Srbije sada traži preispitivanje te odluke, pravdajući to zabludom, u koju su, kako tvrde njeni predstavnici, “dovedeni jer nisu znali koliko će to zaista da košta privredu Srbije”.

U Uniji tvrde da će povećanje «minimalca » usloviti nov talas otpuštanja u privredi Srbije koja, po UPS, nema sredstva da isplaćuje uvećana primanja zaposlenih i zbog toga tu odluku treba ponovo razmotriti.

 

2. april 2012.

Svetska prosečna zarada 1.480 dolara

NAŠE PLATE U SREDINI

Bogati su razočarani, a siromašnima podaci ne deluju realno. Međunarodna orgazicija rada (MOR) prvi put je izašla javno sa proračunom prosečne svetske plate. Ona iznosi, za nekoga svega, a za druge neverovatnih - 1.480 dolara mesečno. Dok se radnici u Srbiji preračunavaju koliko su daleko od svetske sredine, ovi podaci ne govore previše. Prosečna mesečna plata u Srbiji je 1.058 dolara i zauzeli smo 42. mesto na listi 72 zemlje.

Podatak se nikako ne podudara sa zvaničnom statistikom u Srbiji, koja nam je saopštila da je prosečni radnik u našoj zemlji u februaru zaradio 40.000 dinara. Objašnjenje leži u jedinstvenoj metodologiji kojom su ekonomisti MOR-a služili i, naravno, činjenici da se pod prihodom uvek podrazumeva bruto iznos.

Na proračun svetske plate najviše uticaja imale su najmnogoljudnije zemlje, one sa najvećim brojem radnika, jer su najviše i doprinele ukupnom zbiru zarada na svetu. To je pre svih Kina. Oni su najpre od državnih statističkih zavoda uzeli podatke o prosečnim mesečnim primanjima. Te cifre su pomnožili sa ukupnim brojem zaposlenih, ali bez samozaposlenih, znači preduzetnika i zanatlija. I bez ljudi koji primaju neki vid socijalne pomoći. Državne proseke su sabrali i podelili sa ukupnim brojem zaposlenih u svetu. Tako su došli do svetskog proseka, koji je manji od 18.000 dolara godišnje.

Da bi podaci bili međusobno uporedivi, ekonosmiti MOR-a su u obzir uzeli troškove života u svakoj zemlji kao i šta se sa prosečnom platom u toj državi može kupiti. Državni proseci su tako preračunati u „potrošačke dolare“, čija je vrednost jednaka dolaru potrošenom u Americi.

Po ovom istraživanju, najplaćeniji su zaposleni u Luksemburgu. U proseku mesečno zarade 4.089 dolara. Sledi Norveška, sa 3.678 dolara prosečne plate, a treća je Austrija - 3.237 dolara. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje plasirana je Hrvatska. Ona je 27. sa prosekom od 1.756 dolara. Makedonija je na 34. mestu, sa 1.345 dolara, Bosna i Hercegovina na 35. mestu, sa 1.338 dolara. Slovenije i Crne Gore nema na listi.

 

26. mart 2012.

 

Slavica Savić, sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije, uputila je 22.03.2012. godine ostavku na funkciju sekretara i člana Veća i zatražila od Veća da podnesenu ostavku konstatuje na prvoj narednoj sednici.

U obrazloženju ostavke, koja ima lični karakter, navodi se da je na predlog Socijaldemokratske partije Srbije kandidovana za narodnog poslanika.

 

26. mart 2012.

MERCATOR-S I SINDIKALNA ORGANIZACIJA POTPISALI NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR

Privredno društvo za poslovne usluge Mercator-S i Sindikalna organizacija samostalnog sindikata, potpisali su novi Kolektivni ugovor, koji je rezultat zajedničkog interesa poslodavca i sindikata sa ciljem obezbeđivanja i ostvarivanja prava zaposlenih, ali i negovanje međusobnih partnerskih odnosa.

Ugovor su potpisali direktor društva Mercator-S, Stanka Čurović i predsednik Sindikalne organizacije, Slavko Đaković.

“Mercator je prvi poslodavac u grani trgovine, koji je još 2009. godine potpisao Kolektivni ugovor sa Sindikatom. Novi Ugovor predstavlja odgovornost poslodavca da i u kriznim uslovima poslovanja očuva socijalnu poziciju svojih saradnika, ali pokazuje i visok stepen zrelosti svih zaposlenih, da ostvaruju svoja prava kroz partnerski odnos sa poslodavcem. Naš prioritet jeste briga o zaposlenima kroz kontinuirano ulaganje u njihov individualni razvoj i usavršavanje. Kao poslodavac, Mercator koji posluje u Srbiji sa preko 5.000 zaposlenih, nastoji da bude primer društveno odgovornog ponašanja i dobre prakse u socijalnom okruženju”, kaže direktor Mercator-S Stanka Čurović.

Novi Kolektivni ugovor se zaključuje na period od tri godine, a njegova primena počinje 1. aprila.

Akcenat ugovora je na zaštiti prava svih zaposlenih i poboljšanim uslovima rada osoba sa invaliditetom.

Novim ugovorom dogovorena je naknada po osnovu korišćenja godišnjeg odmora u iznosu koji je veći nego što je zakonska obaveza, kao i da Mercator-S snosi deo troškova odlaska zaposlenih u banjska lečilišta i odmarališta.

Sindikat i poslodavac su se složili o i osnivanju Fonda solidarnosti, koji će pružati pomoć zaposlenima i članovima uže porodice.

“Dosadašnji Kolektivni ugovor štitio je interese zaposlenih na najbolji mogući način. U ovom periodu, primljeno je novih 500 zaposlenih na neodređeno vreme, preko 300 zaposlenih je koristilio plaćeni oporavak, što samo ukazuje da ovaj ugovor predstavlja najbolji primer Kolektivnog ugovora u trgovinskoj delatnosti. Novi Ugovor je jasan znak poslodavca da želi dalje da razvija odnose sa zaposlenima, uz uvažavanje integriteta svakog ponaosob”, kaže predsednik Sindikalne organizacije Mercator-S Slavko Đaković.

 

26. mart 2012.

Naši stručnjaci za “Novosti”

MINIMALAC SANJA 300.000 RADNIKA

 

Najmanja zagarantovana zarada u Srbiji će od aprila biti 20.010 dinara, oko 2.250 dinara veća nego do sada. Iako su prvi put kod usvajanja nove minimalne cene rada u Srbiji prevaziđena očekivanja i sindikata, ovo provećanje teško da će popraviti standard najmanje plaćenih građana. S druge strane, većem minimalcu nema razloga da se raduju ni stotine hiljada onih kojima ni taj prag nije zagarantovan.

Procene poslodavaca kažu da najnižu zaradu u Srbiji prima oko 142.000 radnika. Ono što zabrinjava je podatak da se njihov broj iz meseca u mesec uvećava za oko 8.000 ljudi. Iako ta primanja ne pokrivaju ni minimalnu potrošačku korpu, u Srbiji je najmanje 300.000 ljudi kojima je i ova cifra nedostižna.

Prvi među njima su radnici koji na kraju meseca ne primaju - ni dinara. Zvanična statistika kaže da je u takvoj situaciji najmanje 55.031 građanin naše zemlje. Manje od 15.000 dinara prima najmanje 38.829 zaposlenih.

«Naši poslednji podaci, s kraja prošle godine, pokazuju da oko 157.000 radnika prima platu manju ili oko 'minimalca'», kaže Ljuban Žigmund, ekonomista Saveza samostalnih sindikata Srbije.

«Ni dinar ne dobija 55.000 građana, još 38.000 manje od 15.000 dinara, a 48.000 dobija do 20.000 dinara. Ovoj grupi valja pripojiti i armiju ljudi koja ima neki dodatni posao, a za koji prima manje od ‘minimalca’».

Podaci o visini januarske zarade u Srbiji pokazuju da su proizvođači odevnih predmeta na početku ove godine primali svega 16.484 dinara, što je oko 1.300 manje od još važećeg „minimalca“. Kada se gleda prosek po opštinama i gradovima, januarski podaci pokazuju da u Ljigu nema radnika koji je primanjima sustigao minimalnu zagarantovanu zaradu, jer je prosek - 14.806. Tako je i u Merošini, gde je prosek 17.490 dinara.

Inače, sa zaradama je najgora situacija u prerađivačkoj industriji, jer tamo čak 20.000 radnika zvanično ne prima ništa. Među njima je najteže tekstilcima i zaposlenima u drvnoj industriji. Ni 8.000 građevinara ne prima ništa. Te grane su zastupljene i među onima koji primaju nešto, ali manje od zagarantovane zarade. Niža primanja su i u nekim granama metalske industrije.

Proizvođači tektilnih artikala u Srbiji zarađuju u proseku 22.702 dinara, što je nepunih 60 odsto republičkog proseka za prerađivačku industriju. Koju hiljadu više, pokazuje statistika, primaju proizvođači garderobe.

Ko zarađuje “minimalac”, makar i ovaj povećani, ne može da sustigne minimalnu potrošačku korpu. Ona, doduše računana u septembru, košta 29.648 dinara. A koliko je izdašna dovoljno govori da za hranu tročlane porodice tokom mesec dana predviđa - 13.758 dinara. Obrazovanje u njoj nosi 110 dinara, a restorani i hoteli 222 dinara.

 

21. mart 2012.

ODRŽANO REDOVNO ZASEDANJE RSS «SOLIDARNOST»

U Beogradu je u Savezu samostalnih sindikata Srbije, 22. marta 2012. godine održano redovno zasedanje Regionalnog saveta sindikata sa područja bivše Jugoslavije “Solidarnost“. U radu skupa učestvovali su članovi Solidarnosti, predstavnici sindikata Federacije BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Republike Srpske, te predstavnik fondacije Fridrih Ebert.

Na skupu su razmenjene informacije o aktuelnoj ekonomsko-socijalnoj situaciji i aktivnostima sindikata u ovim zemljama. Istaknuto je da je situacija slična – restrikcija plata, povećavanje nezaposlenosti, smanjivanje prava radnika i sindikata kroz nova zakonska rešenja – ali da postoje i određene specifičnosti.

opširnije

21. mart 2012.

Šta je donela privatizacija

SAMO GAZDE IZAŠLE IZ "MINUSA"

Privatizacija preduzeća u Srbiji je tokom prethodne decenije desetkovala broj zaposlenih. U njima je nekada radilo 680.000 ljudi, a danas svega 286.000, što je pad od čak 58 odsto. Onima koji ni danas nisu našli posao, verovatno, nije za neku utehu, ali kolege koje su ostale da rade postale su mnogo produktivnije. I nove gazde su tako gubitaše mahom preobratile u dobitnike, dok društvene firme ne izlaze iz "minusa". Ali nije država uvek nalazila savesne kupce, tako da je skoro svaka treća prodaja završena - raskidom.

Ovo su samo neki od rezultata Agencije za privatizaciju. U prvom talasu privatizacije po novom zakonu, do 2006. godine, prodato je 1.400 preduzeća. Ostalo je 537 neprodatih, a neuspešnih prodaja je bilo 346. Uspešno prodata su do sada prihode povećala za 69 odsto, neprivatizovana su ostala na istom nivou, dok su kod raskinutih prodaja prihodi prepolovljeni.

Dobrim delom zato što su svi smanjivali broj zaposlenih, produktivnost je svuda rasla.

“Zaposlenost je padala u svim firmama. Kod neprivatizovanih ona je manja za 54 odsto, kod privatizovanih za 60 odsto, a kod onih u kojima je prodaja raskinuta za čak 80 odsto. Taj trend pokazuje da je i tranzicija uticala na to, a ne samo privatizacija”, kaže direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković.

 

19. mart 2012.

POSLODAVCI SAD NEĆE VEĆI MINIMALAC

Uprkos činjenici da je pre samo nekoliko dana, na sednici Socijalno ekonomskog saveta, prihvatila povećanje minimalne cene rada, Unija poslodavaca Srbije sada traži preispitivanje te odluke, pravdajući to zabludom, u koju su, kako tvrde njeni predstavnici, “dovedeni jer nisu znali koliko će to zaista da košta privredu Srbije”.

 Naime, SES, koga čine Unija poslodavaca Srbije, reprezentativni sindikati i država, odlučio je na sednici održanoj 12. marta da minimalna zarada bude povećana sa 102 na 115 dinara.

Sednica, kojoj je predsedavao predsednik Unije Nebojša Atanacković, regularno je završena bez ikakavih primedbi, da bi sada Unija, na konferenciji za novinare, najavila mogućnost povlačenja iz kolektivnog ugovora, jer je, kako kaže Atanacković, “Unija prihvatila minimalnu cenu rada na osnovu podataka koje je saopštio predstavnik Ministarstva finansija, a koji nisu tačni”.

Predstavnici Unije su upozorili da minimalna cena rada 115 dinara po satu može ozbiljno da uzdrma makorekonomsku stabilnost, kao i da će dovesti do zatvaranja firmi, otpuštanja radnika i probleme s Međunarodnim monetarnim fondom.

Prema računici Unije, koju je saopštio portparol te organizacije Dragoljub Rajić, povećanjem minimalne cene rada privreda bi bila prinuđena da poveća zarade za 12,75 odsto, za šta, međutim, nema novca s ozbirom na teško stanje u privredi.

Prema njegovim rečima, posledica takve odluke bilo bi otpuštanje između 50.000 i 60.000 radnika u privatnim kompanijama i dalje zatvaranje malih i srednjih preduzeća.

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i UGS “Nezavisnost”, koji su, kao posmatrači, prisustvovali konferenciji, ukazali su novinarima da je sednica SES-a, na kojoj je doneta odluka o novoj minimalnoj ceni rada, bila regularna i da ne postoji mogućnost da se održi nova sednica tog tela sa istom tačkom.

Potpredsednik Veća SSSS Dragan Zarubica je rekao da podaci o povećanju zarada u poljoprivredi, a koje su saopštili predstavnici UPS-a, nisu tačni, dok je predsednik UGS "Nezavisnost" Branislav Čanak kazao da mu nije jasno zbog čega su predstavnici Unije prihvatili nešto na šta samo nekoliko dana kasnije ne pristaju i imaju primedbe.

 

14. mart 2012.

Predsednik SSSS osudio nedolično ponašanje učesnika sportskih susreta zaposlenih u pravosuđu

NAJSTROŽE SANKCIJE ZA ODGOVORNE

Predsednik SSSS, Ljubisav Orbović, je sa sastanka  Izvršnog odbora Predsedništva SSSS uputio zahtev Sindikatu zaposlenih u pravosudnim organima Srbije da hitno sankcioniše odgovorne za nedolično ponašanje učesnika na sportskim susretima zaposlenih u pravosuđu.

Savez samostalnih sindikata Srbije najoštrije osuđuje neprimereno ponašanje učesnika na sportskim susretima zaposlenih u pravosudnim organima, za koje je saznao iz dnevnog listaKurir“.

Ovakvim primitivnim ponašanjem i bahatošću, koje vređa dostojanstvo žena i narušava javni moral, naneta je velika šteta ugledu svih članova Sindikata zaposlenih u pravosudnim organima.

Zbog toga od Republičkog odbora zahteva da najstrožije sankcioniše i opozove sa funkcija odgovorne za ovaj necivilizacijski čin, koji je u suprotnosti sa osnovnim vrednostima za koje se sindikat zalaže u zaštiti prava i interesa zaposlenih.

U protivnom, najviši organi  Saveza biće prinuđeni da u skladu sa Statutom SSSS preduzmu odgovarajuće mere prema Sindikatu zaposlenih u pravosudnim organima Srbije.

 

12. mart 2012.

SAOPŠTENjE

Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije, doneo je danas na 47. redovnoj sednici odluku o iznosu minimalne zarade. Minimalna zarada po radnom času (neto) će za period januar mart 2012. godine iznositi 102,00 dinara, dok će za period april 2012. – februar 2013. godine iznositi 115,00 dinara. Takođe, dogovoreno je da će Vlada od aprila ove godine povećati neoporezivi deo zarade na iznos od 10.000,00 dinara.

Savet je takođe usvojio i zaključak kojim je ministru rada i socijalne politike preporučio da donese odluku o proširenom dejstvu Posebnog kolektivnpog ugovora za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala na sve poslodavce u Republici Srbiji u ovom sektoru.

Za predsedavajućeg Saveta u periodu mart 2012. – mart 2013. godine izabran je Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije.

 

9. mart 2012.

Sindikat pravosuđa prikuplja potpise

TRAŽI SE SMENA MALOVIĆKE I HOMENA

Sindikat pravosuđa Srbije počeo je prikupljanje potpisa građana za smenu ministarke pravde Snežane Malović, državnog sekretara Slobodana Homena i Boška Ristića.

Sindikat pravosuđa Srbije traži njihovu smenu, jer ih smatra najodgovornijima zbog propale reforme pravosuđa, izbegavanja sopstvene odgovornosti, prikrivanja istine i obmanjivanja domaće i međunarodne javnosti, kaže predsednica tog sindikata Slađanka Milošević.

"Mi tražimo smenu odgovornih. Neko će reći zašto sada pošto ističe mandate vlade, ali mi hoćemo da pokažemo da ne pristajemo da se ne slažemo i da oni ne mogu da odu politički neviniji i da se izvuku iz cele te stvari koju su uradili s reformom pravosuđa, koja je očigledno propala imajući u vidu zatrpanost pravosuđa, velike troškove, kao i zbog jihovog dvogodišnjeg obmanjivanja svih nas da je reforma uspela", kazala je Miloševićeva.

 

9. mart 2012.

Da li će opstati PKU u Železari Smederevo

PRIPREME ZA BORBU POSLE IZBORA

Nakon vlasničkih promena u « Železari Smederevo »,  Samostalni sindikat u tom preduzeću najavljuje odlučnu borbu za očuvanje dostignuća iz postojećih kolektivnih ugovora.

Sindikalci u Železari smatraju da su ranije postignuti kolektivni ugovori dobri i da ih ne treba menjati. Međutim, pitanje je da li će takav stav imati i država, odnosno novi privatni poslodavci, ako u međuvremenu dođe do prodaje preduzeća.

Predsednik Samostalnog sindikata “Železare Smederevo”, Siniša Prelić ističe da odlaskom američke kompanije “Ju-Es stil” i preuzimanjem preduzeća u ruke države neće doći do bilo kakvih bitnih izmena.

“Kolektivni ugovor koji smo potpisali sa bivšim poslodavcima još uvek je na snazi i taj ugovor se ne može menjati. U vezi s tim nema nikakve dileme. I pre dolaska Amerikanaca mi smo imali potpisan ugovor sa prethodnim vlasnikom, pa kako je Ju-Es stil morao da poštuje taj kolektivni ugovor, tako sada država mora da poštuje ovaj aktuelni”, ističe Prelić za dodatak Danasa.

On dodaje da je dobro što je država za simboličnu cenu od jednog dolara kupila od Ju-Es stila Železaru i na taj način sačuvala preduzeće. Međutim, dodaje on, najbolje rešenje za sve, pa samim tim i za zaposlene, da se nađe novi privatni poslodavac. S obzirom na to da su predispozicije industrije čelika takve da se veoma brzo oporavlja od udaraca svetske ekonomske krize, Prelić smatra da postoje izgledne šanse da se novi kupac nađe.

“Ne verujem da će se ni u tom slučaju bilo šta negativno desiti, odnosno očekujem da i tada ono što je zapisano u kolektivnom ugovoru bude poštovano. Ako se pak novi poslodavac bude zalagao za novi ugovor, moraće da sedne i da pregovara sa nama sindikalcima o tome”, objašnjava Prelić.

 

8. mart 2012.

 

Od 1. marta 1857. godine i ulica Njujorka, kada su se zaposlene žene u tekstilnoj industriji prvi put borile za ostvarenje svojih prava, do danas, položaj žena umnogome se poboljšao. Međutim, taj položaj još nije zadovoljavajući. U narednom periodu predstoje nam aktivnosti na njegovom poboljšanju.

Drage koleginice, čestitam vam vaš praznik !

 PREDSEDNIK

Ljubisav Orbović

7. mart 2012.

SINDIKAT UPRAVE PROTESTOVAO ZBOG SMANJENJA PLATA

Sindikat uprave Srbije protestovao je danas ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu, zahtevajući izmenu uredbe kojom su smanjene plate većini zaposlenih u lokalnoj upravi.

Više stotina sindikalaca se razišlo nakon što su predali vladi zahtev za izmenu ili stavljanje van snage Uredbe po kojoj bi određene kategorije zaposlenih radnika primale manje zarade u odnosu na primanja iz 2011. godine.

Predsednik Sindikata uprave Srbije Njegoš Potežica izjavio je agenciji Beta da  sindikalci već dva meseca ukazuju na problem, ali da rešenje nije pronađeno.

"Današnji protest je upozorenje vladi da reši naše zahteve, u protivnom mi ćemo pozvati naše članstvo na masovnije proteste", rekao je Potežica.

Prema podacima sindikata, Uredbom se smanjuje plata radnicima bez kvalifikacija i onima sa srednjom stručnom spremom, najslabije plaćeni zaradjivaće nešto više od 16.000 dinara mesečno, što je manje i od obavezne minimalne zarade.

 

7. mart 2012.

SINDIKAT UPRAVE DANAS PROTESTUJE

Sindikat uprave Srbije održaće protest 7.marta 2012 godine, sa početkom u 11 časova, na Trgu Nikole Pašića, u Beogradu.

Nakon okupljanja, protest će biti nastavljen protestnom šetnjom do zgrade Vlade Srbije, gde će biti održana proširena sednica Republičkog odbora tog sindikata.

Protest se organizuje u cilju ispunjenja zahteva za hitnu izmenu i dopunu Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih, postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima.

 

7. mart 2012.

Obuka za mlade sindikalce

U SUBOTICI ODRŽANA RADIONICA O SINDIKALNOM DELOVANJU

U Subotici je 2. marta održana prva od šest radionica u programu napredne obuke za mlade sindikalce, pod nazivom „Počeci i osnove sindikalnog delovanja“, čiji je cilj bio upoznavanje sa počecima sindikalnog organizovanja i strukturom, ulogom i sindikatom danas.

 

 

opširnije

7. mart 2012.

Večernje novosti prenose podatke SSSS

«NA CRNO » RADI 700.000 LJUDI

Posla u legalnim tokovima sve je manje, ali, po svemu sudeći, ni u sivoj zoni ne cvetaju ruže. Iako, prema procenama Saveza samostalnih sindikata Srbije, “na crno” u našoj zemlji trenutno radi čak 700.000 građana, pre samo tri godine u neformalnoj ekonomiji platu je zarađivalo i do 300.000 građana više. Iako zvanična statistika pokazuje da je zastupljenost nelegalnog poslovanja upola manja nego što računaju sindikalci, ne spore da je ekonomska kriza i ovde uzela danak.

“Našim istraživanjima došli smo do podataka da na svaka tri legalno zaposlena radnika, jedan privređuje u ‘sivoj zoni’. U takvoj ekonomiji čak 30 odsto BDP ne dođe do republičke kase, što su katastrofalni gubici”, kažu u SSSS.

“Ipak, Anketa o radnoj snazi, koju pravi Republički zavod za statistiku, pokazuje da je stopa neformalne zaposlenosti u aprilu 2010. godine bila 19,8 odsto, odnosno da je skoro svaki peti radnik zarađivao u sivoj ekonomiji. A u novembru prošle godine i ona je pala na 17,8 odsto, što je i dalje nesumnjivo visok procenat”.

Ipak, inspektori rada, tragajući za nelegalnim tokovima, uspevaju da otkriju tek vrh ledenog brega. Tako je tokom cele prošle godine, bez ugovora o radu ”uhvaćeno” samo 6.230 zaposlenih, a nakon što je njihovim gazdama data usmena ”packa”, njih 4.623 je dobilo stalni posao.

Sindikati procenjuju da se radom na crno bave i stranci. Kako objašnjavaju, Nacionalna služba za zapošljavanje godišnje ispiše oko 2.500 dozvola za rad, i to uglavnom menadžerima, bankarima, IT stručnjacima, kuvarima egzotičnih jela, dok u našoj zemlji legalno boravi oko 70.000 stranih državljana.

“Među onima koje smo zatekli da rade bez potpisanog ugovora, 23 odsto je bilo angažovano u trgovini, 16 odsto u ugostiteljstvu, 15,5 odsto u građevinarstvu i 8,7 odsto u proizvodnji prehrambenih proizvoda”, kaže, za ”Novosti” direktor Inspektorata za rad Predrag Peruničić.

 

6. mart 2012.

DAN AKCIJE I SOLIDARNOSTI SA RADNICIMA GRČKE

Samostalni Sindikat radnika energetike i petrohemije Srbije pridružuje se zajedničkoj akciji podrške radnicima Grčke koju organizuje Regionalna mreža sindikata energetike jugoistočne Evrope.

Za Dan zajedničke akcije i solidarnosti sa radnicima Grčke određen je 7. mart 2012. godine, kada će zaposleni širom Evrope, medijski, preko sajtova sindikata kao i organizovanjem tribina, biti informisani o problemima sa kojima se susreću Grci.

                Ono što se danas dešava u Grčkoj samo je  “generalna proba”  tzv.  neoliberalne tržišne ekonomije i tiče se svih radnika, posebno radnika jugoistočne Evrope. Događaji u Grčkoj i pritisci pod kojima su radnici u toj zemlji, doprinose tome da se države južne i jugoistočne Evrope u celini stave pod specifičan oblik protektorata razvijenih zemalja. Grčka se koristi kao “zamorče”, s obzirom na buduće promene koje su u pripremi za celokupnu Evropu, u cilju unapređenja politike smanjenja cene rada, već usvojene u okviru Evropskog Pakta.

Iz Regionalne mreže sindikata energetike jugoistočne Evrope ukazuju da svi moramo da se otvorimo ka svojim društvima i da ih ubedimo da sadašnji model vladavine i upravljanja ne može da se nastavi, „jer nam je neophodno produktivno restrukturiranje ekonomije, koje će doneti boljitak i državama i radnicima“.

Mreža sindikata energetike jugoistočne Evrope spremna je da u svakom trenutku podrži borbu svakog radnika u svakoj zemlji koja je pod istom vrstom napada pod kojim su trenutno Grčka i njeni radnici.

 

6. mart 2012.

DRASTIČAN PAD ZAPOSLENOSTI U SRBIJI

Pre samo tri godine nijedan od 257.922 radnika nije ni sanjao da će uskoro dobiti otkaz, ali je upravo to doživeo. Srbija je, od početka ekonomske krize do danas, desetkovala svoju radnu snagu, a u ”crnu knjigu” otpuštenih najviše prezimena ”upisali” su Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Aleksinac, Svrljig... U pojedinim sidikatima, pak, prognoziraju da će se na ovaj spisak dodati još 150.000 prezimena do kraja godine.

opširnije

6. mart 2012.

Posle Pecikozinog pisma

TADIĆ HOĆE DA POMOGNE “JUGOREMEDIJI”

Predsednik Srbije Boris Tadić zatražio je od premijera Mirka Cvetkovića da u što kraćem roku dostavi informaciju o merama koje se preduzimaju da bi se rešili problemi „Jugoremedije“, o čemu ga je 30. januara pismom obavestio predsednik Samostalnog sindikata tog preduzeća, Vladimir Pecikoza.

Tadićev kabinet je u odgovoru Pecikozi naveo da je od Cvetkovića zatraženo da se provere navodi sindikata da je „Jugoremedija“ na ivici stečaja i da razlozi za to leže isključivo u pritiscima dela izvršne vlasti na fabriku.

opširnije

6. mart 2012.

RADNICI 14. OKTOBRA PROTESTOVALI PRED GRADSKOM UPRAVOM

Oko 500 radnika Industrije mašina i komponenata „14. oktobar“ protestovalo je juče pred Skupštinom Kruševca zbog kašnjenja plata i nedovoljne uposlenosti preduzeća. Predstavnici Samostalnog sindikata te kompanije su za danas najavili novo protestno okupljanje.

Predsednik fabričkog Samostalnog sindikata Ljubiša Velimirović rekao je da su zaposleni u IMK „14. oktobar“ krajem februara primili deo prvog dela oktobarske plate, koji iznosi od 2.000 do 5.000 dinara.

Velimirović je podsetio da je u prošloj godini proizvodno finansijski plan ostvaren sa 30 odsto, da su od 16 planiranih, proizvedene dve mašine i kazao da se zaposleni pribojavaju da će serijska proizvodnja u fabrici potpuno zamreti.

Samostalni sindikat IMK „14. oktobar“ krajem januara je od Upravnog odbora preduzeća tražio smenu generalnog i izvršnih direktora fabrike.

IMK „14. oktobar“ je u većinskom državnom vlasništvu, u procesu je restrukturiranja, a kako je ranije najavljeno, biće u grupi od 13 preduzeća koja su od posebnog interesa za odbrambenu industriju. U ovom preduzeću je zaposleno oko 1.500 radnika, a prosečna neto plata je oko 28.000 dinara.

 

5. mart 2012.

Sindikat se pridružuje inicijativi za ukidanje PDV-a na bebi hranu i opremu

ZAPOSLENI U SSSS DALI POTPIS ZA BEBE

Zaposleni u Savezu samostalnih sindikata Srbije i granskim sindikatima potpisali su danas, na punktu na Terazijama, inicijativu za ukidanje PDV-a i smanjenje marži na bebi hranu i opremu.

Time se i najveća sindikalna centrala u Srbiji pridružila akciji koju organizuje Fond B92, a čiji je cilj da, smanjenjem PDV-a na pelene, hranu za bebe i opremu za bebe, država podstakne parove da imaju decu, dok bi roditelji samo u prvoj godini bebinog života uštedeli više od polovine prosečne srpske plate.

Ako se do 8. marta ne prikupi više od 30 000 potpisa, građani Srbije će i dalje plaćati visoku cenu dostojanstvenog roditeljstva, nasleđivati stvari od starije braće i sestara, ali ne i pelene za jednokratnu upotrebu, hranu i obuću, jer to nije moguće.

Primera radi, u Irskoj i Velikoj Britaniji ne zaračunava se PDV na dečju hranu i odeću, u Luksemburgu je samo tri odsto, u Poljskoj sedam odsto. Kod nas je ostalo još četiri dana da se prikupi više od 30 000 potpisa, kako bi se vlastima podnela inicijativa za ograničavanje marži i ukidanje PDV-a na bebi hranu i opremu.

Zato SSSS poziva sva veća i povereništva u Srbiji, kao i sve svoje članove da daju potpis za bebe.

Peticiju za smanjenje marži i ukidanje PDV-a na bebi hranu i opremu možete potpisati u još najmanje 50 gradova u Srbiji, a njihov spisak je na veb adresi bitkazabebe.rs.

 

5. mart 2012.

INFORMACIJA

O ŠTRAJKOVIMA I PROSTESTIMA U FEBRUARU 2012. GOD.

Prema podacima Odeljenja za ekonomska i socijalna pitanja, u Srbiji, u februaru 2012. godine bilo je 18 uličnih aktivnosti, tj. 13 štrajkova i 5 protesta, u kojima je učestvovalo više od 7.673 radnika.

Najmasovniji bili su štrajkovi Poreske uprave, u kojima je početkom februara meseca učestvovalo više od 4000 zaposlenih iz cele Srbije, a zatim, krajem februara, protesti u 45 gradskih i opštinskih uprava Srbije.

opširnije

5. mart 2012.

Čak 70 odsto Srba bi promenilo posao

ZAPOSLENI U SRBIJI: MRZIM POSAO, VOLIM PLATU

Premalo Srba, po svemu sudeći, voli ono što radi, pa bi čak 70 odsto zaposlenih iz ovih stopa promenilo radno mesto. Ne dopada im se ni klima, ni ambijent, ni posao koji rutinski obavljaju, otaljavaju... Ne vole šefove, pomalo zaziru i od kolega, a uz sve to su, posvedočila bi većina, malo plaćeni, voleli bi da zarađuju više.

Ipak, da postoji gen za kontradikciju, jasno bi se pokazao u odnosu Srba prema poslu, jer pri izboru novog preduzeća novac nema presudnu ulogu. Štaviše, po sopstvenom priznanju, većini pare nisu na prvom, a bogami ni na drugom mestu. Na trećem jesu. Topla ljudska reč i tapšanje po ramenu još su samo u našoj zemlji vredniji od novčanica.

I mada se na spisak zamerki u vezi sa radnom klimom teško može staviti tačka, nije malo onih koji smatraju da smo zapravo samo prvaci u kukanju, pa postavljaju pitanje da li nam je baš toliko loše. U Uniji poslodavaca Srbije, pa i u sindikatima, kažu da dobar radnik svuda vredi, ali da mu klipove u točak guraju upravo „kolege“ iz državne administracije čije je održavanje za državu preskupo, što neko, na kraju, mora i da plati.

“Naš radnik nije ni loš, niti lenj, hoće da radi i da za to bude plaćen, ali je u ovoj tranziciji potpuno sluđen”, kaže potpredsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Milorad Mijatović.

Naš radnik se rado seća samoupravljanja i lepših vremena, a na ova nova se još nije navikao. A i kako bi kada ga svi stalno lažu i daju mu kontradiktorne informacije. Obećavaju veće plate, a najmanje zarađujemo u regionu. Stalno mu prete otkazima. Nema više morala ni dobrih namera, pa u tom haosu i on počinje da folira i da radi manje.

“Na Zapadu je uvek važilo pravilo da vrediš onoliko koliko zarađuješ i to je bilo jedino merilo uspeha. Mi nikada nismo bili takvi. Naš radnik ceni ljudskost. Patimo od toga da nas neko pohvali za dobro obavljen posao, a naročito danas kada smo tako malo plaćeni za svoj rad. Pa šta je loše u tome da želimo dobre međuljudske odnose u radnom okruženju”, pita se Mijatović.

Srbija nema jasan kurs kako da skrati spisak od 765.000 nezaposlenih, ni kako da pojača motive za njihovo radno angažovanje i sticanje kvalifikacija, a ni kako da poveća mobilnost radnika...

Umesto toga, potvrđuju i u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, vlada je odlučila da prepolovi budžet za podsticanje zapošljavanja i da proširi spisak izdržavanih. Bilans: Srbija ima stopu nezaposlenosti od 23,7 odsto, a sa samo 1.743.411 radnika dotakla je svoj istorijski minimum.

1. mart 2012.

SAOPŠTENJE SSSS POVODOM IZBORA

Članovi Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije, na sednici održanoj 1. marta 2012. godine, odlučili su da SSSS ne pruži neposrednu podršku političkim strankama ili koalicijama koje budu učestvovale na predstojećim izborima u Srbiji.

Postupajući po zaključku Veća, predstavnici SSSS su razgovarali sa predstavnicima parlamentarnih stranaka o rešenjima koje predlažu za izlazak iz krize i mogućim vidovima saradnje koji bi doprineli da osnovni ciljevi sindikata i interesi zaposlenih budu realizovani.  

U korektnim i konstruktivnim razgovorima stranke su prihvatile zahteve SSSS formulisane u Platformi kao prioritete u narednom periodu i time pokazale opredeljenje da budu socijalno odgovorne i da je oporavak privrede i bolji život građana Srbije zajednički cilj političkih stranaka i SSSS.

Imajući u vidu težinu problema i dubinu krize, očekujemo da će odmah posle izbora i konstituisanja nove vlade započeti realizacija stavova iz Platforme i rešavanje problema konkretnim merama i potezima, te da se neće ponoviti praksa iz prošlosti da obećanja iz kampanje ostanu samo predizborna retorika.

Ostajemo dosledni da jedino socijalno partnerstvo i tripartitni dijalog, uz međusobno uvažavanje i doslednu realizaciju dogovorenog, vode održivim rešenjima i boljem životu u Srbiji. Na tome ćemo i ubuduće insistirati, ali ćemo, ukoliko dijalog i dogovori izostanu, upotrebiti sva legitimna sredstva sindikalne borbe.

 

29. februar 2012.

Zbog opstrukcije Ministarstva finansija

ORBOVIĆ PISAO TADIĆU

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je u pismu predsedniku Srbije Borisu Tadiću ukazao da Ministarstvo finansija neopravdano opstruira davanje saglasnosti za prošireno dejstvo PKU za metalsku industriju, kao i pregovore u vezi utvrđivanja nove minimalne zarade.

opširnije

29. februar 2012.

Sindikat:

UREDBU O PLATAMA U UPRAVI STAVITI VAN SNAGE

Gradsko veće Saveza samostalnih sindikata Novog Sada podržalo je zahteve da se hitno stavi van snage Uredba Vlade Srbije o smanjenju koeficijenata za plate zaposlenih u opštinskim i gradskim upravama, jer se njome krše odredbe zaključenog Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe.

Ovom uredbom istovremeno se pristupa otvorenoj diskriminaciji zaposlenih u organima uprave, koji su za isti posao na različit način vrednovani, u zavisnosti od mesta rada, saopštio je taj sindikat.

Sindikat podseća da Uredba predviđa tri grupe koeficijenata za iste poslove i to posebno za Beograd i teritorijalnu autonomiju, posebno za gradove i posebno za opštine. Takođe, Uredbom se značajno smanjuju zarade zaposlenima sa srednjom i nižom stručnom spremom, što je, u postojećoj ekonomskoj situaciji, nedopustivo, dodaje se u saopštenju.

 

28. februar 2012.

ZAPOSLENI U NAVIPU NAJAVILI ŠTRAJK

Zaposleni u preduzeću “Navip” najavili su da će sutra početi generalni štrajk zbog neisplaćenih zarada i jer im nisu uplaćeni doprinosi za socijalno osiguranje.

Prema rečima predsednika Samostalnog sindikata u tom preduzeću Milana Babovića, u štrajk će ući svi zaposleni, jer je samo taj sindikat i zastupljen u kompaniji.

Babović je rekao da se preduzeće nalazi u teškoj poziciji, koja je otežana hapšenjem nekadašnjeg direktora tog preduzeća u novembru prošle godine. Tada je uhapšen Slobodan Lukić, bivši generalni direktor i bivši predsednik Upravnog i Izvršnog odbora “Navipa”, kao i više poreznika iz Poreske uprave Zemun. Oni se terete da su izbegavanjem plaćanja poreza, državni budžet oštetili za više od četiri miliona evra, a “Navip” za više od dva miliona evra.

Babović je naveo da su zaposleni u proteklih pet dana imali štrajk upozorenja na koji se poslodavci nisu obazirali i da nema drugog načina da se radnici izbore za svoja prava.

Radnici Navipa štrajkovali su i tokom 2010. godine kada su tvrdili da im nije uplaćeno zdravstveno osiguranje, a četiri godine im nisu uplaćeni penzioni doprinosi.

Akcijama “Navipa” se trguje na Beogradskoj berzi, a prema podacima sa berze cena pojedinačne akcije na današnji dan je 879 dinara.

 

28. februar 2012.

OKO 30.000 RADNIKA BEZ KNJIŽICE

U Savezu samostalnih sindikata Srbije ocenjuju da oko 30.000 zaposlenih u preduzećima u restrukturiranju u Srbiji nema overene knjižice.

Potpredsednik Saveza Zoran Mihajlović je rekao da se troškovi lečenja za njih ne mogu refundirati samo sindikalnom članarinom.

On je zatražio da se taj problem sistemski reši i rekao da je potpuno nejasno kako je moglo da se dogodi da pojedini poslodavci ne uplaćuju poreze i doprinose, a da na to ne reaguje Poreska uprava.

Mihajlović je za Radio B92 rekao da je apsurdno i to da država da preporuku da preduzeća u restruktuiranju uplaćuju minimalne doprinose za zdravstveno osiguranje, a da sada Republički zavod za zdravstveno osiguranje to ne priznaje.

"Imali smo dogovor sa Zdravstvenim centrom Kragujevac da radnici ne plaćaju preglede, ali kada završe preglede većina njih mora da uzme neke lekove. Mi smo to refundirali mahom od sindikalne članarine. Na žalost, veliki je pritisak, mi ne možemo to više da izdržimo, a problem ne može tako ni da se reši", rekao je Mihajlović.

Mihajlović je podsetio da se ne radi samo o 30.000 radnika bez overenih zdravstvenih knjižica, već i o članovima njihovih porodica, koji bi preko njih trebalo da budu osigurani. Procenjuje se da se radi o broju od oko 100.000 ljudi.

 

27. februar 2012.

PORAST ŠTRAJKOVA U 2012. OČEKUJE 45 ODSTO GRAĐANA SRBIJE

U Srbiji 45 odsto građana Srbije očekuje da će broj štrajkova i industrijskih nemira porasti u 2012. godini, dok je na globalnom nivou 55 odsto populacije izrazilo takva očekivanja, saopštila je agencija za istraživanje "Medijum Galup".

Međunarodna studija "Vin - Galup internešenel", koju prenosi "Medijum Galup" pokazala je da indeks pesimizma na globalnom nivou dosta visok i iznosi 42 odsto.

U zemljama u razvoju, Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini indeks pesimizma iznosi 48 odsto, u zemljama Zapadne Evrope 51 odsto, a u članicama Grupe sedam 45 odsto.

Indeks pesimizma u Srbiji je 33 odsto, što je stavlja na 26. mesto u grupi od 56 zemalja u kojima je urađeno istraživanje - na uzorku od 51.425 ispitanika, u periodu od novembra 2011. do januara 2012. godine.

U Srbiji je anketirano 1.037 građana, a istraživanje je pokazalo da 45 odsto građana očekuje da će broj štrajkova i nemira porasti u 2012. godini, 12 odsto očekuje da će se smanjiti, dok svaki treći građanin očekuje da se situacija neće menjati.

Kada je reč o okruženju, u Bosni i Hercegovini indeks pesimizma je 50 odsto i ona je na čertvtom mestu vodećih pesimista kada su u pitanju štrajkovi i ekonomsko-industrijski nemiri.

 

14. februar 2012.

POTPISAN PKU ZA GRAĐEVINARSTVO

Pregovarački timovi reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije usaglasili su tekst novog Posebnog kolektivnog ugovora za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Srbije koji je danas potpisan u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Ugovor su potpisali predsednik Unije poslodavaca Srbije za granu građevinarstva, Zoran Mišeljić, predsednik Granskog sindikata građevine, građevinskog materijala, drvne industrije i putne privrede „Nezavisnost“, Saša Simić i predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije, Duško Vuković.

Vuković je rekao da su socijalni partneri ispunili svoju obavezu i postigli konsenzus koji će omogućiti da radnici lakše podnesu teret velike krize.

Potpisivanjem ovog ugovora, koji bi trebalo da važi dve godine, jeste maksimum koji smo u ovom trenutku mogli da postignemo, a sada se moramo  izboriti da on bude primenjen i u praksi, kazao je Vuković, izrazivši uverenje da će ministar rada uskoro potpisati i prošireno dejstvo tog ugovora.

Ukazavši da se građevinska industrija nalazi u veoma teškoj situaciji,  Mišeljić je rekao da je prošle godine, od 7.626 privrednih subjekata, njih 3.026 poslovalo sa gubitkom, dok je prosečna zarada zaposlenih bila ispod republičkog proseka i iznosila je 32.971 dinar.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je izrazio uverenje da će ugovor zaživeti i da će se poštovati u praksi, u čemu će veliku korektivnu ulogu upravo imati sindikat. 

„Treba stvoriti ambijent koji će omogućiti da se ovakvi ugovori poštuju. U suprotnom, neće nam pomoći ni jedan kolektivni ugovor. Mora se voditi borba za više posla i nova radna mesta, a onda će se poslodavci i radnici lakše dogovoriti oko podele dobiti“, naglasio je Orbović.

Predsednik UGS „Nezavisnost“ Branislav Čanak je izrazio sumnju u poštovanje ugovora jer, kako je ocenio, država ne sankcioniše one koji ne poštuju ono što je potpisano u njima.

„Ni u jednoj delatnosti nema manje dostojanstva kao što je to u građevinarstvu. Nisam siguran da će ovaj ugovor imati budućnost, jer se kod nas najviše štedi na ljudima. Građevinarstvo bi u svakoj državi trebalo da ima prioritet“, rekao je Čanak.

 

13. februar 2012.

GRAĐEVINARI POTPISUJU PKU

Pregovarački timovi reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije usaglasili su tekst novog Posebnog kolektivnog ugovora za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Srbije.

Poseban kolektivni ugovor biće potpisan 14. februara 2012. godine, u 11 časova, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, Trg Nikole Pašića 5, salon na trećem spratu.

Ugovor će potpisati predsednik Unije poslodavaca Srbije za granu građevinarstva, Zoran Mišeljić, predsednik Granskog sindikata građevine, građevinskog materijala, drvne industrije i putne privrede „Nezavisnost“, Saša Simić i predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije, Duško Vuković.

 

10. februar 2012.

Sastanak SSSS i SPS

POTREBNO FORMIRATI BLOK ZA SOCIJALNU PRAVDU

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarali su sa predstavnicima Socijalističke partije Srbije o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS, definisanim u Platformi za razgovore sa političkim strankama.

Delegaciju SSSS je predvodio predsednik Ljubisav Orbović, dok je ispred SPS-a bio predsednik te stranke Ivica Dačić.

Orbović je rekao da je Platforma SSSS identična sa programom SPS-a i da su ta stranka i Sindikat prirodni saveznici, a da li će biti i više od toga pokazaće vreme.

On je najavio da će organi SSSS 1. marta odlučiti da li će i na koji način učestvovati na predstojećim izborima.

Sindikatu je, prema rečima Orbovića, interes da radnici rade i redovno primaju zaradu, da se sačuvaju postojeća i otvaraju nova radna mesta i da se stvori takav privredni ambijent koji bi omogućio bolji život naših građana.

Dačić je istakao potrebu formiranja bloka za socijalnu pravdu koji će se boriti za prava radnika i socijalno ugroženih.

Lider socijalista je ukazao da je Srbija i po Ustavu Srbije definisana kao država vladavine prava i socijalne pravde, što mnogi zaboravljaju i istakao da će sada pred izbore svi da budu i socijalisti i sindikalisti.

Poslodavci imaju one koji ih zastupaju na političkoj sceni, rekao je Dačić i pozvao promotere neoliberalizma, koji su "sprovodili privatizacije, rasprodali sva preduzeća, omogućili pljačku i otpuštali radnike" da bi bio red da kažu da im je koncept propao i da sada postoji povratni koncept podržavljenja.

"Mi nećemo ni podržavljenje, već hoćemo da država bude jaka i da pomaže seljacima, radnicima...", poručio je Dačić.

 

10. februar 2012.

U Srbiji 760.000 nezaposlenih

MALE ŠANSE ZA NOVA RADNA MESTA

Direktor Nacionalne službe zapošljavanja Srbije Dejan Jovanović izjavio je da je u zemlji zvanično evidentirano 760.000 nezaposlenih i da će u ovoj godini biti izazov da se očuvaju postojeća radna mesta.

"Ne očekujem veliku mogućnost za otvaranje novih radnih mesta u Srbiji, ne računajući Kragujevac gde će biti zapošljavanja, jer ’Fijat’ i njegovi komponentaši nude više stotina radnih mesta, raznih profila", rekao je Jovanović.

Naglasivši da je stopa nezaposlenosti 23,7 procenata, ali i da sajmovi zapošljavanja daju veliku šansu nezaposlenima, Jovanović je rekao da anketa o radnoj snazi govori da je broj nezaposlenih nešto manji nego što pokazuje evidencija sa gotovo 760.000 prijavljenih.

"Stopa nezaposlenosti jeste velika i moramo svi zajedno da se sistemski u budućnosti borimo sa nezaposlenošću, jer bez rešavanja tog velikog makroekonomskog problema ne možemo kao društvo da krenemo napred", rekao je Jovanović i ukazao da je neophodno popraviti i sistem obrazovanja, ali i nastaviti sa privlačenjem stranih investicija i razvijati domaće preduzetništvo.

 

9. februar 2012.

Sastanak SSSS i DS

NEOPHODNA KONTROLNA I KOREKTIVNA ULOGA SINDIKATA

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarali su sa predstavnicima Demokratske stranke o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS, definisanim u Platformi za razgovore sa političkim strankama.

Delegaciju SSSS je predvodio predsednik Ljubisav Orbović, dok je ispred DS-a bio zamenik predsednika te stranke Dragan Đilas.

Zajednički je konstatovano da su građani Srbije sa pravom nezadovoljni ekonomskim i socijalnim položajem i da je neophodno napraviti sistem u kojem bi se, pre svega, očuvala postojeća radna mesta, a zatim korišćenjem unutrašnjih resursa, koji nisu mali, pokrenuo oporavak i privredni razvoj Srbije. U tom cilju, neophodna je i kontrolna i korektivna uloga sindikata.

„Činjenica je da je sindikat nezadovoljan sistemom koji generiše neuspehe i nezaposlenost. I pored ozbiljne dileme da li sindikat treba da menja strategiju svog delovanja, o čemu će odluku doneti organi Saveza, ostajemo pri stavu da postoje dva načina za rešavanje nagomilanih problema – dijalog, kao poželjan način i protesti. Dijalog, na žalost, nije dao rezultate koji smo očekivali, jer se dogovori i sporazumi nisu poštovali. Otuda ideja da se razmišlja o novim metodima u delovanju sindikata kako bi još efikasnije bili zaštićeni interesi članova i zaposlenih“, rekao je Orbović.

Đilas je kazao da se veliki deficit u budžetu ne može korigovati smanjenjem plata, već se uštede mogu napraviti u sistemu javnih nabavki, u kojem je neophodno uspostaviti sistem koji će sprečiti rasipanje državnih para.

Nelikvidnost privrede, dobrim delom, proizilazi iz velikog duga koji imaju javna preduzeća. Zato su nam neophodni profesionalni menadžeri koji bi i pored dobrog funkcionisanja javnih preduzeća obezbedili radnicima plate, a državi stabilne prihode.         

„Država ne sme da štedi na platama medicinskih sestara, lekara, nastavnika, vaspitačica, policajaca, a privrednici na platama svojih zaposlenih. Pad plata i penzija direktno bi značio pad kupovne moći i privrednih aktivnosti“, istakao je Đilas.

Na sastanku je zaključeno da će međusobna saradnja biti nastavljena.

 

9. februar 2012.

SAOPŠTENJE SAVEZA POVODOM RASTA EVRA

Najveći broj zaposlenih i penzionera u Srbiji sa velikom zabrinutošću prati dešavanja u vezi sa kretanjem vrednosti dinara u odnosu na evro, imajući u vidu da se to kretanje nepovoljno odražava na njihov i onako ugrožen životni standard.

Na današnji dan vrednost jednog evra je 108,4 dinara. U odnosu na decembar 2011. godine vrednost evra je porasla za 3,8 dinara.

Rast vrednosti evra realno dodatno obara vrednost zarada i penzija. Istovremeno, to će neminovno dovesti do rasta cena i rasta vrednosti rata za otplatu uzetih kredita, a što će se sve negativno odraziti na porodične budžete najvećeg dela stanovništva.

Savez samostalnih sindikata Srbije zahteva od nadležnih, pre svega Vlade Srbije i Narodne banke Srbije, da preduzmu porebne mere kako bi se sprečilo dalje slabljenje dinara, a time i ugrožavanje životnog standarda građana.

opširnije

9. februar 2012.

Sastanak SSSS sa DS i SPS

SINDIKAT PREDSTAVLJA PLATFORMU DEMOKRATAMA I SOCIJALISTIMA

Sastancima sa Demokratskom strankom i Socijalističkom partijom Srbije, predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije nastaviće razgovare sa parlamentarnim partijama oko eventualnog političkog angažovanja Sindikata na predstojećim izborima.

U četvrtak, 9. februara, predstavnici SSSS sastaće se sa predstavnicima Demokratske stranke, dok će sastanak sa Socijalističkom partijom Srbije biti održan u petak, 10. februara. Sastanci će biti održani u prostorijama tih stranaka.

Sindikat je sačinio Platformu za razgovore sa političkim strankama, koju će predstaviti njenim predstavnicima.

 

8. februar 2012.

Srbija:

CENE NISKE, PLATE JOŠ MANJA

Sudeći po podacima „Eurostata“, među 10 zemalja sa najnižim cenama nalazi se i Srbija, jer su cene gotovo upola manje od onih u Evropskoj uniji. Međutim, zbog skromnih zarada kupovna moć građana je među najnižima u regionu. Niže zarade imaju samo u Makedoniji, ali su i cene niže i iznose 56 odsto manje od evropskog proseka. Slovenija i Hrvatska po visini zarada ubedljivo prednjače, a ispred Srbije su i Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Danska i Švajcarska imaju za trećinu više od prosečne kupovne moći građana EU.  Petinu iznad proseka EU imaju Finska, Švedska i Luksemburg. Slede Nemačka, Irska, Belgija, čija je kupovna moć od 10 do 15 odsto iznad evropskog proseka. U kupovnoj moći, evropski prosek drže Italija i Austrija. Najbogatija zemlja Evrope je Švajcarska, a najsiromašnija Bugarska, dok zemlje evrozone imaju za osam odsto veću kupovnu moć nego države koje se ne služe zajedničkom evropskom valutom.

 

7. februar 2012.

PROŠIRENO DEJSTVO PKU ZA HEMIJU I NEMETALE

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić potpisao je odluku o proširenom dejstvu Posebnog kolektivnog ugovora za hemiju i nemetale Srbije, koja se odnosi na sve poslodavce iz ovih delatnosti.

Ta odluka, obavezujuća za poslodavce u hemijskoj i industriji nemetala, omogućiće veću zaštitu prava za svih 45.000 zaposlenih.

Ljajić je objasnio da proširenje definiše prava predviđena Zakonom o radu, ali i precizira i reguliše visinu toplog obroka koja iznosi 20 odsto minimalne zarade, kao i regres za odmor, koji je u visini minimalne zarade.

On je ocenio da će prošireno dejstvo ugovora biti veoma značajno u toj delatnosti, u kojoj je, kako je kazao, prepolovljen broj radnika zbog neuspelih privatizacija i ekonomske krize.

Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović kazao je da će prošireno dejstvo početi da se primenjuje 1. marta i da će važiti tri godine.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubsav Orbović pozdravio je potpisivanje proširenog dejstva tog ugovora, naglasivši da će to omogućiti bolji položaj i veću zaštitu radnika.

 

7. februar 2012.

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji tokom tri godine smanjen za četvrt miliona

OTKAZI PLJUŠTALI NEMILICE

Tri godine krize u Srbiji bez posla su ostavile 255.315 ljudi. Gledano po oblastima, najveći pad je imala centralna Srbija bez Beograda, gde je 15,7 odsto zaposlenih izgubilo svoje radno mesto. Među okruzima bilans je najgori u Nišavskom, ne računajući sam Niš, gde je otkaz sustigao više od trećine radnika - 35,2 odsto. Najmanji pad bio je u Jablaničkom okrugu, jer je u njemu zaposlenost danas samo za 5,4 odsto manja nego krajem 2008. godine.

Analiza po opštinama i gradovima Srbije otkriva da postoje mesta gde je tokom krize očuvano tek malo više od polovine radnih mesta. U Svrljigu tako, govori statistika, danas zvanično radi svega 2.014 građana, što je 56 odsto nekadašnje „armije“ od 3.540 radnika. Malo blaži pad je u Baču, u kome se kao zaposleni vode 2.193 građanina, a pre tri godine ih je bilo 3.614.

Podaci pokazuju da je u devet od 159 opština pad zaposlenosti veći od 30 odsto. Smanjenje između 20 i 30 odsto je zabeleženo u 36 opština, a između 10 i 20 odsto u 62 opštine i grada Srbije. Broj zaposlenih je za manje od desetine smanjen u 37 mesta. Nasuprot tome, u 15 opština zaposlenih je više nego u septembru 2008. godine. Radi se o opštinama sa malim brojem stanovnika, gde je i pre 2008. godine smanjivan broj zaposlenih. U njima radi samo 51.562 ljudi, što je oko tri odsto ukupnog broja zaposlenih”, objašnjava urednik portala „Makroekonomija” Miroslav Zdravković.

Rekorder po novom upošljavanju je Rača. Sa 3.815 današnjih radnika broj onih koji primaju platu u ovom mestu skoro je dupliran. Krajem 2008. bilo ih je 1.953. Brojke kažu da je bolje i u Batočini, gde danas rade 1.762 radnika, oko 40 odsto više nego pre tri godine. Sličan rast je i u Sremskim Karlovcima, 39 odsto, Surčinu blizu 24 odsto i Sjenici, gde je danas za petinu više zaposlenih.

U „plusu“ su i Kladovo, Crna Trava, Medveđa, Brus, Lebane, Sremska Mitrovica, Varvarin, Opovo, Titel i Dimitrovgrad, doduše tek za koji procenat.

 

7. februar 2012.

OSNIVANJE SOCIJALNO EKONOMSKOG SAVETA ZA TERITORIJU RUME

U Rumi će, u petak, 10. februara, biti osnovan Socijalno ekonomski savet za teritoriju te opštine.

Osnivačkoj sednici prisustvaće predsednik SSSS Ljubisav Orbović, pokrajinski sekretar za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova i predsedavajući pokrajinskog ekonomskog saveta, Miroslav Vasin, predsednik SSS Vojvodine Milorad Mijatović, predsednik Unije poslodavaca Vojvodine Stanko Krstin, izvršni direktor Unije poslodavaca Vojvodine Miljana Stojišić-Stojanovska, sekretar pokrajinskog socijalno ekonomskog saveta Milina Tušijak i sekretar SSS Vojvodine Goran Milić.

Svečanost će početi u 9 časova, u gradskoj kući opštine Ruma, dok je za iduću nedelju predviđeno održavanje konsitutivne sednice.

 

2. februar 2012.

Sastanak SSSS i SDPS

PLATFORMA SINDIKATA PRIHVATLJIVA, ZAHTEVI REALNI

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarali su sa predstavnicima Socijaldemokratske partije Srbije o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS, definisanim u Platformi za razgovore sa političkim strankama.

Na sastanku je zaključeno da su socijalna pravda i zaštita prava radnika i socijalno ugroženih zajednički imenitelji Saveza samostalnih sindikata Srbije i Socijaldemokratske partije Srbije.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je rekao da kakva god koalicija bude bila sutra na vlasti, sindikat traži da institucije države funkcionišu, jer su briga o građanima i odgovornost države neophodni.

Strane investicije jesu poželjne, ali mi prvenstveno moramo da pokrenemo svoje kapacitete, pa će onda doći i strani kapital“, naglasio je on.

Predsednik SDPS-a Rasim Ljajić je rekao je da su sindikati prirodni partneri i saveznici te partije i da, bez obzira na to da li će se SSSS politički angažovati ili ostati po strani, SDPS treba sa sindikatom posle izbora da sarađuje u daljim reformama, jer samo zajedno možemo da unapredimo socijalni dijalog u Srbiji.

Platforma SSSS je prihvatljiva, a većina zahteva realna i izvodljiva, ocenio je Ljajić.

Naša partija je podržala vašu ideju da se uključite u politički život, jer se sindikati danas nalaze na prekretnici. Mi treba sutra da sarađujemo u parlamentu, jer ćemo tako imati veću snagu“, zaključio je Ljajić.

 

1. februar 2012.

NOVA POSKUPLJENJA

Početak februara, pored izrazito niskih temperatura, doneo je i nova poskupljenja, pa su u trgovinama uglavnom za 10 odsto više cene nekih mesnih prerađevina, smrznutog voća i povrća, instant kafe, alkoholnih pića, kućne hemije i sredstava za ličnu higijenu.

Cene osnovnih životnih namirnica brašna, hleba, mleka, svežeg mesa i ulja su, ipak, stabilne ili nešto niže zbog ograničenja trgovačke marže na 10 odsto.

Kako je Tanjugu rečeno u nekoliko trgovinskih lanaca, početkom februara mogu se očekivati nove cene mesnih prerađevina više oko 10 odsto za koliko će poskupeti i alkoholna pića, smrznuti proizvodi, instant kafa, dok će cene kućne hemije i sredstava za ličnu higijenu biti veće sedam i više procenata. Trgovci najavljena poskupljenja pravdaju novim cenovnicima dobavljača i proizvođača koji pak kao razloge za više cene navode skuplje sirovine i rast kursa dinara.

Iako je decembarska prosečna plata u Srbiji bila nešto viša od 400 evra, ekonomski analitičar Saša Đogović kazao je za Tanjug da imamo nizak standard i da je i dalje potrebno negde oko 1,4 prosečne neto zarade za pokriće prosečne potrošačke korpe, što znači da je neophodno imati dopunske izvore finansiranja, kako bi se pokrpio kućni budžet.

U početnim mesecima svake poslovne godine, dolazi do pojačanih inflacionih tenzija, a reč je uglavnom o povećajnu cena akciznih proizvoda ili onima koje su direktno pod ingerencijom države, kao što su komunalne usluge, gradski prevoz, energenati...

"To je ono što će direktno usloviti rast cena na samom startu godine. Cena nafte ima indirektan uticaj na cene transportnih usluga, ili zelene pijace, tako da će povećanje cena goriva imati negativan eho na kućni budžet, odnosno na kupovnu moć stanovnišva", objasnio je Đogović.

 

1. februar 2012.

PILOTI PREDLAŽU PROGRAM ZA STABILIZACIJU JAT-A

Samostalni sindikat saobraćajnih pilota Srbije saopštio je da će vladi predložiti program za stabilizaciju "Jat ervejza" i uspešno poslovanje nacionalne aviokompanije.

Sindikat je naveo da taj program može imati i širi društveni značaj "jer poseduje alate kojima bi se povećala produktivnost i izvršila depolitizacija javnih preduzeća". Ta organizacija traži hitan sastanak u Vladi Srbije na kojem želi da prezentuje program za stabilizaciju "Jat ervejza".

Samostalni sindikat saobraćajnih pilota Srbije navodi da će nastaviti aktivnosti u cilju uspešnog poslovanja srpskog avioprevoznika, u interesu svih građana Srbije.

Ministar za infrastrukturu i energetiku Milutin Mrkonjić izjavio je da su u toku pregovori sa domaćim privrednicima sa kojima država namerava da osnuje novog srpskog avioprevoznika.

"Neću da kažem koji su, vi znate da su oni vrlo osetljivi ljudi koji imaju svoje interese i svoje razloge", rekao je Mrkonjić novinarima ističući da bi objavljivanje njihovih imena u ovom trenutku moglo da ugrozi pregovore.

On je još jednom ponovio da će "novi Jat" biti formiran do kraja mandata ove vlade tako što će flota i deo zaposlenih preći u novu aviokompaniju.

 

1. februar 2012.

PROTEST ZAPOSLENIH U JUGOREMEDIJI

Predsednik Samostalnog sindikata u Fabrici lekova “Jugoremedija” Vladimir Pecikoza najavio je da će se radnici i mali akcionari zrenjaninske farmaceutske kuće sutra okupiti ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu da bi iskazali protest “protiv nasilja vlasti nad ovom firmom”.

Po Pecikozinim rečima, učiniće to kao i u vreme kada su se borili protiv nezakonite privatizacije “Jugoremedije” i tadašnjeg većinskog vlasnika, kontroverznog niškog biznismena Jovice Stefanovića Ninija.

“Fabrika je danas na ivici stečaja. Razlozi za ovakav sunovrat leže isključivo u pritiscima delova izvršne vlasti na našu fabriku. Država, koja u ‘Jugoremediji’ ima 42 odsto akcija, direktno gura preduzeće u propast. Nakon što je ministar zdravlja Zoran Stanković 7. decembra prošle godine posetio ‘Jugoremediju’, uverio se u neistinitost glasina koje se šire o menadžmentu i sam izjavio za medije da se ovoj farmaceutskoj kompaniji mora pomoći, kao i ‘Galenici’, očekivali smo da će Vlada Srbije promeniti politiku prema našoj firmi i da će se ubuduće ponašati kao odgovoran vlasnik”, rekao je Pecikoza.

Međutim, istakao je vođa sindikalne organizacije, nakon više od mesec dana odugovlačenja da se oformi vladina radna grupa za prevazilaženje krize u “Jugoremediji”, ministar ekonomije Nebojša Ćirić je prošlog ponedeljka poslovodstvu, s v. d. direktora Zdravkom Deurićem na čelu, stavio do znanja da se politika prema ovoj fabrici nije promenila i da su obećanja bila lažna.

“Ministar Ćirić je izjavio da država nije želela da nameće svoju volju u ‘Jugoremediji’ i da je pustila male akcionare, koji su većinski vlasnici, da sami upravljaju, zaključujući, pri tom, da smo za probleme u fabrici sami krivi. Dodao je da policija preispituje poslovanje ‘Jugoremedije’, čime je ponovo, po ko zna koji put, podstakao glasine o navodnom nezakonitom postupanju menadžmenta”, napomenuo je Pecikoza i naglasio da je država minulih godina i te kako želela da nametne svoju volju, o čemu svedoče i konstantni pritisci policije na fabričko rukovodstvo koji traju više od godinu i po.

Pecikoza je zapitao da li se ovako ponaša odgovorna država. Kako je rekao, tako se ponaša nekontrolisana vlast koja hoće da upropasti fabriku, da ostavio akcionare bez akcija, a radnike bez posla, a da zatim, kroz stečaj, preuzme njihovu imovinu i proda je kome ona hoće, po ceni koja njoj odgovara.

“To se već desilo u ‘Srboleku’, dogodilo se u hiljadama drugih preduzeća za proteklih 10 godina i nema nikakve sumnje da se isti scenario planira i u ‘Jugoremediji’,  zaključio je Pecikoza.

 

31. januar 2012.

Sastanak SSSS i SDPS

SINDIKAT PREDSTAVLJA PLATFORMU LJAJIĆEVOJ STRANCI

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovaraće u sredu, 1. februara, sa predstavnicima Socijaldemokratske partije Srbije o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS.

Sindikat je sačinio Platformu za razgovore sa političkim strankama, koju će predstaviti toj stranci.

Sastanak će biti održan u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, sa početkom u 17 časova, a nakon toga će biti prosledjeno saopštenje medijima.

 

30. januar 2012.

SINDIKAT PREDSTAVIO PLATFORMU SNS-U

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarali su danas sa predstavnicima Srpske napredne stranke o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS.

Sindikat je sačinio Platformu za razgovore sa političkim strankama, koju je prvo predstavio SNS-u, s obzirom na to da je sa tom partijom i započeo seriju razgovora sa parlamentarnim strankama.  

Predsednici SSSS i SNS Tomislav Nikolić i Ljubisav Orbović su nakon jednočasovnog sastanka saopštili novinarima da će, bez obzira na eventualno uspostavljanje političke saradnje, razgovori biti nastavljeni, kao i partnerska saradnja na prevazilaženju svih problema u Srbiji.

Oni su se složili da je Platforma Saveza gotovo identična sa programskim ciljevima naprednjaka, da svi ciljevi nisu odmah ostvarivi, ali da se očekuje da će u toku narednog mandata buduće vlade biti postavljeni temelji za realizaciju svih zahteva sindikata.

Orbović i Nikolić su naglasili da na sastanku nije bilo reči o kadrovskim rešenjima, odnosno o tome da li će sindikatu eventualno pripasti poslanička ili ministarska mesta ukoliko bi narednu vladu formirala SNS.

Orbović je, međutim, istakao da sindikat želi da ima neku vrstu kontrole da li će ono što je dogovoreno biti i sprovedeno.

”Veliko zlo nas je nateralo da počnemo da razmišljamo o drugačijim metodama delovanja sindikata. Štrajkovi i protesti rešavaju pojedinačne probleme i daju kratkoročne efekte. Naš cilj, koji proizilazi iz Platforme, jeste da se Srbiji i njenim građanima otvori perspektiva I vrati nada da, ipak, može biti bolje. Preduslov za to jeste postojanje pravne države, a ubeđen sam da se može učiniti korak napred da se Srbija može pokrenuti ka boljem, jačanjem unutrašnje snage, korišćenjem sopstvenih kapaciteta i resursa, a svaka investicija sa strane dobro će nam doći”, rekao je Orbović.

Nikolić je ocenio da, “bez obzira na odluku koju donesu organi SSSS, sindikat u ovom trenutku ima istorijsku odgovornost koja znači ili radikalizaciju na ulicama ili učešće u političkom životu”.

“Potpuno smo spremni da ukoliko ne ispunimo ono što se dogovorimo, istupimo iz buduće vlade”, naglasio je on.

Nakon razgovora sa tom i drugim parlamentarnim strankama, Veće SSSS će, krajem februara, doneti odluku o mogućem političkom angažovanju i načinu saradnje sa strankama koje prihvate osnovne ciljeve i zahteve SSSS.

Današnjem sastanku su, pored najvišeg rukovodstva SNS-a, prisustvovali predsednik Orbović i članovi tima za razgovore sa političkim strankama Dragan Zarubica, Ljubiša Nestorović, Zoran Vujović, Vlada Andrić i Milorad Mijatović.

 

30. januar 2012.

SINDIKATI „JU-ES STILA“ ZA SPAS RADNOG MESTA

Sva tri sindikata u smederevskom „Ju-Es stilu“ spremna su da u slučaju zahteva američke kompanije za određenim ustupcima, razgovaraju sa menadžmentom, kaže predsednik Samostalnog sindikata Siniša Prelić.

Rukovodstvo kompanije obećalo nam je da će o svojoj odluci prvo obavestiti nas. Sa menadžmentom smo nedavno razgovarali o tome da razne glasine uznemiravaju zaposlene i njihove porodice, što negativno deluje na koncentraciju za vreme rada. Ako bude trebalo, spremna su sva tri sindikata za pregovore. Učinićemo sve da zaštitimo egzistencijalna prava zaposlenih i zadržimo radna mesta“, kaže Prelić.

Na pitanje kolike su prosečne plate i šta radnici imaju od beneficija, Prelić ističe da je socijalni dijalog sa menadžmentom bio dobar i da su sva prava iz kolektivnog ugovora ostvarena.

„Prosečna plata zaposlenih je od 50.000 do 60.000 dinara, plaćao se prekovremeni rad, nadoknada za rad praznikom je 150 odsto, dodatak za rad nedeljom 15 odsto, regres iznosi oko 35.000 dinara, 250 do 300 radnika godišnje odlazilo je sedam dana na rehabilitaciju, kompanija je snosila troškove lečenja za članove porodice koji su bili osigurani preko zaposlenog u ‚Ju-Es stilu’ i slično. Radnici su imali organizovan prevoz do posla, firma je prošle godine primila oko 200 ljudi na posao. Istovremeno se znalo šta je zabranjeno, zbog alkohola i krađe sledio je otkaz. Radnici su savesni i to se retko dešavalo», kaže Prelić.

Komentarišući da li podizanje kapaciteta kompanije u Košicama znači da će „Ju-Es stil“ zatvoriti železaru u Smederevu, Prelić kaže „da mnogobrojni srpski analitičari od poluinformacija prave priče od kojih se svi smrzavaju, a to što Košice pojačano rade ne mora da ima veze sa smederevskom čeličanom“.

« Fabrika u Košicama radi pod drugim uslovima, ima tri peći, a blizu su im koksara i rudno nalazište. Osim toga, firma posluje u mnogo povoljnijem ekonomskom i političkom okruženju nego što je u Srbiji, gde se gleda samo kako da se investitoru odere koža s leđa. Vlast u Srbiji ne pravi poslovnu klimu koja bi privukla investitore. Samo tonemo. Sablažnjen sam nad izjavama ljudi za koje sam glasao. Zabrinut sam kuda ide država i šta će biti sa mladima. U Smederevu je prijavljeno legalno samo oko 7.500 radnika od kojih se puni budžet, od toga je 5.000 iz ‘Ju-Es stila’, a ostali su zaposleni uglavnom u državnim ustanovama. Radi još samo nekoliko manjih firmi koje su se razvile kad je došao ‘Ju-Es stil’, ali su sada smanjile broj zaposlenih », kaže Prelić.

Na pitanje da li država može da spase „Ju-Es stil“, Prelić uzvraća dilemom da ne zna da li Srbija ima dovoljno para za narodne kuhinje.

« Verujem da bi država mogla nešto da uradi kod uslova poslovanja, ne samo za ‘Ju-Es stil’, već i druge investitore u ovo teško vreme. Nemačka je nedavno stala iza ‘Opela’, pa neka i naša vlast ode da vidi šta drugi rade kako bi sačuvali velike sisteme, dodaje Prelić.

 

27. januar 2012.

Veće SSS grada Kruševca formiralo

CENTAR ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE I MOBINGA

Veće Samostalnog sindikata u Kruševcu formiralo je Centar za borbu protiv diskriminacije i mobinga u cilju doslednijeg poštovanja propisa u toj oblasti.

"Promene u društvenom i ekonomskom sistemu dovele su do promena u radnim odnosima. Postoje narušeni odnosi na radu, zaposleni su u specifičnim situacijama, a jedan broj su žrtve mobinga i diskriminacije", rekla je novinarima rukovodilac stručne službe u kruševačkom Veću Zorica Savić-Nikolić.

Zaposleni su, prema njenim rečima, u pojedinim situacijama izloženi neetičkoj komunikaciji i često strahuju da se suprotstave maltretiranju.

Dodala je da je ovo korak napred u radu sindikata, te da je to prvi takav centar formiran pri nekom od veća Samostalnih sindikata u Srbiji.

U odluci na osnovu koje je formiran Centar, navedeno je da će obučavati članove sindikata u vezi sa mobingom i diskriminacijom, sprovoditi preventivne mere i voditi kampanju protiv tih pojava, davati preporuke i predlagati mere za ostvarivanje prava u toj oblasti.

Prema podacima kruševačke inspekcije rada, u Rasinskom okrugu je tokom 2011. godine izvršeno 516 nadzora koji se tiču primene Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, a doneto je 89 rešenja kojima je poslodavcima naloženo da otklone nedostatke.

 

26. januar 2012.

Sastanak SSSS s naprednjacima

SINDIKAT PREDSTAVLJA PLATFORMU ZA RAZGOVORE SA STRANKAMA

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovaraće u ponedeljak, 30. januara, sa predstavnicima Srpske napredne stranke o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS.

Sindikat je sačinio Platformu za razgovore sa političkim strankama, a koju će prvo predstaviti SNS-u.

Sastanak s naprednjacima biće održan u prostorijama te stranke, u ponedeljak, 30. januara, sa početkom u 11 časova.

Nakon razgovora sa tom i drugim parlamentarnim strankama, Veće SSSS će, krajem februara, doneti odluku o mogućem političkom angažovanju i načinu saradnje sa strankama koje prihvate osnovne ciljeve i zahteve SSSS.

 

26. januar 2012.

PLATFORMA SSSS ZA RAZGOVORE S POLITIČKIM STRANKAMA

Savez samostalnih sindikata Srbije je sačinio Platformu za razgovore sa političkim strankama u kojoj su sadržani osnovni ciljevi i zahtevi Saveza.

Reč je o osnovnim opredeljenjima i konkretnim zahtevima SSSS o kojima će biti reči u nastavku razgovora sa parlamentarnim strankama.

Nakon toga će Veće SSSS, krajem februara, doneti odluku o mogućem političkom angažovanju i načinu saradnje sa strankama koje prihvate osnovne ciljeve i zahteve SSSS.

opširnije

26. januar 2012.

PROSEČNA ZARADA 43.887 DINARA

Prosečna neto zarada u Srbiji u decembru 2011. bila je 43.887 dinara (414 evra), što je realno više za 15,2 odsto, a nominalno za 14,4 odsto nego u novembru, objavio je Republički zavod za statistiku.

Prema podacima RSZ, u Srbiji je decembarska neto zarada bila realno veća za 3,6 odsto nego u istom mesecu 2010, a nominalno za 10,9 odsto. Bruto zarada u decembru 2011. bila je realno veća za 3,9 odsto nego nego godinu dana ranije, a nominalni rast prosečne bruto zarade bio je 11,2 odsto.

 

24. januar 2012.

Sastanak SSSS i DS

ZAHTEVI SINDIKATA SE MORAJU UZIMATI U OBZIR

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarali su sa delegacijom Demokratske stranke o ekonomskoj situaciji u zemlji i problemima koje muče radnike u Srbiji, kao i o rešenjima za prevazilaženje ekonomske krize.

Na mnogobrojna pitanja članova Predsedništva SSSS, predsednika samostalnih sindikata i opštinskih veća odgovarali su predsednik DS-a Boris Tadić, njegov zamenik Dragan Đilas i potpredsednik te stranke Dušan Petrović.

Nakon tročasovnog sastanka u prostorijama SSSS, koje je Tadić ocenio odličnim, ali vrlo teškim za njega, predsednik Saveza Ljubisav Orbović i Tadić su odgovarali na pitanja novinara.

Orbović je rekao da su teme sastanka bile isključivo ekonomske i da nije bilo reči o politici, već o pitanjima koja se tiču budućnosti sadašnje i budućih generacija.

„Ovo je bio završni sastanak koji je SSSS organizovao sa parlamentarnim partijama u Srbiji, sa ciljem da se pronađu optimalna rešenja izlaska zemlje iz krize. Ono što je demokratski pomak jeste da smo uspeli da u prethodnih nekoliko meseci razgovaramo i sa opozicijom i sa partijama na vlasti i da se niko od njih nije ljutio što smo od svih hteli da čujemo njihovo viđenje rešenja problema“, rekao je predsednik Orbović.

Prema njegovim rečima, predstavnici najveće sindikalne centrale u Srbiji su demokratama ukazali na brojne probleme sa kojima se suočavaju zaposleni, nizak standard, lošu privatizaciju, nizak nivo socijalnog dijaloga, kao i propuste koje je činila vlast u prethodnom periodu.  

„Razgovor je bio otvoren, dinamičan i sa puno pitanja i mislim da su na kraju zadovoljne obe strane. Postoje ljudi u ovoj zemlji koji imaju viziju i želju da o tome razgovaraju“, zaključio je Orbović.

Tadić je rekao da su „mnoge primedbe sindikata bile vrlo osnovane, jer ponekad iz ugla sindikata stvari izgledaju drugačije nego iz ugla ljudi koji vode ovu državu“.

Priznavši da su „mnoge greške činjene u prošlosti“, Tadić je rekao da je danas  centralno pitanje kako da sačuvamo postojeće potencijale i kako da u tim okolnostima eventualno obezbedimo dalji razvoj.

„Danas ne možemo da govorimo o velikom broju povećanja radnih mesta u budućnosti. Morao bi svet dramatično i brzo da se izmeni da bi neko obećao 100.000 radnih mesta. Umesto toga, moramo sačuvati svako postojeće radno mesto i potencijale razvoja da bi, nakon izlaska zemlje iz krize, imali ubrzani razvoj“, ocenio je on.

Tadić se složio sa predstavnicima sindikata da nisu ispoštovani elementi socijalnog sporazuma koji je potpisan u prethodnom periodu, da nije bilo dovoljno dijaloga između vlasti i predstavnika radnika, kao i da je mogao češće da odgovara na pitanja koja su dolazila iz sindikata. On je, istovremeno, izrazio spremnost da će se ubuduće češće  sastajati sa sindikatima, kako bi zajednički dolazili do rešenja problema.

„Zahtevi sindikata se moraju uzimati u obzir, uostalom to je pretpostavka socijalnog dijaloga. O tome svedoči činjenica da sve političke partije danas razgovaraju sa predstavnicima sindikata, što ranije nije bilo u praksi“, istakao je Tadić.

 Govoreći o Kosovu i Metohiji, Tadić je kazao da „ne postoji dan kada mi ne branimo naše legitimne interese na Kosovu“.

„Mi od naših interesa nećemo odustati, niti ćemo priznati nezavisnost Kosova. Poštujemo Rezoluciju 1244 i tragamo za rešenjima, ali nećemo odustati ni od evropskih integracija, jer bez njih naša zemlja gubi šansu da pridobija nove investitore“, zaključio je Tadić.

 

19. januar 2012.

Sindikat zanatstva i Asocijacija preduzetnika potpisali protokol

SARADNJA RADI POVEĆANJA ZAPOSLENOSTI

Sindikat zanatstva, usluga i preduzetništva Srbije i Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije potpisali su u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije Protokol o saradnji.

Protokol je početni korak ka socijalnom dijalogu sindikata i preduzetnka koji treba da doprinese stvaranju povoljnih uslova za poslovanje i otvaranje novih radnih mesta, kao i smanjenju "sive" ekonomije.

Protokol su potpisali predsednici Sindikata zanatstva, usluga i preduzetništva Srbije i Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije, Mitar Kostić i Žarko Milisavljević.

Sekretar Veća SSSS Slavica Savić pozdravila je u ime Saveza potpisivanje ovog veoma važnog dokumenta, istakavši njegov značaj u smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju socijalnog dijaloga između sindikata i poslodavaca.

Milisavljević je, nakon potpisivanja, istako da je zanatsvo u Srbiji u krizi i da teško opstaje, jer se ne shvata značaj te privredne grane. On je rekao da je 2008. godine, kada je Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika osnovana, imala 400.000 radnika od čega je dve trećine bilo zaposleno u zanatstvu. U vreme krize otpušteno je 80.000 radnika iz sektora zanatstva, dodao je Milisavljević, istakavši da je neophodno što pre doneti Zakon o zanatstvu kako bi ta oblast bila bolje regulisana.

Kostić je naglasio da će Protokol i zajednički nastup biti od koristi i poslodavcima i sindikatima, podsetivši na velika opterećenja na dohodak i teške uslove poslovanja u Srbiji.

 

19. januar 2012.

Nastavljaju se razgovori SSSS sa parlamentarnim strankama

DEMOKRATE O MERAMA ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Razmatrajući posledice ekonomske krize na privredu i položaj zaposlenih u Srbiji, na sednicama Predsedništva i Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije zaključeno je da SSSS organizuje stručne skupove i razgovore sa parlamentarnim strankama od kojih će tražiti njihovo viđenje rešenja izlaska zemlje iz krize.

Tim povodom, u nastavku aktivnosti sa ciljem pronalaženja optimalnih rešenja kroz socijalni dijalog, biće održan sastanak članova Predsedništva i predsednika samostalnih sindikata sa predstavnicima Demokratske stranke, koju će predvoditi predsednik Boris Tadić. U delegaciji DS-a biće i zamenik predsednika Dragan Đilas i potpredsednici Dušan Petrović i Jelena Trivan.

Sastanak će biti održan u ponedeljak, 23.januara 2012.godine, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, Trg Nikole Pašića 5, sala na drugom spratu, sa početkom u 13.00 časova.

 

18.januar 2012.

SRPSKI SINDIKATI RAZGOVARALI O MOGUĆNOSTIMA SARADNJE

Na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Srbije i predsednika Ljubisava Orbovića, u prostorijama Saveza održan je sastanak predsednika srpskih sindikata, koji su razmatrali modalitete saradnje i zajedničkog nastupa.

Sastanku su prisustvovali predstavnici SSSS, Konfederacije slobodnih sindikata, Udruženih sindikata Srbije “Sloga” i Industrijskog sindikata Srbije.

Poučeni dobrim iskustvom saradnje iz prethodnog perioda, predstavnici sindikata su se složili da je, s obzirom na probleme sa kojima će se građani, radnici i sindikati susresti u 2012. godini, zajednički nastup sindikata jedini pravi odgovor da se problemi spreče i umanje.

Zaključeno je da sledeći sastanak bude održan do kraja januara, kada bi trebalo da budu jasnije definisani pojedinačni stavovi sindikata usmereni ka zajedničkim aktivnostima.

 

18.januar 2012.

SINDIKAT ZANATSTVA I ASOCIJACIJA PREDUZETNIKA

POTPISUJU PROTOKOL O SARADNJI

Sindikat zanatstva, usluga i preduzetništva Srbije i Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije potpisaće protokol o saradnji, koji će doprineti stvaranju uslova za veće zapošljavanje, razvoju samostalnih radnji i preduzetništva, smanjenju sive ekonomije i razvoju socijalnog dijaloga i sindikalnog organizovanja.

Protokol će biti potpisan 19.januara 2012. godine, sa početkom u 11 sati, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, Trg Nikole Pašića 5, salon na trećem spratu. 

Ovaj veoma važan dokument potpisaće predsednici Sindikata zanatstva, usluga i preduzetništva Srbije i Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije, Mitar Kostić i Žarko Milisavljević.

 

17.januar 2012.

NIKAD MANJE ZAPOSLENIH!

Srbija nikada nije imala manje zaposlenih!

Prema poslednjim podacima Privredne komore Srbije, u našoj zemlji platu trenutno prima 1.743.411 radnika, što je, ocenjuju i u Republičkom zavodu za statistiku, istorijski minimum zaposlenosti u Republici.

“Kad se osvrnemo u prošlost, stopa od skoro 24 odsto nezaposlenih je svakako najveća do sada”, potvrđuje i zamenik direktora Republičkog zavoda za statistiku, Miladin Kovačević.

“S druge strane, postavlja se pitanje da li je približna onoj iz 1992. ili 1993. godine kada su važili drugačiji zakoni, pa je svako otpuštanje bilo zabranjeno. Tada su mnogi formalno bili u radnom odnosu, ali nisu primali platu. Nažalost, takvih primera ima i danas ». 

Prema Kovačevićevim projekcijama, stopa zaposlenosti mogla bi se dodatno smanjivati i u bližoj budućnosti, a hoće li to biti neminovnost ili ne, zavisi ”od privrede, ali i načina na koji će se odvijati oštri programi reforme kojima se planira zaustavljanje rasta nelikvidnosti”.

Srbija je u neslavnom evropskom vrhu po broju nezaposlenih. U EU je nezaposleno 9,8 odsto stanovnika, a rekorder je Španija sa 22,9 odsto. Na prostoru bivše SFRJ, najveća stopa nezaposlenosti je u Makedoniji (31,2 odsto), a zatim u Bosni i Hercegovini (25 procenata). U Crnoj Gori ona iznosi 18 odsto, Hrvatskoj 12,7 odsto, a najmanja je u Sloveniji - 8,2 odsto.

Ukoliko se zadrži sadašnji tempo male su šanse da se stanje popravi. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2001. godini Srbija je imala 2.101.668 zaposlenih. Pet godina kasnije spisak radnika je smanjen za 76.041 ime, da bi 10 godina potom Srbija imala 358.257 uposlenih manje nego početkom dekade.

I podaci Nacionalne službe za zapošljavanje ne ukazuju na optimizam jer na posao u ovom trenutku čeka čak 735.053 građana. Stopa nezaposlenosti je u aprilu 2010. bila 19,2 odsto, a već u oktobru 2011. godine 22,2 odsto. S druge strane, stopa zaposlenosti je u opadanju pa je tako krajem prošle godine ona iznosila 36,2 odsto, dok je godinu i po dana ranije bila 37,7 odsto.
Najveća stopa zaposlenosti je krajem 2011. zabeležena u Šumadiji i zapadnoj Srbiji i ona je iznosila 37,7 odsto - kažu U RZS. - Na drugom mestu je Vojvodina sa stopom od 35,1 odsto. Poslednji se, sa podjednakim stopama od 34 odsto, nalaze beogradski region i regioni južne i istočne Srbije.

 

16.januar 2012.

POVEĆANA STOPA NEZAPOSLENOSTI

Stopa nezaposlenosti u Srbiji dostigla je na kraju novembra 2011. godine 23,7 odsto, što je rast u poređenju sa 22,2 odsto zabeleženih na kraju aprila prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Stopa nezaposlenosti, koja predstavlja učešće nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih stanovnika, iznosila je 22,8 odsto za muško i 24,9 odsto za žensko stanovništvo.

Stopa nezaposlenosti u Beogradskom regionu iznosila je 20,8 odsto, a u AP Vojvodini 24,2 odsto. U Regionu Šumadije i Zapadne Srbije stopa nezaposlenosti iznosila je 23,2 odsto, dok je u Regionu Južne i Istočne Srbije iznosila 26,6 odsto.

Stopa zaposlenosti predstavlja procenat zaposlenih u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina i u novembru 2011. iznosila je 35,3 odsto. Od toga je stopa zaposlenosti za muškarce iznosila 43,1 odsto, a za žene 28,2 odsto.

Najveća stopa zaposlenosti bila je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije i iznosila je 37,7 odsto, zatim u Regionu Vojvodine, 35,1 odsto. Na poslednjem mestu sa pođednakim stopama se nalaze Beogradski Region i Region Južne i Istočne Srbije sa stopom od 34 odsto.

 

10.januar 2012.

Intervju Orbovića za Novosti

SRBIJU ČEKA "GRČKI SCENARIO"?

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović najavio je da će sindikati koristiti sve što im je dozvoljeno da ne dođe do novih otpuštanja - pre svega dogovor, ali ukoliko to ne uspe, uslediće protesti i ulica, a moguć je i "grčki scenario".

Narod više ne može da izdrži toliko nezadovoljstvo i to baš zato što su izostali svi efekti. Štrajkova će svakako biti manje, jer svi koji rade, pa čak i oni za male plate, misle da su privilegovani, što je sramotno. A na ulicu ne bi izašli samo zaposleni nego svi - mladi, bez posla, gladni... To je velika populacija koja više nema način da preživi i koja traži egzistencijalno rešenje”, rekao je Orbović za Novosti.

Prema njegovim rečima, sindikat će se boriti da ne dođe do novih otpuštanja, “jer je broj radnika već izjednačen sa brojem penzionera, a kada se tome dodaju i nezaposleni, jasno je da bi svako dalje opadanje broja zaposlenih bilo katastrofalno”. 

“Primat ćemo, naravno, dati dogovoru, ali ukoliko to ne uspe, uslediće protesti i, na kraju, ulica”, naveo je predsednik SSSS, ocenivši da narod više ne može da izdrži toliko nezadovoljstvo.

Na ulicu ne bi izašli samo zaposleni nego svi - mladi, bez posla, gladni, koji prema rečima Orbovića čine veluku populaciju "koja više nema način da preživi i koja traži egzistencijalno rešenje".

Ako se ovako nastavi, svakako je moguć "grčki scenario", ocenio je on, navodeći da nema rokova kada bi se on mogao desiti, ali da ako ne počnu da se otvaraju nova radna mesta, ako se ne pokrenu građevina, poljoprivreda... preti nam realna opasnost.

Orbović je podsetio da su poslednje tri godine "ubile" 250.000 radnih mesta, uprkos optimizmu političara koji su tvrdili da će Srbija zapravo profitirati.  SSSS još nije doneo konačnu odluku o osnivanju stranke, ali bi, prema rečima Orbovića, rešenje moglo biti poznato polovinom januara.

“Ne vidim kako da zaštitimo prava radnika ukoliko nemamo priliku da nešto i odlučujemo”, zaključio je Orbović.

 

10.januar 2012.

ZA MUŠKARCE POOŠTRENI USLOVI ZA PENZIONISANJE

Muškarci koji imaju pun radni staž od 40 godina od januara će u penziju moći da odu tek ukoliko imaju najmanje 53 godine i osam meseci života.

Taj uslov uglavnom će moći da ispune muškarci koji imaju benificirani radni staž.

Benificirani radni staž zadržan je policajcima na posebno složenim, operativnim poslovima, pripadnicima BIA koje posao dovodi u opasnost, zaposlenima u Ministarstvu spoljnih poslova na posebnim poslovima, zaposlenima u kontra radio-izviđajnim službama i kriptografiji, službenim licima na obezbeđenju u zatvorima, službenim licima poreske policije i profesionalnim vojnim licima prema propisima o VS.

Predviđeno je da sa svakom sledećom kalendarskom godinom granica za odlazak u penziju za muškarce će se pomerati najpre za po četiri meseca, do 2019. godine, a zatim po šest, sve do 2023. godine kada će, ukoliko imaju punih 40 godina radnog staža, starosna granica za odlazak u penziju biti 58 godina života. Žene koje u ovoj godini pune 60 godina života za odlazak u penziju treba da imaju najmanje 15 godina staža, dok one koje imaju pun staž, 35 odrađenih godina, moraju da imaju najmanje 53 godina života.

Od 2013. godine, međutim, za žene poostravaju se svi uslovi: potreban radni staž povećavaće se svake godine za po četiri meseca, dok 2021. ne dostigne 38 godina staža za penzionisanje (umesto sadašnjih 35). Podizaće se i starosna granica, pa će žene koje imaju pun radni staž 2023. godine morati da imaju i najmanje 58 godina života (umesto 53 koliko je sada donja granica). Znači, još ove godine ženama će za penzionisanje biti potrebne 53 godine života i 35 godina radnog štaža.

Menjaju se uslovi i za policijske službenike, pripadnike Bezbednosno-informativne agencije, Vojno-bezbednosne agencije i Vojno-obaveštajne agencija, zaposlene u Ministarstvu spoljnih poslova, u Upravi za izvršenje krivčnih sankcija, poreskoj policiji, profesionalnim vojnim licima. Svi oni će od ovog meseca u penziju moći da idu najranije sa 53 godine i četiri meseca života i 20 godina i osam meseci staža.

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđeno je da se granica za odlazak u penziju podiže postepeno sve do 2023. godine, posle čega, prema važećim propisima, više ne bi trebalo da bude novih uslova za penzionisanje. U Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje se prosečno godišnje uradi oko 100.000 novih rešenja za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Prilikom donošenja rešenja o penzionisanju, priznaje se samo staž za koji su plaćeni doprinosi. Zahtev za penziju se predaje po prestanku osiguranja, a moze i dva meseca ranije (uz pružanje dokaza da će radni odnos prestati), nakon čega je zakonski rok za donošenje rešenja dva meseca. Ukoliko neko ispunjava minimum uslova za penziju, a nisu mu uplaćeni doprinosi za ukupan staž, dobiće privremeno rešenje, dok će konačan obračun penzije dobiti kada se plate svi doprinosi. Ukoliko poslodavac, iz bilo kog razloga, nije u prilici da plati zaostale doprinose, onaj ko je podneo zahtev za penziju može to da učini i sam.

 

10.januar 2012.

OD 1. JULA ISPLATA PLATA PO PLAĆANJU POREZA I DOPRINOSA

Sve banke u Srbiji biće obavezne da od 1. jula dozvole isplatu zarada zaposlenima samo ako su istovremeno isplaćeni i porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Ako na računu firme nema dovoljno novca za istovremenu isplatu zarada, poreza i doprinosa, banka će dozvoliti isplatu strazmernog dela plata i pripadajućih poreza i doprinosa.

Te novine propisane su izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koje je usvojila Skupština Srbije. Zakon stupa na snagu osam dana od objavljivanja u "Službenom glasniku", ali je primena odredi koje se odnose na obaveze banaka u isplati zarada odložena šest meseci, kako bi se banke osposobile za taj posao.

"Banke koje ne obustave izvršenje naloga za isplatu zarada bez naloga za istovremeno plaćanje pripadajućih poreza i doprinosa kazniće se za prekršaj novčanom kaznom koja odgovara visini neplaćenih poreza i doprinosa, uvećanom za 50 odsto", piše u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i administraciji.

Novina u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji je i objavljivanje spiska poreskih dužnika. Odmah posle stupanja zakona na snagu objavićemo listu poreskih dužnika, građana i privrede, tako da će javnost imati uvid ko redovno izmiruje obaveze prema državi.

 

30.decembar 2011.

ŠTRAJK PROSVETARA OD 23. JANUARA

Sindikat obrazovanja Srbije organizovaće 16. januara jednosatni protest u školama u onim opštinama koje ne budu isplatile jubilarne nagrade zaposlenima u prosveti, dok će od 23. januara početi štrajk sa skraćenjem časova na 30 minuta, izjavio je predsednik tog sindikata Branislav Pavlović.

On je rekao da će štrajk prosvetara u opštinama koje kasne sa isplatom jubilarnih nagrada trajati dok lokalne samouprave ne ispune svoje obaveze, ali da zaposleni, ukoliko žele, mogu da podnesu tužbe protiv škola.

“Nismo mogli da donesemo odluku o generalnom štrajku jer su nagrade isplaćene u nekim gradovima, pre svega u Beogradu. U ovom trenutku je delotvornije da izvršimo pritisak na lokalne samouprave, nego da sudove zatrpamo tužbama”, istakao je Pavlović.

Prema njegovim rečima, jubilarne nagrade su isplaćene polovini od oko 15.500 prosvetnih radnika koji su na njih stekli pravo. Lokalne samouprave su rebalansom budžeta dobile dodatnih devet milijardi dinara za isplatu zaostalih jubilarnih nagrada za 2009. i 2010. godinu, dok su budžetima za ovu godinu morale da planiraju sredstva za jubilarne nagrade za 2011. Pavlović je rekao da lokalni odbori sindikata ne treba da potpisuju sporazume sa gradonačelnicima o odlaganju isplate jubilarnih nagrada, „jer bi neki hteli da to prolongiraju do jula“.

On je podsetio da će prosvetni radnici, kao i svi ostali zaposleni u javnim službama i penzioneri naredne godine moći da računaju na dve povišice plate - u aprilu za četiri odsto i u oktobru za 0,9 odsto.

“Nadam se da će vlast biti malo darežljivija, jer je izborna godina, ali ne očekujem da će povećanje biti veće od pet odsto”, rekao je Pavlović.

 

30.decembar 2011.

REFERENDUM O PRIVATIZACIJI JKP?

Sindikat komunalne delatnosti predao je parlamentu 110.000 potpisa građana koji su podržali raspisivanje referenduma o privatizaciji javno-komunalnih preduzeća.

"Ukoliko Skupština Srbije ne bude donela odluku o raspisivanju referenduma, organizovaćemo generalni protest krajem januara", kazao je predsednik Samostalnog sindikata komunalno-stambene delatnosti Srbije Milan Grujić.

Prema njegovim rečima, sindikati nisu protiv ulaska privatnog kapitala u određene delatnosti, ukoliko za to postoji potreba.

Predstavnici sindikata komunalaca najavili su da će Ustavnom sudu podneti zahtev za ocenu ustavnosti Zakona o komunalnim delatnostima i javno-privatnom partnerstvu.

"Zalažemo se da određene delatnosti, koje su nezamenljiv uslov života - vodosnadbevanje, odvođenje otpadnih voda, daljinsko grejanje, šinski i trolebujski prevoz i pravo na dostojanstvenu sahranu - budu stopostotno u državnoj svojini", poručio je Grujić.

On je dodao da će se za pet do 10 godina voditi ratovi za vodu, pa stoga sindikati nastoje da to "najveće blago koje poseduje Srbija zaštite".

"Imajući u vidi kako je destruktivno razrušena privreda Srbije, to isto očekujemo, a želimo da se ne desi komunalnim sistemima. Želimo da za Srbiju ima nade, da se spasu komunalni sistemi, da radnici imaju svoja radna mesta", rekao je Grujić.

Samostalnom sindikatu komunalno-stambene delatnosti Srbije pridružili su se Udruženi granski sindikat "Nezavisnost", Udruženi sindikat Srbije "Sloga" i Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata.

 

28.decembar 2011.

Akcija protiv privatizovanja komunalnih preduzeća

KOMUNALCI PRIKUPILI 110.000 POTPISA

Sindikati zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije prikupili su 110.000 potpisa za pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma sa pitanjem „Da li ste protiv ulaska privatnog kapitala u javno-komunalna preduzeća i njihovo davanje u koncesiju“.

Reč je o zajedničkoj akciji Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije, ASNS, UGS „Nezavisnost“ i Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, udruženi sa ciljem stavljanja van snage zakona o komunalnim delatnostima i javno-privatnom partnerstvu i koncesiji.

Posle prikupljenih potpisa, koje će sindikati predati u Skupštinu Srbije, biće organizovani javni protesti i druge sindikalne akcije.

Potpisi će biti predati u četvrtak, 29. decembra, u 11,30 časova, u zgradi Skupštine Srbije.

 

28.decembar 2011.

SINDIKAT OBRAZOVANJA ODLUČUJE O ŠTRAJKU

Sindikat obrazovanja Srbije razmatraće na današnjoj sednici Republičkog odbora mogućnost stupanja u štrajk na početku drugog polugodišta, zbog neisplaćenih jubilarnih nagrada.

Predsednik tog sindikata Branislav Pavlović rekao je agenciji Beta da se prikupljaju precizni podaci o do sada isplaćenim jubilarnim nagradama, kao i da predstavnici sindikata o tome razgovaraju sa predstavnicima Ministarstva prosvete i nauke.

"Sabraćemo sve i odlučiti. Pošto su u Beogradu isplaćene jubilarne nagrade, nije lako doneti odluku o štrajku i organizovati ga", kazao je juče Pavlović.

Poslednji nastavni dan prvog polugodišta za đake u Srbiji biće petak, 30. decembar, a osnovci i srednjoškolci u školske klupe treba da se vrate 16. januara.

 

28.decembar 2011.

NOVA GODINA POČINJE SKUPOĆOM

Srećna Nova 2012. sa novim cenama. Takva čestitka dočekaće kupce u radnjama već prvih dana naredne godine. Zbog povećanja akciza i drugih troškova poslovanja, po cenama višim za dva do 12 odsto prodavaće se cigarete, alkoholna pića, kafa, ali i pojedina sredstva za higijenu, slatkiši, mlečni proizvodi...

Na tom spisku u prvom kvartalu godine je i gorivo, koje će poskupeti za devet odsto. Tako će litar goriva već na startu Nove godine poskupeti za više od pet dinara. Akcize u ceni dizela „teške“ su 37, a benzina 49,5 dinara!

A trgovci napominju da će narednih dana, krajem ove i početkom sledeće godine, poskupeti i pojedine vrste kućne hemije, kao što su sredstva za čišćenje i neke vrste omekšivača. Nove cene uvećane za nekoliko procenata stići će i za mleko i jogurt pojedinih proizvođača. U nekim trgovinskim lancima najavljuju i poskupljenje konzervirane robe, začina, nekih slatkiša, i to u rasponu od dva do četiri procenta.

Uz skuplje akcizne prizvode, kupce u narednom periodu u pojedinim opštinama u Srbiji očekuju i veći računi za komunalne usluge. U pojedinim mestima poskupeće i gradski prevoz, održavanje zgrada, usluge vrtića, vode za piće, iznošenje smeća, naknade za građevinsko zemljište.

Cigarete vodećih proizvođača poskupeće za pet do 10 dinara po paklici. Već početkom februara kupce će dočekati poskupljenje crnog napitka za pet odsto. Tečni naftni gas će, takođe, poskupeti zbog usklađivanja akciza, koja je trenutno 17 dinara.

 

28.decembar 2011.

SOMBOR: OTPUŠTAJU RADNIKE ZBOG SINDIKALNOG ORGANIZOVANJA

Pokušaj sindikalnog organizovanja nekolicinu radnika u Somboru koštao je otkaza. To je samo jedan od primera kako poslodavci najgrublje krše prava svojih radnika, pored već uobičajenih naplaćenih prekovremenih sati, nezakonitih otkaza, omalovažavanja radnika.

U Samostalnom sindikatu kažu da je sve to posledica krize rukovođenja, jer su u većini slučajeva rukovodioci nedorasli odgovornosti koju nosi takva funkcija, naglašavajući da vode sudski spor zbog radnice koja je radila sedam dana u nedelji za 17.000 dinara. To je više od 50 prekovremenih sati mesečno koje gazda ne želi da plati.

Međutim, ono sa čime se u Samostalnom sindikatu u Somboru prvi put suočavaju jesu otkazi zbog sindikalnog organizovanja. Dva takva drastična slučaja desila su se ove godine.

“U jednom slučaju reč je o privatnoj firmi, u kojoj radnici više nisu mogli da trpe teror vlasnika, pa su odlučili da se sindikalno organizuju. Odmah posle toga usledili su otkazi. Posle naše reakcije, on je poništio otkaze, pa je te radnike proglasio tehnološkim viškovima. Nažalost, poslednji slučaj otpuštanja radnika koji je pokušao da organizuje sindikat desio se u preduzeću koji je na neki način u državnom vlasništvu. Budući da taj otkaz ugovora o radu nije zakonit, mi smo pokrenuli sudski spor”, kaže sekretarka Veća Samostalnog sindikata u Somboru, Dušanka Kukolj.

Ona naglašava da Sindikat još nije imao slučaj radnika koji su došli sa pritužbom da deo zarade koji im se uplati na račun moraju da vrate poslodavcu, ali takvih slučajeva ima u Somboru, kao i poslodavaca koji prijem u radni odnos uslovaljavaju potpisivanjem blanko otkaza.

“Neisplaćene zarade i prekovremeni rad, nezakoniti otkazi najčešći su razlozi za tužbe. Sve je više i tužbi za mobbing, jer sve više ima slučajeva da radnike namerno kinje i omalovažavaju. U jednoj firmi vlasnik je sazvao zbor radnika na kojem je radnike kojima je do penzije ostalo nekoliko godina nazivao mamlazima i neznalicama”, kaže Kukoljeva, dodajući da sudski sporovi traju i po nekoliko godina.

 

 

22.decembar 2011.

SEDNICA SES 26.DECEMBRA

U Vladi Srbije će u ponedeljak,  26.decembra, biti održana redovna sednica Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije.

Osim redovnog izveštaja o realizaciji Socijalno-ekonomskog sporazuma za 2011. godinu, na sednici će biti razmatrana i Radna verzija Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu. Takođe, ministru rada biće preporučeno da potpiše odluke o proširenom dejstvu posebnih kolektivnih ugovora u metalskoj i industriji hemije i nemetala, kao i za građevinarstvo i Industriju građevinskog materijala.

Predsedavajući Saveta je Ljubisav Orbović.

 

22.decembar 2011.

Sednica SES Vojvodine

NAJVIŠE PARA TREBA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Predstavnici Vlade Vojvodine, sindikata i Unije poslodavaca, koji čine Pokrajinski socijalno-ekonomski savet, razgovarali su na sednici o stanju u privredi Vojvodine, merama koje je potrebno preduzeti da bi ono bilo bolje, uslovima poslovanja, broju zaposlenih...

Ukazano je na to da je neophodno preduzeti mere koje bi stimulisale zapošljavanje, ali i olakšale rad malih i srednjih preduzeća, a pozdravljena je i inicijativa da već početkom naredne godine partneri u socijalnom dijalogu ponude rešenja za najvažnija pitanja koja vode ka boljem poslovanju i rezultatima.

Po rečima pokrajinskog sekretara za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslava Vasina, stanje u privredi Srbije jeste teško i sigurno je da potrebno da podsticaji privredi budu veći, a koraci koji se preduzimaju pokazuju da, uprkos ekonomskoj krizi, rešenja ima.

“Naša privreda ima značajne šanse za razvoj, o čemu svedoči i broj stranih investitora koji ulažu u Vojvodinu, a što se tiče broja nezaposlenih, on je, u odnosu na 2004. godinu, manji. Preduzete mere u mnogim preduzećima, pre svega iz oblasti poljoprivrede koja su uvedena u namenski stečaj, daju dobre rezultate, veliki deo radnika vraćen je na posao, a zainteresovanih da ulažu ima”, ukazao je Vasin.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Milorad Mijatović istakao je da je neophodno da Vojvodina ima veće ingerencije pri donošenju odluka u oblasti radnog prava.

Po njegovim rečima, potrebno je donošenje posebnog kolektivnog ugovora za Vojvodinu, čime bi se pozitivno uticalo na poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih, koji je veoma loš, jer je prosečna zarada u Vojvodini manja od republičkog proseka.

“Za bolje poslovanje privrede, veći stepen zapošljavanja, kao i zarada, potrebna je razvojna politika”, rekao je Mijatović.

 

16.decembar 2011.

ZA ODLAZAK SE PRIJAVILO VIŠE OD 500 STAKLARACA

Paraćinska “Staklara” biće modernizovana, a broj zaposlenih smanjen, rekao je predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala SrbijeLjubiša Nestorović.

On je precizirao da se za dobrovoljni odlazak iz fabrike, koristeći državni socijalni program, trenutno javilo više od 500 radnika, kojima je do odlaska u penziju ostalo dve do pet godina radnog staža.

"Socijalni program za njih je najbolja varijanta. Oni će možda dobiti i nešto više para nego što im pripada po zakonskoj regulative, jer će u njihovim otpremninama participirati vlasnik fabrike ‘Srbijagas’ i država", kazao je Nestorović, koji je sa rukovodstvom razgovarao o situaciji u fabrici i položaju zaposlenih u tom kolektivu.

On je podsetio i da je nakon petogodišnjeg pregovaranja potpisan Granski kolektivni ugovor sa Unijom poslodavaca Srbije, koji će biti dobra osnova za kolektivne ugovore u preduzećima.

"Posle sednice Socijalno-ekonomskog saveta, koja će uskoro biti održana, na ugovor će potpis staviti i ministar Rasim Ljajić", naglasio je Nestorović.

Prema njegovim rečima, pri kraju je i novi kompletan popis imovine Srpske fabrike stakla, a pitanje zdravstvenih knjižica zaposlenih biće rešeno u naredne dve nedelje.

 

16.decembar 2011.

GRAĐEVINARSTVO I DALJE PROPADA

I pored brojnih obećanja, najavljenih i usvojenih mera vlade, građevinarstvo u Srbiji i dalje propada, a sve više građevinskih radniika ostaje bez posla.

Ove godine bez posla je ostalo između pet i šest hiljada građevinara, a trend pada građevinske aktivnosti biće nastavljen i u narednoj godini, kažu u Sindikatu radnika građevinarstva i Industrije građevinskog materijala.

Skoro svake godine se za oko pet odsto smanji broj građevinara, ističe predsednik tog sindikata Duško Vuković.

Državni program za pomoć građevinarima, sa oko 245 projekata, dao je određene rezultate, ali te mere nisu dovoljne da izvuku iz krize ovaj sektor. U domaćem građevinskom sektoru trenutno je zaposleno oko 110.000 radnika. Sa druge strane, sve više ljudi radi “na crno“.

Republički odbor sindikata usvojio je deklaraciju za 2012, kojom se zahteva dalja primena Posebnog kolektivnog ugovora, veća zaposlenost i stimulativne mere za dalju podršku i pomoć građevinskim preduzećima - povoljniji krediti za kupovinu stanova i stvaranje uslova za njihov nastup u inostranstvu.

Sindikat zahteva i da se produži primena Zakona o pomoći građevinskoj industriji Srbije u uslovima svetske ekonomske krize i u 2012.

Vuković ističe da bi u narednoj godini na javnim nabavkama poslove trebalo davati poslodavcima koji primenjuju kolektivni ugovor. Takođe, neophodno je da država donese mere za smanjenje rada “na crno” i formira posebno ministarstvo za građevinarstvo.

 

15.decembar 2011.

RUKOVODSTVO SINDIKATA ZDRAVSTVA DALO KRV

Članovi rukovodstva Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije

organizovano su dali krv  i tako se pridružili humanoj akciji koja je u toku zbog nedostatka te dragocene tečnosti.

Sindikat se, prema rečima predsednika Zorana Savića, pridružio toj dobrovoljnoj akciji želeći da na taj način pokaže da sindikat štiti prava korisnika zdravstvene zaštite, ne samo na rečima, već i konkretnim delima.

„Mi protestujemo protiv Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama i zahtevamo njegovo povlačenje iz skupštinske procedure, jer je nepovoljan za zdravstvene radnike i korisnike zdravstvene zaštite. Time štitimo ne samo svoja prava, već se brinemo i za zaštitu prava pacijenata, što smo i ovom humanom akcijom još jednom pokazali“, rekao je Savić.

Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije učestvuje i u kupovini pokretnog mamografa i inkubatora, humanitarnoj akciji koju je organizovao B92.

 

15.decembar 2011.

ZBOG GAZDINIH DUGOVANJA RADNICI BEZ PLATA

Osim što im poslodavci ne uplaćuju redovno doprinose, oko 700.000 zaposlenih u Srbiji moglo bi da ostane i bez svojih plata.

Ovaj, po radnike najgori scenario, mogao bi se obistiniti ukoliko poslanici izglasaju Izmene zakona o poreskom postupku koji će se već od Nove godine naći na dnevnom redu parlamenta. Novim pravilima, propisanim u ovom dokumentu, poslodavci koji ne plaćaju redovno poreze i doprinose bili bi onemogućeni da isplaćuju i zarade. A takvih je, kažu u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, najmanje 130.000 od ukupno 215.000.

“Godišnje se od doprinosa skupi oko 260 milijardi dinara prihoda, što svakako nije dovoljno”, kaže finansijski direktor u Fondu PIO Ivan Mimić I dodaje da je, ipak, pitanje da li bi ovakvo rešenje o blokadi isplate zarada ikada moglo da postane primenjivo.

Sudeći po računici Fonda PIO, doprinosi se redovno uplaćuju na adrese 1.025 miliona, od ukupno 1,7 miliona zaposlenih u Srbiji, što je na samom začelju evropskog proseka. Ipak, iako autori ovog zakona, smatraju da bi uvođenjem ovih novih pravila bili kažnjeni nesavesni poslodavci, sindikati ističu da bi zapravo radnici ponovo ”dobili po ušima”.

Država je u poslednjih pet godina oprostila dugove u čak 505 preduzeća i umesto poslodavca izmirila doprinose. Ovaj su potez u Uniji poslodavaca Srbije ocenili kao ”neozbiljan”, jer se nadoknađivanjem dugova ne šalje dobra poruka redovnim platišama. S druge strane, u vladi smatraju da je ova mera bila urgentna, jer su ”zakrpljene rupe u stažu” za 105.874 radnika. Ovo je republički budžet koštalo 35,8 milijardi dinara, što sa dosadašnjim dugom poslodavaca šteti budžet za 260 milijardi dinara, što je ukupan godišnji prihod Penzijskog fonda od doprinosa.

“Ako ovaj predlog zaživi, radnici bi opet bili najveći gubitnici”, objašnjava potpredsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Milorad Mijatović.

“I bez ovog zakona, oni trpe velike posledice samim tim što im poslodavci ne uplaćuju doprinose, pa zbog toga ne mogu da ostvaruju nijedno pravo iz radnog odnosa, a na kraju ne mogu da odu ni u penziju. Zato je potpuni paradoks da sada ostanu i bez plata”.

Mijatović podseća da naša zemlja ima valjane propise kojima mogu da se sankcionišu nesavesni poslodavci, ali se oni ne primenjuju.

“Poreska uprava, pod čijom je ovo kontrolom, očigledno nije sposobna da se bavi naplatom”, ocenjuje Mijatović i dodaje da zbog ovakvog tolerantnog odnosa države polovina preduzeća u Srbiji nema nikakav razlog da redovno uplaćuje socijalno osiguranje.

 

14.decembar 2011.

Zbog ekonomske krize otkaze dobijaju i bankari

U VOJVOĐANSKIM BANKAMA VIŠAK ZAPOSLENIH

Mnoge strane banke koje posluju u Vojvodini, zbog racionalizacije na koju ih je primorala kriza, zatvorile su neprofitabilne poslovne jedinice, pa su službenici ostali bez posla, kaže za „Blic“ predsednica Samostalnog sindikata zaposlenih u bankama, osiguravajućim kućama i finansijskim organizacijama, Mara Erdelj.

Pored toga, zatvorene su i pojedine filijale, pa su građani suočeni sa dodatnim problemom kako i gde podići novac.

Smanjenje broja radnika će se nastaviti, jer broj kredita u većini banaka mesecima stagnira, pa je manje i posla.

Prema rečima Mare Erdelj, racionalizacija će se s novim naletom krize nastaviti, jer broj i ukupna suma kredita kod nas već mesecima beleži stagnaciju, pa je samim tim manje i posla, ali i potrebe za radnom snagom.

“Tek nam predstoji racionalizacija u bankama čiji su vlasnici Grci i Italijani. Dve grčke banke, Alfa i EFG, u matičnoj državi su se spojile. U takvim uslovima racionalizacija je neminovna u celom sistemu, uključujući i našu zemlju”, kaže Mara Erdelj.

U Vojvođanskoj banci, čiji je vlasnik Nacionalna banka Grčke, prošlog meseca je urađena racionalizacija i 146 zaposlenih je ostalo bez posla.

“Banka je osavremenila tehnologiju, što je zahtevalo novu sistematizaciju, a posledica je to da su pojedinci postali višak”, objašnjava šef kabineta direktora Vojvođanske banke Zorica Džida.

U Erste banci nakon racionalizacije 40 ljudi ostalo je bez posla.

“Zatvorene su poslovne jedinice u Apatinu, Čelarevu i Despotovu, pa je to zahtevalo i racionalizaciju. Poslodavac je poštovao sve što je predviđeno zakonima i drugim propisima. Ne samo da su službenici koji su jedini zaposleni u porodici ostali u banci, već je određenom broju ljudi omogućeno da rade četiri sata da bi se sačuvalo više radnih mesta. Kolegama koje su pred penzijom data je otpremnina, a banka se obavezala i na to da im uplaćuje doprinose dok ne steknu uslov za penziju”, kaže predsednica njihovog sindikata Stanica Šarčanski.

Početkom ovog meseca iz Narodne banke Srbije stigao je privremeni spas za bankarske službenike.

“Počela je primena novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, pa će bankari morati da pogledaju sve ugovore koji su zaključeni u prethodnom periodu i provere da li treba da se usklađuju s pomenutim propisom. Znači, dok se ne obave provere, posla ima na pretek, a posle zavisi od trajanja krize i najavljenih racionalizacija, kao i od spajanja banaka koja se uveliko rade u matičnim državama”, kaže Mara Erdelj.

 

13.decembar 2011.

POTPISANI KOLEKTIVNI UGOVORI ZA METALCE I HEMIJSKU INDUSTRIJU

Posebne granske kolektivne ugovore za metalsku industriju i hemiju i nemetale Srbije potpisali su danas predstavnici sindikata i  poslodavaca.

Kolektivne ugovore potpisali su predsednici Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije i Samostalnog sindikata metalaca Srbije, Ljubiša Nestorović i Zoran Vujović i direktor Unije poslodavaca Srbije Dragan Marjanović.

Današnjim činom, prema rečima Vujovića, otvorena je nova stranica boljeg razumevanja između sindikata i poslodavaca, koja treba da rezultira primenom tih ugovora i boljim uslovima za radnike.

Nestorović je istakao da konačno potpisivanje ugovora predstavlja  „završetak agonije koja je trajala godinama“, a kojim svet rada pokazuje koji je način izlaska zemlje iz krize.

„Istovremeno smo poslali i poruku političkoj oligariji da se kompromis može postići i da je to jedino rešenje da se privreda pokrene“, naglasio je on.

Marjanović je rekao da država ne brine o poslodavcima i radnicima, dok poslodavci i sindikati ovim potezom pokazuju brigu o društvu i budućnosti ove zemlje.

 

13.decembar 2011.

ŠTA ĆE BITI S KOMUNALCIMA ?

Zahtevamo promenu strukture upravljanja u javnom sektoru grada, kazao je na Socijalno - ekonomskom savetu grada predsednik Gradskog veća Saveza samostalnih sindikata Novog Sada Drago Đokić.

On je naglasio da gradska vlast treba odmah da obelodani Novosađanima šta smera sa komunalnom privredom u Novom Sadu,  jer sindikat, kako je istakao, „neće dozvoliti da ovaj sektor prođe u privatizaciji kao društevena preduzeća, gde je sve rastureno, a niko nije odgovarao „.

Đokić je naveo da u Novom Sadu ne postoji politička volja da se otvori pitanje upravljanja javnim dobrima.

“Grad je najavio javno - privatno parterstvo u JKP ‘Vodovod i  kanalizacija’ pre nego što je za to imao zakonsko uporište. Sada je usvojen Zakon o javno - privatnom partnerstvu,  a grad ćuti”, istakao je Đokić.

Ovo je Đokić naveo povodom rasprave o situaciji u privredi i rastu nezaposlenih u gradu.

 

12.decembar 2011.

GAZDE NE HAJU ZA RADNO VREME

Preduga radna nedelja, završavanje poslova tokom vikenda, nedovoljno slobodnih dana muči najmanje 150.000 radnika u privredi Srbije. Prema istraživanju Socio-ekonomskog saveta Srbije, čak 30 odsto preduzeća ne poštuje radno vreme, kao ni pravo zaposlenih na polučasovnu pauzu u toku radnog dana, a ni pravo na nedeljni i godišnji odmor ”u skladu sa zakonom”.

Tako danas, od 2.391 preduzeća koje je u poslednjih pet godina promenilo vlasničku strukturu i, uprkos krizi, preživelo na tržištu, 1.673 vodi računa o časovniku. Ostali ga ignorišu.

“U Srbiji se radnici sve više zloupotrebljavaju i zadržavaju na poslu mnogo duže nego što to zakon dozvoljava”, ocenjuje potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković.

On dodaje da se zaposleni, u strahu od gubitka posla, retko tome odupiru i gotovo se nikada ne žale. A najveće zloupotrebe su primećene u građevinskoj industriji, a odmah potom u trgovini i ugostiteljstvu.

Čak 69 odsto ispitanih posao ”nosi” kući - pokazala je anketa ”Infostuda”. A osim toga što se posao fizički izmešta sa radnog mesta, gotovo apsolutna većina (94 odsto) o njemu intezivno razmišlja i kad napusti radni prostor.

Vuković pojašnjava da Zakon o radu jasno propisuje da radna godina traje 2.080 sati, a za prekovremeni rad se može dodati još najviše osam sati po svakoj sedmici. Ipak, u toku godine se može ”preraspodeliti radno vreme”, pa tako radnik može da bude angažovan i do 60 sati nedeljeno, ali ne duže od šest meseci godišnje. Po isteku tog perioda, dodaje Vuković, njegova radna nedelja mora da traje kraće od proseka ili da ima više slobodnih dana kako mu godišnji fond ne bi prešao 2.496 časova, što je zakonski maksimum. Sve preko toga je - prekršaj. Ipak, malo se ko odvaži da prijavi svog poslodavca pa se ovakvi slučajevi svode na - izuzetke.

I prema istraživanju ”Infostuda”, najvećeg poslovnog sajta u zemlji, radnici na poslu najčešće provode od 41 do 50 sati nedeljno, dok manje od 40 sati sedmično utroši 31 odsto zaposlenih. Svaki peti, međutim, svoju radnu nedelju produži za više od 10 sati i na poslu provede 51 sat.

 

8.decembar 2011.

Samostalni sindikat “Jugoremedije” održao štrajk upozorenja

DRŽAVA PROTIV DOMAĆE FARMACEUTSKE INDUSTRIJE

Nezadovoljni situacijom u preduzeću, članovi Samostalnog sindikata zrenjaninske fabrike lekova “Jugoremedija” održali su juče jednočasovni štrajk upozorenja.

Predsednik Samostalnog sindikata Jugoremedije Vladimir Pecikoza ističe da je fabrika ponovo “zapala za oko” nekom tajkunu, a da vlast umesto da štiti radničke interese radi na uništenju “Jugoremedije”.

“U preduzeću su nakon modernizacije i dobijanja sertifikata o kvalitetu proizvodnje stvoreni uslovi za uspešan rad i sigurnost zaposlenih, ali je država fabriku, koja je najveći izvoznik u Banatu, dovela na prag bede. Tražili smo reprogram kredita, a Fond za razvoj ćuti i blokira račun ‘Jugoremedije’. Republički zavod za zdravstvenu zaštitu ne plaća naše lekove. Ministar poljoprivrede i trgovine Dušan Petrović tvrdi da će to uvećati inflaciju i, kako nezvanično saznajemo, zbog toga ne potpisuje saglasnost na povećanje cena dva preparata koja proizvodimo, a čija prodaja bi nam omogućila da isplatimo plate i namirimo dugovanja. Stoga se pitamo da li je interes države da uništi domaću proizvodnju i da uvozi lekove. Država je od nas ranije tražila da preuzme vlasništvo nad fabrikom. Ne želimo da doživimo sudbinu ‘Galenike’ i da ostavimo 4.000 akcionara bez njihovih akcija”, kaže Pecikoza.

“Nama kasne tri zarade i isplata ličnih dohodaka je naglašena kao jedan od zahteva u štrajku upozorenja. Međutim, preduslov da dođemo do novca za isplatu zarada je da nam država omogući održive cene proizvoda što sada nije slučaj. Bilo bi nam olakšano poslovanje i kada bi nam država reprogramirala dugovanja. Međutim, nama ne žele da reprogramiraju dug i time nam izađu u susret, a nekim preduzećima koje država kontroliše su to omogućili”, tvrdi Pecikoza.

Prema podacima Narodne banke Srbije zrenjaninska fabrika lekova je u ovoj godini u blokadi više od sto dana, u iznosu od 44,1 milion dinara. U rukama malih akcionara je 58,08 odsto akcija, država u svom portfelju ima 41,92 odsto akcija, PIO Fond 9,97 odsto, a Akcionarski fond 3,96 odsto akcija.

 

7.decembar 2011.

GRAĐANE ČEKA VEOMA TEŠKA 2012.

Građane Srbije čeka veoma teška 2012, a puno toga će, kada je reč o ekonomskoj situaciji u zemlji, zavisiti od dešavanja u evro-zoni.

Stručnjak Ekonomskog instituta Stojan Stamenković izjavio je da se paralelno sa krizom u evro-zoni u Srbiji sredinom naredne godine održavaju i izbori, a poznato je iz ranijeg perioda da se pola godine pre izbora ekonomska politika ne menja i ne ispravlja sistem.

"Čak i da se izbori održe u ovom mesecu, mi nećemo imati mnogo bolji život nego 2011", rekao je Stamenković iznoseći svoju procenu da će bruto-domaći proizvod u ovoj godini najverovatnije dostići svega 1,5 odsto.

Prema poslednjoj proceni MMF-a iznetoj nakon dogovorenog stend baj aranžmana iz predostrožnosti, Srbija bi trebala ovu godinu da završi sa privrednim rastom od dva odsto.

Stamenković je naveo da sve to zajedno sa revidiranom prognoziranom stopom rasta za narednu godinu sa tri na 1,5 odsto, dovodi do zaključka da će biti "stvoreni problemi u fiskalnoj sferi".

Predsednik Ekonomskog instituta Aleksandar Vlahović, takođe, smatra da će 2012. godine biti "jako teška godina, a kakva će biti odgovornost vlade, više ćemo saznati kada budemo videli budžet za 2012. godinu.

Vlahović smatra i da, uprkos populističkim izjavama, mora da se konačno krene u strukturne reforme javnog sektora, ističući i da prostora za dodatne fiskalne uštede više nema. Delimična privatizacija javnih preduzeća i reforma penzionog osiguranja, dva su ključna poteza koje je Vlahović naveo.

U prilog svemu navedenom govore i danas izneti podaci iz najnovijeg broja "Markroekonomske analize i trendovi" da privredna aktivnost opada, opada industrijska proizvodnja, a promet u trgovinama je ispod prošlogodišnje proseka. Takođe stagnira i trgovinski deficit, a opao je i broj zaposlenih.

 

6.decembar 2011.

Orbović u izjavi za Danas

POSLODAVCI TRAŽE DA TOPLI OBROK OPET BUDE TROŠAK

Za 29. novembar zakazana sednica Socijalno-ekonomskog saveta otkazana je, jer Vlada Srbije nije socijalnim partnerima odgovorila na neka pitanja u vezi sa neoporezivim delom zarade, a poslodavci sindikatu nisu dali objašnjenje za zastoj u potpisivanju kolektivnih ugovora, kaže za Danas predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

Na dnevnom redu sednice trebalo je da budu i predlozi Ministarstva za rad o izmenama Zakona o radu koje je zahtevao Međunarodni monetarni fond, a koje sindikat odbija.

„Vlada je odgovore na pitanja o neoporezivom delu zarade obećala prvo za jun, pa za oktobar, a nismo ih dobili ni do danas“, kaže Orbović.

Prema njegovim rečima, poslodavci su blokirali potpisivanje već pripremljenih granskih kolektivnih ugovora za metalski i hemijski sektor i ugostiteljstvo, jer ucenjuju sindikat.

„Poslodavci traže da mi izvršimo pritisak na vladu da se topli obrok i regres ponovo tretiraju kao trošak, a ne kao deo zarade, da na taj deo isplata, dakle, ne plaćaju porez. Ali to ne dolazi u obzir. Tretman toplog obroka i regresa promenjen je baš zato što su ga oni zloupotrebljavali da izbegnu plaćanje poreza na redovan deo zarade“, kaže Orbović.

 

6.decembar 2011.

PROTEST PREDŠKOLACA

Predstavnici Samostalnog sindikata zaposlenih u predškolskom obrazovanju Srbije protestovali su juče ispred Ministarstva prosvete u Beogradu, tražeći usvajanje uredbe kojom bi se svim zaposlenima u vrtićima ujednačile plate, bez obzira na to u kojem gradu rade.

Ispred Ministarstva prosvete u Nemanjinoj ulici okupilo se više desetina članova Republičkog odbora sindikata, a kako su najavili organizatori, protesti će biti masovniji ukoliko Ministarstvo ne ispuni njihov zahtev.

Samostalni sindikat zaposlenih u predškolskim ustanovama narednih dana nastaviće pregovore sa predstavnicima Ministarstva prosvete pošto juče na sastanku sa ministrom prosvete Žarkom Obradovićem nije postignut dogovor o platama zaposlenih u predškolskom obrazovanju.

Predsednica tog sindikata Ljiljana Kiković rekla je da je sastanku prisustvovao ministar Obradović i da Ministarstvo predlaže da koeficijenti budu jednaki kao i zaposlenima u osnovnim i srednjim školama, ali da vaspitači insistiraju na specifičnosti njihovog posla i traže veće koeficijente.

Ona je naglasila da lokalne uprave od sredstava koja imaju nasumično određuju plate zaposlenih u vrtiću i kao primer navela da osnovna zarada vaspitača u beogradskom vrtiću iznosi oko 40.000 dinara, a u unutrašnjosti i duplo manje.

 

2.decembar 2011.

PROTEST PREDŠKOLACA

Samostalni sindikat predškolskog vaspitanja i obrazovanja Srbije, nezadovoljan zbog nedonošenja uredbe o nivou plata zaposlenih u predškolskim ustanovama,  organizovaće protest u ponedeljak, 5. decembra 2011. godine.

Protest će početi u 12 časova ispred Ministarstva prosvete i trajaće do ispunjenja zahteva.

Sindikat skoro deceniju traži donošenje uredbe koja će regulisati nivo plata svih profila zaposlenih u ovoj delatnosti.

Sindikat uporno pokušava da u razgovorima s ministrom reši taj problem, kako ne bi bio prinuđen da koristi i druge sindikalne metode.

Međutim, dvomesečno čekanje predstavnika tog sindikata na razgovor sa ministrom Žarkom Obradovićem svedoči o tome da su zaposleni u toj delatnosti, izgleda, potpuno zaboravljeni od države, zbog čega su primorani da izađu na ulice.

 

1.decembar 2011.

Istraživanje Socijalno-ekonomskog saveta o posledicama privatizacije

ČAK 65 ODSTO PRIVATIZOVANIH PREDUZEĆA VIŠE NE POSTOJI

Privatizacija u Srbiji nije dala očekivane rezultate, već je donela niz negativnih efekata – većina preduzeća je ekonomski oslabljena, mnoga su ugašena, otpušten je veliki broj radnika, a prava radnika u preduzećima koja još posluju su dodato smanjena.

To je rezultat istraživanja Socijalno-ekonomskog saveta Srbije za ekonomska pitanja, koje je predstavljeno 30. novembra na konferenciiji za novinare u beogradskom Medija centru.

Prema podacima Agencije za privatizaciju, od 2002. do 2011. godine privatizovano je 3.700 preduzeća, od kojih je u 636 poništen taj proces.

Istraživanje,  koje je obuhvatilo 417 privatizovanih preduzeća u 15 gradova, pokazalo je da čak 65 odsto tih preduzeća više ne postoje ili su pred gašenjem. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima koja još rade smanjen je za 45 odsto, zarade su ostale uglavnom na nivou pre privatizacije, a u polovini tih preduzeća isplata zarada nije redovna. Takođe, raste broj radnika koji se angažuju na određeno vreme, tek svako peto preduzeće ima potpisan kolektivni ugovor sa zaposlenima, što nije bio slučaj pre privatizacije kada je kolektivni ugovor postojao u svim preduzećima. Istraživanje je pokazalo i da je tek u svakom četvrtom preduzeću koje posluje kupac investirao nešto više od iznosa koji je bio obavezan, a da u svakom petom nije investirao ništa ili je čak otuđio imovinu.

Uprkos svemu tome, kao i zamerkama da je do sada privatizacija služila isključivo punjenju budžeta za potrošnju, da je bilo neregularnosti u sprovođenju tog procesa i da ne postoje adekvatni mehanizmi njene kontrole, bilo bi pogrešno rušiti urađeno i počinjati iz početka, već se posvetiti ispravljanju grešaka i daljoj afirmaciji elemenata neophodnih za efikasnu trzišnu privredu.

S obzirom na to da je do sada privatizovan jedan segment srpske privrede, a da predstoji restrukturiranje velikih javnih komunalnih sistema, negativni efekti privatizacije predstavljaju veliku opomenu za one koji sprovode taj proces da greške koje su pravljene u prethodnom periodu ne smeju biti ponovljene. Jer, ako se nastavi sa istim pristupom, negativni efekti u procesu restrutkturiranja, reorganizacije i eventualne privatizacije velikih sistema mogu biti još veći i koštati državu mnogo više.

Prezentovanim rezultatima istraživanja se želelo ukazati na neophodnost da se shvati važnost kvalitetnog sprovođenja procesa kontrole zaključenih privatizacionih ugovora i neophodnost pravovremenog i aktivnog uključivanja svih socijalnih partnera u proces reorganizacije, restrukturiranja javnog sektora, kako bi efekti sprovedenih reformi u ovom sektoru bili bolji nego što je to bio slučaj sa društvenim.

U istraživanju i na konferenciji je u ime Saveza samostalnih sindikata Srbije učestvovala Svetlana Mančić, koja je i član Radnog tela SES-a.

 

1.decembar 2011.

Sindikat pravosuđa Srbije uputio molbu ministarki pravde

RADE I PO DECENIJU NA ODREĐENO VREME

Sindikat pravosuđa Srbije uputio je ministarki pravde Snežani Malović i zaštitniku građana Saši Jankoviću molbu da preduzmu sve mere iz svoje nadležnosti zbog zloupotreba rada na određeno vreme zaposlenih u tom statusu u pravosudnim organima naše zemlje.

U sudovima u Srbiji trenutno je oko 600 osoba zaposleno na određeno vreme, uglavnom na radnim mestima daktilografa i zapisničara, a samo u Prvom osnovnom sudu u Beogradu, jedan broj zaposlenih radi na određeno vreme i više od 10 godina.

Predsednica Sindikata pravosuđa Srbije Slađanka Milošević kaže da se zaposlenima koji rade na određeno vreme uručuju rešenja o prekidu radnog odnosa od mesec i mesec i po dana, ali da zaposleni za to vreme prekida dolaze na posao i rade, ne primaju zaradu, ali vode i potpisuju zapisnike sa suđenja.

“Njima se ne govori da moraju da dođu na posao, ali su ljudi primorani, jer ih uslovljavaju. U vreme kada je teško doći do posla, zaposleni su primorani da trpe svakakve pritiske kako bi obezbedili uslove za egzistenciju. Osim toga, zaposleni na određeno vreme nemaju pravo na plaćeni godišnji odmor, kao ni druga prava koja pripadaju zaposlenima na neodređeno”, napominje Miloševićeva.

Prema njenim rečima, dodatni problem zaposlenih na određeno vreme predstavljaju i privremeni predsednici sudova, koji prema analizi upitnika o poštovanju radnih prava zaposlenih, koji je sproveo ovaj sindikat, često krše radna prava.

“S obzirom na to da je konkurs za izbor predsednika sudova u toku, a imajući u vidu pristigle upitnike, Sindikat pravosuđa Srbije će objavljivati imena i prezimena privremenih predsednika, koji zbog kršenja radnih prava zaposlenih ne bi smeli da budu izabrani na stalnu funkciju”, naglašava Miloševićeva.

 

1.decembar 2011.

SINDIKATI TEKSTILA SRBIJE, RS I BIH POTPISALI SPORAZUM O SARADNJI

Predsednici sindikata tekstila, kože, obuće Srbije, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine potpisali su 30.novembra 2011. godine u Sarajevu Sporazum o saradnji.

Sporazum predviđa zajedničko osposobljavanje radnika, prikupljanje, obradu i međusobnu razmenu podataka, razmenu znanja i stručne literature, uspostavljanje čvršćeg socijalnog dijaloga, aktivnosti koje doprinose očuvanju zaposlenosti i unapređenju kvaliteta radnih uslova, kao i razmenu stavova o predlozima zakonskih rešenja i drugih propisa.

Sporazum je potpisan pod pokroviteljstvom zamenika predsednika Evropske asocijacije tekstila Dirka Uyttenhovea, koji je kazao da je ovaj čin važan jer su svi sindikati tekstila u regiji suočeni s istim problemima, kao I potrebom veće odgovornosti poslodavaca.

Predsednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume BiH Ramiz Omanović rekao je da Sporazum predstavlja ozvaničenje dosadašnje dobre saradnje, te da je došlo vreme da se regionalni sindikati tekstila ujedine pošto ta grana ima izuzetno nelojalnu konkurenciju od azijskih država.

Predsednik sindikata tekstila kože i obuće Republike Srpske Danko Ružičić podsetio je da se tekstilni radnici u RS nalaze u izuzetno lošem socijalnom položaju, kao i radnici u BiH i Srbiji, zbog čega je neophodan "zajednički front".

I u Srbiji je, prema rečima predsednika Sindikata tekstila, kože i obuće Radojka Jovanovića, situacija ista, a zaposleni u tekstilnoj industriji svakodnevno ostaju bez posla.

 

28.novembar 2011.

SUTRA SEDNICA SES-a

U Vladi Srbije će u utorak, 29. novembra, biti održana redovna sednica Socijalno-ekonomskog saveta.

Osim redovnog izveštaja o realizaciji Socijalno-ekonomskog sporazuma za 2011. godinu, na sednici će biti razmatrana i Radna verzija Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu.

Predsedavajući Saveta je Ljubisav Orbović.

 

28.novembar 2011.

Skup posvećen socijalnom dijalogu u Srbiji

ZA RAZVOJ SOCIJALNOG DIJALOGA SAMO DEKLARATIVNO

U Beogradu je, u organizaciji švajcarske organizacije „Solidar“, održana konferencija „Praksa socijalnog dijaloga u Srbiji u 2011. godini“, na kojoj su učestvovali predstavnici socijalnih partnera u našoj zemlji.

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i UGS „Nezavisnost“ su ukazali da se svi socijalni partneri u Srbiji, makar deklarativno, zalažu za razvoj socijalnog dijaloga, ali se u praksi to ne ostvaruje.

Govoreći o značaju Socijalno-ekonomskog sporazuma, koji su predstavnici socijalnih partnera potpisali u aprilu s predsednikom Vlade Srbije, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović je rekao da je malo toga ispoštovano iz tog sporazuma.

opširnije

28.novembar 2011.

Kvalifikovana, a jeftina radna snaga, često se pominje kao jedna od prednosti Srbije.

SINDIKAT STATISTICI NE VERUJE

Kada investitori razmišljaju o dolasku u neku zemlju, jedno od prvih pitanja na njihovoj listi je kakva je radna snaga, a poželjan odgovor je "jeftina i kvalifikovana".

Predstavnici vlade i sindikata reći će da taj odgovor važi i za Srbiju, a poslodavci su spremni da polemišu o tome. Ipak, jedan podatak zabrinjava - oko 400.000 ljudi koji legalno ili “na crno” rade u Srbiji, ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to.

Kvalifikovana, a jeftina radna snaga, često se pominje kao jedna od prednosti Srbije, kada se govori o privlačenju stranih investicija.

opširnije

25.novembar 2011.

PREDSTAVNICI SAVEZA I FONDA PIO O REFORMI FONDA

U Savezu samostalnih sindikata Srbije održan je sastanak s predstavnicima Fonda PIO, na kojem je razgovorano o Pismu o namerama za strateško restrukturiranje Fonda.

Upravni odbor Fonda je u martu 2011. formirao radne grupe za preispitivanje i analiziranje strateškog restrukturiranja Fonda, koju čine članovi Upravnog odbora. Odbor je prihvatio materijale koje je dostavila ta radna grupa, među kojima je i Pismo o namerama za strateško restrukturiranje Fonda i Informaciju o finansiranju sistema PIO od 1995. do 2010. godine i dostavio na mišljenje predsedniku i potpredsedniku vlade, nadležnim ministarstvima i SSSS.

Istakavši neophodnost reforme Fonda, njeni predstavnici su istakli da su pare sadašnjih penzionera potrošene, da je PIO fond u velikom deficitu i da centralno mesto u njegovoj reformi treba da ima država, poslodavci i zaposleni, od kojih se očekuje podrška kako bi se Fondu vratilo vlasništvo nad imovinom.

Interes SSSS je, prema rečima predsednika Ljubisava Orbovića, da štiti Fond i  podrži reforme.

On je, međutim, ukazao na održivost naplate doprinosa s obzirom na tendenciju da se u naredne dve godine još više povećava broj penzionera u odnosu na zaposlene, pogotovo imajući u vidu novi talas krize koji nas očekuje.

 Potpredsednik Veća SSSS Dragan Zarubica rekao je da imovinu Fonda treba zaštititi, jer je već bilo pokušaja države da proda rehabilitacione centre, poput „Merkura“ u Vrnjačkoj banji. On je ocenio da će stanje u Fondu biti još gore kada se uključe i vojni penzioneri.

Sekretar Veća Slavica Savić je predložila da se na sledećoj sednici Veća i Predsedništva SSSS razmotre Pismo o namerama i Informacija o finansiranju sistema PIO, kako bi se svi o tome bolje informisali.

 

24.novembar 2011.

PROTEST SINDIKATA ZDRAVSTVA

 Članovi Republičkog odbora Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije održali su danas polučasovni protest ispred Vlade Srbije zbog sporosti u rešavanju njihovih zahteva koji se tiču poboljšanja materijalnog položaja predstavnika te struke.

Predsednik Sindikata Zoran Savić rekao je novinarima da su članovi tog sindikata nezadovoljni zbog sporosti u realizaciji onog što je dogovoreno na sastanku sa ministrom zdravlja Zoranom Stankovićem 28. oktobra.

Predstavnici sindikata traže realizaciju onog što je dogovoreno, a to je, kako navode, isplata jubilarnih nagrada, kao i dogovor o predlogu Protokola u vezi sa cenom rada za iduću godinu u roku od 20 dana.

Prema Savićevim rečima , rok je istekao, a Predlog protokola nije dat.

"Izražavamo protest zbog izjave ministra zdravlja da je postignut dogovor sa reprezentativnim sindikatima u vezi Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama", rekao je Savić dodajući da sa Sindikatom zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti nije postignut nikakav dogovor.

Savić je istakao da je jedan od zahteva sindikata njegovo povlačenje iz skupštinske procedure, jer je, kako kaže, nepovoljan za zdravstvene radnike i korisnike zdravstvene zaštite.

Predstavnici sindikata traže i potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u socijalnoj zaštiti.

Savić je najavio da će na današnjoj sednici Republičkog odbora tog sindikata biti doneta odluka o daljim aktivnostima.

Član predsedništva sindikata Dunja Civrić je rekla  da se Sindikat protivi mogućnosti smanjenja zarada bilo kome u zdravstvu, a da predloženi zakon otvara mogućnost za to.

Ona je navela i da nisu stvoreni uslovi za plaćanje lekara po učinku, navodeći da se reforma plaćanja u zdravstvu ne može sprovoditi najpre kroz plate zaposlenih, već raspodelom sredstava kako oni ne bi bili oštećeni.

 

23.novembar 2011.

Sastanak SSSS i SDPS

SOCIJALNA PRAVDA ZAJEDNIČKI IMENITELJ

Socijalna pravda i i zaštita prava radnika i socijalno ugroženih – zajednički su imenitelji Saveza samostalnih sindikata Srbije i Socijaldemokratske partije Srbije.

To su rekli novinarima predsednici Ljubisav Orbović i Rasim Ljajić nakon sastanka članova Predsedništva SSSS i predsednika samostalnih sindikata s predstavnicima SDPS-a.

Reč je o nastavku razgovora koje Savez ima s predstavnicima parlamentarnih stranaka od kojih želi da čuje njihovo viđenje rešenja izlaska zemlje iz krize.

Sastanak s predstavnicima SDPS-a je, prema rečima Orbovića, prvi sa partijom iz socijaldmokratskog bloka koja, kako je istakao, ima evidentne sličnosti sa idejom sindikata, kao i način u pristupanju rešavanja problema.

opširnije

22.novembar 2011.

FRANCUSKA DOPRINOSI SOCIJALNOM DIJALOGU U SRBIJI

Institut za međunarodnu socijalnu saradnju Francuske (ICOSI) i Konfederacija sindikata Francuske, Radnička snaga (FO), uz finansijsku podršku Ministarstva rada, zapošljavanja i zdravlja Francuske, započeo je realizaciju pilot-projekta u Srbiji radi jačanja socijalnog dijaloga i osposobljavanja sindikata da aktivnije učestvuju u socijalnom dijalogu u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.

opširnije

21.novembar 2011.

Nastavljaju se razgovori SSSS sa parlamentarnim strankama

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA SRBIJE O MERAMA ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Razmatrajući posledice ekonomske krize na privredu i položaj zaposlenih u Srbiji, na sednicama Predsedništva i Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije zaključeno je da SSSS organizuje stručne skupove i razgovore sa parlamentarnim strankama od kojih će tražiti njihovo viđenje rešenja izlaska zemlje iz krize.

Tim povodom, u nastavku aktivnosti sa ciljem pronalaženja optimalnih rešenja kroz socijalni dijalog, biće održan sastanak članova Predsedništva i predsednika samostalnih sindikata sa predstavnicima Socijaldemokratske partije Srbije, koju će predvoditi predsednik Rasim Ljajić.

 Sastanak će biti održan u utorak, 22. novembra 2011.godine, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, Trg Nikole Pašića 5, sala na drugom spratu, sa početkom u 11.00 časova, dok će izjave za novinare biti u 13 časova.

 

21.novembar 2011.

Na desetine preduzeća razmišlja o smanjenju broja radnika u 2012.

BOLI GLAVA ZBOG NOVIH OTKAZA

Posle kratke pauze, broj zaposlenih u Srbiji se ponovo osipa. Iz meseca u mesec je, kako kažu statističari, neznatno manji i iznosi tačno 1.754.662. U iščekivanju prelivanja evropske krize, i privrednici i ekonomisti strahuju da će i sledeća godina mnoge porodice ostaviti bez plate. Svako deseto preduzeće u Srbiji u ovom periodu će verovatno morati da smanji broj zaposlenih.

U anketi „USAID projekat za bolje uslove poslovanja“, goru situaciju po pitanju broja zaposlenih u 2012. godini očekuje 11 odsto ispitanih. Istraživanje je rađeno na uzorku od 913 preduzeća, od kojih je čak 90 odsto poslovalo sa dobitkom. Da je u uzorak ušlo više gubitaša, i procenat onih sa mračnim prognozama bio bi znatno veći. Većina anketiranih preduzeća, 58 odsto, veruje da će i sledeću godinu ispratiti sa istim brojem radnika. Skoro trećina, međutim, smatra da će uspeti da angažuje dodatne zaposlene.

Uprkos optimizmu, svi u Srbiji veruju da će glavni zadatak i nove vlade biti upravo - očuvanje radnih mesta.

Javni sektor je razmažen, procenio je ekonomista Jurij Bajec. Postoji raskorak u sigurnosti posla između javnog i privatnog sektora, jer su otkazi u proteklom periodu deljeni u privredi.

Privrednici, po pravilu, nerado pričaju o platama, pa se ova tema nije ni našla u istraživanju. U trenutnom okolnostima, međutim, retki su radnici u privredi koji mogu da računaju na veća primanja. To je dokazala i prethodna kriza u kojoj su zarade u privredi mirovale, a prosek su vukla mestimična povećanja u javnom sektoru. Abonenti budžeta u Srbiji tako imaju od 35 do 40 odsto veće plate i po tom raskoraku smo rekorder među tranzicionim zemljama Evrope.

 

18.novembar 2011.

Sporan novi način obračuna zarada

LEKARI PRETE ŠTRAJKOM

Lekari u Srbiji organizovaće masovne proteste i štrajk ukoliko poslanici u Skupštini Srbije usvoje predlog Zakona o platama u državnim organima i javnim službama.

Ako i dođe do toga, najgore će proći medicinari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok će plate svima u sistemu biti smanjene za 10 odsto, upozorava Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Međutim, u Ministarstvu zdravlja kažu da će ova novina samo napraviti razliku između onih koji rade više i onih koji rade manje. Oni su, kako kažu, upoznati sa stavovima sindikata, kao i da su svi reprezentativni sindikati upoznati sa značajem izmena zakona, čak i sa sadržajem podzakonskog akta, koji je u pripremi i da su za sledeću nedelju zakazali sastanak radi usaglašavanja stavova po pitanju tog akta.

Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti je uputio poziv poslanicima i predsednicima poslaničkih grupa da ne glasaju za zakon jer je, kako naglašavaju, u suprotnosti sa Zakonom o radu.

“Zakon o platama nije saglasan sa Posebnim kolektivnim ugovorom, a predloženi korektivni koeficijent sada umanjuje zarade samo u delatnosti zdravstva, a sutra svim zaposlenima u državnim službama. Time se omogućava da vlada pitanje naših zarada rešava uredbama, a ne zakonom i kolektivnim ugovorom”, kaže predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Zoran Savić.

Sindikat traži da se zarada uređuje kolektivnim ugovorom, da se uvede institut radni učinak kao element zarade.

 

18.novembar 2011.

PROTEST METALACA ZBOG BLOKADE RAČUNA

Samostalni sindikat metalaca Srbije i Samostalni sindikat hemije i nemetala Srbije protestovali su juče u Beogradu kako bi skrenuli pažnju nadležnih na težak položaj radnika i blokadu računa preduzeća metalske industrije u restrukturiranju.

Protest je počeo na Trgu Nikole Pašića, odakle su radnici krenuli ka zgradi Ministarstva pravde i Vlade Srbije, gde su zahtevali da se računi tih preduzeća odmah deblokiraju. Sindikati su tražili da se dugoročno reši problem preduzeća i tako spreči njihov odlazak u stečaj i likvidaciju, a radnici da ostanu bez posla.

Predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović rekao je novinarima da se preduzeća u restruktuiranju gase zbog pravnog mišljenja Vrhovnog kasacionog suda koje omogućava da se po tužbama radnika računi blokiraju kako bi se naplatila njihova potraživanja koji su po raznim osnovama tužili svoje bivše firme. On smatra da bivši radnici imaju pravo da naplate svoja potraživanja, ali, kako kaže, ne na račun preduzeća u restruktuiranju jer ih time teraju u stečaj.

Nakon što je delegaciju sindikata primio državni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen, dogovoreno je da 22. novembra zajedno zatraže od Vrhovnog kasacionog suda deblokadu računa tih preduzeća.

Homen je, posle sastanka s predstavnicima sindikata, kazao da je Ministarstvo pravde 5. maja ove godina donelo Zakon o izvršenju i obezbeđenju, "koji je omogućio zastoj blokade računa tih preduzeća, uprkos odluke suda u Strazburu i Vrhovnog kasacionog suda u Srbiji".

"Jedini put za rešavanje problema tih preduzeća je da se razgovara sa Kasacionim sudom i da se na osnovu novog Zakona zaustavi postupak blokade računa i omogući radnicima da rade", rekao je on.

Homen je naveo da takvim zalaganjem Ministarstvo pravde prevazilazi svoja ovlašćenja, ali da je to "način da se pomogne radnicima preduzeća matalske industrije u restrukturiranju".

Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović rekao je da je napravljen korak napred u razgovorima i da će zahtev koji će biti upućen Kasacionom sudu biti jači uz podršku Ministarstva pravde.

 

17.novembar 2011.

SSSS PROTIV PREDLOŽENIH IZMENA ZAKONA O RADU

Potpredsednik Veća Saveza samostalnog sindikata Srbije Dragan Zarubica negirao je da su predstavnici tog sindikata razgovarali sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda o izmeni propisa o tržištu rada.

On je kazao da je sastanak predstavnika tog sindikata sa misijom MMF-a bio dogovoren za 11. novembra, ali da je otkazan. Predstavnici SSSS nisu bili u petak na sastanku sa MMF-om, a ko je bio, ja to ne znam, naglasio je Zarubica.

On je istakao da je neistina da su svi sindikati podržali predložene izmene Zakona o radu i ocenio da je "zaklanjanje" iza MMF-a još jedan pokušaj da se novi propisi uvedu na mala vrata i bez konsultacija sa sindikatom.

Prema rečima Zarubice, za SSSS su neprihvatljive predložene izmene Zakona o radu koje se odnose na isplatu otpremnina radnicima samo za radni staž kod poslednjeg poslodavca i produženje ugovora o radu na određeno vreme sa jedne na tri godine.

"Izmene Zakona o radu koje se odnose na otpremnine, da radnici imaju pravo da naplate potraživanje samo kod poslednjeg poslodavca, maksimalno je kršenje svih prava radnika i tu će omogućiti zloupotrebe poslodavaca. Za sindikat je prihvatljivo da naplata otpremnina bude kod poslednjeg poslodavca, ali samo ako je radnik od prethodnog poslodavca naplatio potraživanja. Od poslednjeg poslodavca radnik može da naplati samo razliku za godine koje je proveo kod njega, ali ako je za prethodne godine sve naplatio", objasnio je potpredsednik Veća SSSS.

On je naglasio i da je produženje ugovora o radu na određeno vreme sa jedne na tri godine, "apsolutno neprihvatljivo za sindikat i o tome sindikat neće da razgovara".

Regionalni predstavnik MMF za centralnu i istočnu Evropu Mark Alen izjavio je novinarima u Vladi Srbije povodom završetka prve revizije stend-baj aranžmana sa Srbijom iz predstrožnosti, da je sa predstavnicima sindikata i poslovne zajednice dogovoreno da se Socijalno-ekonomskom savetu predoče izmene Zakon o radu.

Alen je kazao da nije preciziran rok za donosenje tih izmena i da će one biti dostavljene Skupštini Srbije pošto se postigne dogovor u Socijalno-ekonomskom savetu.

 

15.novembar 2011.

PROTEST METALACA ZBOG BLOKADE RAČUNA

Samostalni sindikat metalaca Srbije i Samostalni sindikat hemije i nemetala Srbije, nezadovoljni zbog teškog položaja radnika i blokade računa preduzeća metalske industrije u restrukturiranju, najavili su da će 17. novembra u Beogradu organizovati protest.

Protest će početi na Trgu Nikole Pašića, odakle će radnici krenuti ka zgradi Ministarstva pravde i Vlade Srbije, gde će od odgovornih zahtevati da se  računi metalskih preduzeća u restrukturiranju odmah deblokiraju.

Predsednici tih sindikata, Zoran Vujovich i Ljubiša Nestorović, kazali su na konferenciji za novinare da sindikati traže da se dugoročno reši problem tih preduzeća i tako spreči njihov odlazak u stečaj i likvidaciju, a radnici da ostanu bez posla.

Prema njihovim rečima, potrebno je što pre predložiti mere za namirenje dugova metalskih preduzeća u restrukturiranju, ali i drugih preduzeća koja imaju problem sa tužbama radnika po osnovu višemilionskih dugovanja neizmirenih zarada i drugih potraživanja iz radnog odnosa, a koja su priznata pravosnažnim sudskim presudama.

Sindikati traže i odgovornost ministarke pravde Snežane Malović, koja je, kako su naglasili, odgovorna za uništavanje tih preduzeća.

Na konferenciji je istaknuto i da je Unija poslodavaca Srbije dala pismenu podršku sindikatima za organizovanje najavljenog protesta.

Predstavnici Sindikata metalaca su naveli da u Srbiji ima 157 preduzeća u restrukturiranju, od kojih je 50 iz metalskog sektora u kojima je zaposleno oko 23.000 radnika, a da je nekada samo u jugoistočnoj Srbiji u toj industrijskoj grani bilo oko 85.000 zaposlenih.

 

15.novembar 2011.

Malo je stručnjaka koji ne očekuju pad zarada, penzija i gubitak radnih mesta

KAKO DOČEKATI EKONOMSKU OLUJU

Ekonomska oluja koja dolazi sa svetskog tržišta doneće nam tešku 2012. godinu. Privredni rast biće duplo manji od očekivanih tri odsto, a to će sa sobom doneti pad broja zaposlenih, realno smanjenje plata i penzija, pad izvoza, veći minus u državnoj kasi, a državni dug će, sada je sasvim sigurno, ući u crvenu zonu, dok će se broj građana i privrednika koji kasne sa otplatom dugova po svemu sudeći – uvećati.

opširnije

11.novembar 2011.

ZA NAMERNI STEČAJ I BEZ IMOVINE

Najavu promene Krivičnog zakonika Srbije, koja će namerno odvođenje firme u stečaj tretirati kao krivično delo, a za koje će se izricati zatvorska kazna i oduzimati imovina, podržavaju privrednici, stečajni upravnici i predstavnici sindikata.

Državni sekretar Ministarstva pravde i predsednik radne grupe za izmenu i dopunu KZ, Slobodan Homen, izjavio je da je namera da se stane na put izbegavanju obaveza prema državi, drugim privrednim subjektima i zaposlenima, koji najčešće ostaju ne samo bez plata, već i bez uplaćenih doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje.

opširnije

10.novembar 2011.

PROTEST KOMUNALACA U BEOGRADU

Sindikati zaposlenih u komunalnim delatnostima protestovali su danas ulicama Beograda zahtevajući da se iz skupštinske procedure povuku predlozi zakona o komunalnim delatnostima i javno-privatnom partnerstvu.

Protest na Trgu Nikole Pašića u pet minuta do 12.00 zajednički su organizovali Sindikat zaposlenih u komunalno stambenoj delatnosti Srbije, Granski sindikat javnih saobraćajnih i komunalnih delatnosti “Nezavisnost” i Udruženi sindikati Srbije “Sloga”.

Sindikati su najavili da protestuju što prilikom pripreme tih zakonskih predloga nije uzet u obzir njihov stav, niti stav stručne javnosti i predstavnika javnih komunalnih preduzeća.

opširnije

10.novembar 2011.

Savez je, povodom preporuka stranih investitora, najavio

BRANIĆEMO PRAVA RADNIKA SVIM SREDSTVIMA

Savez samostalnih sindikata Srbije će svim sredstvima braniti prava radnika i neće dozvoliti da strani investitori dodatno degradiraju njihov položaj.

Mi smo svesni da bez stranih investicija Srbija ne može da se razvija, ali oni ne treba da nam nameću robovlasničke odnose kakvih nema u njihovim zemljama, ukazali su predstavnici najveće sindikalne centrale u Srbiji, reagujući na primedbe Saveta stranih investitora na domaće tržište rada.

opširnije

10.novembar 2011.

Intervju Orbovića za « Danas »

STRANI INVESTITORI HOCE ROBOVSKI RADNI ODNOS

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović kaže da Savet stranih investitora divljački pokušava da ucenjuje i traži robovski radni odnos u ono malo preduzeća što je ostalo da radi u Srbiji pošto je kroz nju prošla „divlja privatizacija i stigao divlji kapitalizam“.

On za « Danas » kaže da taj sindikat ne komunicira sa Savetom stranih investitora, niti ih je ovaj ikad pozivao na godišnje prezentacije svojih čuvenih « belih knjiga ».

opširnije

9.novembar 2011.

Za zaposlene u državnim organima

PRODUŽENO VAŽENJE PKU

Sporazum o produženju roka važenja Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe potpisali su ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković, predsednik Sindikata uprave Srbije Njegoš Potežica i predsednica Sindikata zaposlenih u pravosudnim organima Srbije Slađanka Milošević.

Sporazumom se produžava rok važenja Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe za naredne tri godine.

Slađanka Milošević kaže da je ovaj ugovor od posebnog značaja, jer se njime bliže uređuju pitanja kao što su odmori i plaćena odsustva, bezbednost i zdravlje na radu, mirno rešavanje radnih sporova i pravo na štrajk.

“Pored toga, Sporazumom se omogućava da i ubuduće pregovaramo o visini osnovice za obračun i isplatu plata u postupku izrade zakona o budžetu, polazeći od najvišeg iznosa osnovice za prethodnu godinu i predviđene inflacije”, ukazuje Miloševićeva.

 

8.novembar 2011.

Povodom primedbi stranih investitora u „Beloj knjizi“

ODGOVOR SAVEZA

U javnosti je nedavno predstavljena deveta „Bela knjiga“ Saveta stranih investitora u Srbiji, u kojoj se najviše primedbi odnosi na tržište rada i ljudski kapital.

Tim povodom, Savez samostalnih sindikata Srbije organizuje konferenciju za novinare na kojoj će prezentovati svoje stavove povodom primedbi stranih investitora.

Konferencija će biti održana u sredu, 9.novembra 2011. godine, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, Trg Nikole Pašića 5, salon na trećem spratu, sa početkom u 12.00 časova.

Sagovornici: predsednik SSSS Ljubisav Orbović, predsednik Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije Dragan Zarubica, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM Srbije Duško Vuković, predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović i predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović.

 

8.novembar 2011.

EKONOMSKA SLIKA SRBIJE

Ukupna ekonomska aktivnost za devet ovogodišnjih meseci beleži stagnaciju industrijske proizvodnje, manjak u budžetu nastavlja da raste, inflacija se vratila na jednocifreni iznos, prosečna zarada je realno neznatno veća, a pad zaposlenosti se nastavlja. Sve to govore poslednji, novembarski podaci, dostupni iz više zvaničnih izvora koje je objedinila Privredna komora Srbije.

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji, krajem septembra 2011. godine, procenjuje se na 1.754.662, od čega je privatnih preduzetnika i zaposlenih kod njih bilo 405.476, dok je preostalih 1.349.186 osoba bilo zaposleno u okviru privrednih društava i u administrativnim delatnostima. U poređenju sa septembrom 2010. godine, ukupan broj nezaposlenih veći je za tri odsto.

opširnije

7.novembar 2011.

OD 650.000 NEZAPOSLENIH, 202.000 MLADI

U Srbiji ima oko 650.000 nezaposlenih, među kojima 202.000 mladih, a trenutna stopa nezaposlenosti iznosi 22 odsto, izjavio je direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Dejan Jovanović.

Navedeni podaci su rezultat poslednje sprovedene ankete o radnoj snazi, kazao je Jovanović i dodao da trenutna stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 22 odsto.

opširnije

7.novembar 2011.

PROTEST UPOZORENJA SINDIKATA KOMUNALNIH DELATNOSTI

Sindikati zaposlenih u komunalnim delatnostima Srbije - Sindikat zaposlenih u stambeno-komunalnoj delatnosti Srbije, Granski sindikat javnih, saobraćajnih i komunalnih delatnosti „Nezavisnost“ i Udruženi sindikati Srbije „SLOGA“ Beograd, zbog izbegavanja socijalnog dijaloga i ignorantskog odnosa Vlade Srbije prema javnim komunalnim preduzećima i interesima građana Srbije, organizuju protest upozorenja, 10. novembra u 11,55 sati na Trgu Nikole Pašića i ispred zgrade Vlade Srbije.

opširnije

4.novembar 2011.

Sastanak SSSS i URS

POTREBAN SOCIJALNI DIJALOG I PRIMENA KOLEKTIVNIH UGOVORA

Srbiji je potreban istinski socijalni dijalog i primena kolektivnih ugovora u preduzećima, kao i politika koja podrazumeva pravi partnerski odnos između sindikata, poslodavaca i vlade.

To je zajednički ocenjeno na sastanku predstavnika Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjenih regiona Srbije, kojim su nastavljeni razgovori najveće sindikalne centrale u Srbiji s parlamentarnim strankama.

Delegaciju Ujedinjenih regiona Srbije predvodio je predsednik Mlađan Dinkić, dok su sastanku prisustvovali članovi Predsedništva SSSS, na čelu s predsednikom Ljubisavom Orbovićem, predsednici granskih sindikata i gradskih i opštinskih veća i predsednici pojedinih sindikalnih organizacija iz preduzeća.

Orbović je, nakon sastanka, rekao novinarima da je reč o nastavku razgovora koje SSSS vodi sa parlamentarnim strankama i naveo da je ovo prvi razgovor sa strankom koja je na vlasti, "a koja ima i opozicioni duh u ovom momentu".

"Danas nismo govorili o političkoj saradnji, ali u narednom periodu, kada završimo s preostalim partijama ovakve razgovore, sigurno ćemo ući u razgovore o nekim konkretnim stvarima i u bliskoj budućnosti ćete moći da čujete u kom pravcu idu razgovori", kazao je Orbović.

On je naveo da se razgovaralo i o budućnosti i o viziji URS, ali i onome što se dešavalo u prošlosti i dodao da će razgovori biti nastavljeni.

Lider URS je kazao da je razgovor bio konkretan i da je stekao utisak da članovi SSSS podržavaju proces decentralizacije zemlje.

Dinkić je precizirao da je predstavio program decentralizacije Srbije i razvoja poljoprivrede i izneo nove elemente ekonomskog programa URS, koji će, kako je najavio, javnosti biti predstavljen za nedelju dana.

"Ono što je za mene najsnažnija poruka jeste da naredna vlada, ko god da je formira, mora da ima pravi socijalno ekonomski Savet i pravi socijalni dijalog, jer je u mnogo slučajeva do sada to fikcija od koje niko nema koristi", rekao je Dinkić.

Onaj ko vodi vladu mora da bude spreman da sasluša sve predloge sindikata i odluči koje treba primeniti, kazao je Dinkić i naveo da je problem što sada nema dijaloga koji je potreban.

"Jako je važno to da se u svim kompanijama i preduzećima u Srbiji moraju primeniti kolektivni ugovori koji sada postoje negde na papiru - vlada nije do kraja odobrila njihovu primenu, i URS zaista smatra da bez dobrog partnerskog odnosa i socijalnog razgovora sa sindikatima sa jedne i poslodavcima s druge strane, nema politike koja je primenjena čoveku i praksi", rekao je on.

 

3.novembar 2011.

Nastavljaju se razgovori SSSS sa parlamentarnim strankama

UJEDINJENI REGIONI O MERAMA ZA IZLAZAK IZ KRIZ

Savez samostalnih sindikata Srbije redovno prati privrednu situaciju i položaj i standard građana Srbije. Zabrinuti zbog problema koji se umnožavaju, ali i najave drugog talasa svetske ekonomske krize i njenih posledica, na sednici Predsedništva je odlučeno da se organizuju stručni skupovi i razgovori sa parlamentarnim strankama, kako bi se zaposleni upoznali sa rešenjima koje predlažu u cilju prevazilaženja problema i poboljšanja položaja zaposlenih i svih građana Srbije.

Tim povodom, u nastavku aktivnosti sa ciljem pronalaženja optimalnih rešenja kroz socijalni dijalog, biće održan sastanak članova Predsedništva SSSS i predsednika samostalnih sindikata sa predstavnicima Ujedinjenih regiona Srbije, koje će predvoditi predsednik Mlađan Dinkić.

Sastanak će biti održan u petak, 4. novembra 2011. godine, u prostorijama SSSS, Trg Nikole Pašića 5, sala na drugom spratu, sa početkom u 11.00 časova, dok će izjave za medije biti u 13.00 časova.

 

2.novembar 2011.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Savez samostalnih sindikata Srbije najoštrije protestuje zbog najnovijeg poskupljenja cena životnih namirnica i energenata, čime je dalje urušen i onako težak položaj zaposlenih i svih građana Srbije.

Uprkos zaključenom Socijalno-ekonomskom sporazumu za 2011. godinu, kojim je Vlada Srbije preuzela i obavezu da obezbedi snabdevanje tržišta po stabilnim cenama najznačajnijim životnim namirnicama i energentima, svakodnevno smo suočeni sa novim poskupljenjima.

Rast cena, posebno osnovnih životnih namirnica, sredstava za higijenu, komunalnih usluga i energenata, armija nezaposlenih, na stotine hiljada  zaposlenih koji ne prima zaradu ili prima zaradu nižu od minimalne i drugi alarmantni pokazatelji, za svoj krajnji rezultat imaju dalji pad životnog standarda i osiromašenje većine stanovništva.

Jer, potrošačke cene u septembru 2011. godine, u odnosu na isti mesec lane, povećane su za oko 10 odsto, dok su cene osnovnih prehrambenih proizvoda povećane i više od 30 odsto.

Savez samostalnih sindikata Srbije još jednom ukazuje na društveno neodgovorno ponašanje vlade, čije su mere pogubne za zaposlene i sve građane Srbije.

Budući da se potpisani Socijalno ekonomski sporazum ne poštuje ni u drugim odredbama, Savez samostalnih sindikata Srbije je spreman da istupi iz tog sporazuma ukoliko vlada ne počne hitno da ispunjava svoje obaveze.

 

2.novembar 2011.

EVROPA "RIBA" SRBIJU ZBOG PUTARA

Samostalni sindikat putara Srbije se, zbog teškog položaja putara u Srbiji, obratio za pomoć Evropskoj federaciji radnika građevinarstva i drveta. Evropska federacija se u vezi s tim obratila komesaru za proširenje EU Štefanu Fileu, koji se oglasio pismom.

File naglašava da je neophodno da srpske vlasti primenjuju evropske standarde i pravila što pre je moguće. Međutim, primena standarda mora se odnositi i na zaštitu radnika i unapređenje odnosa, kako u oblasti građevinarstva, tako i komunikaciji s vlastima.

opširnije

2.novembar 2011.

Od početka godine ugašeno 10.800 preduzeća, otvoreno duplo manje

POMOR FIRMI TEK SLEDI

Samo za devet meseci ove godine prestalo je da radi 10.800 preduzeća, što je duplo više nego u istom periodu prošle godine. S druge strane, prema podacima APR-a, otvoreno je svega 6.400 firmi, za 15 odsto manje nego 2010.

Izlaz iz situacije u kojoj svaka firma izbrisana iz registra APR-a sa sobom povlači ne mali broj porodica koje ostaju bez primanja i spisak nezaposlenih iz dana u dan sve više produžava, ne vidi se.

Predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević kaže da ima nekoliko razloga zbog kojih sve više firmi nestaje, ali da najgore tek sledi i da nas iduće godine očekuje opšti pomor preduzeća.

opširnije

2.novembar 2011.

SINDIKATI TRAŽE PONOVNI IZBOR ŠABIĆA

Sindikat pravosuđa Srbije i Sindikat zaposlenih u naučno-istraživačkoj delatnosti Srbije predlažu da Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije ponovo, a u skladu sa zakonom, poveri mandat poverenika za informacije od javnog značaja Rodoljubu Šabiću.

Smatramo da je Rodoljub Šabić opravdao dato mu poverenje u prethodnom periodu, kao i da je od funkcije poverenika svojim moralnim, stručnim i nesebičnim zalaganjem napravio instituciju koja uživa ogroman ugled i poverenje građana.

S obzirom na to da sindikati u svom radu nailaze na otpore kod poslodavaca prilikom traženja informacije značajne za uspešno sindikalno delovanje i ostvarivanje prava zaposlenih, često smo koristili ovlašćenja poverenika za informacije od javnog značaja koji je za naše zahteve imao sluha i u skladu sa zakonom pomogao da dodjemo do informacija koje su bile neophodne za naš rad.

Izražavamo nadu da su poslanici svesni situacije u kojoj se nalazimo, pa i potrebe postojanja poverenika kakav je Rodoljub Šabić i da neće dozvoliti da se odugovlačenjem postupka za izbor poverenika uskrate prava građana iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, posebno imajući u vidu činjenicu da su izbori na pomolu.

 

1.novembar 2011.

PODRŠKA SAVEZA KOMUNALCIMA

Veće Saveza samostalnih sindikata Srbije, na sednici 28. oktobra 2011. godine, podržalo je aktivnosti i zahteve Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije, koji traži od Vlade Srbije da Predlog zakona o komunalnim delatnostima povuče iz skupštinske procedure i uputi ga Socijalno ekonomskom savetu na usaglašavanje.

Nedopustivo je da se jedan od najvažnijih zakona, kako za zaposlene u komunalnoj delatnosti, tako i za građane Srbije, uputi u skupštinsku proceduru, bez prethodno održane javne rasprave kako bi se stručna javnost, građanstvo i naročito zaposleni upoznali sa njegovom sadržinom.

Savez očekuje da Vlada Srbije, poštujući odredbe potpisanog Socijalno ekonomskog sporazuma, uvaži zahtev Sindikata, kako radnici ne bi radikalizovali nezadovoljstvo i svoja prava tražili na ulici.

 

1.novembar 2011.

ORBOVIĆ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA SINDIKATA MAĐARSKE I ŠVEDSKE

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović razgovarao je u Beogradu 28. oktobra s predstavnicima Saveza sindikata Mađarske (MSZOSZ) i LO Švedske.

U razgovoru su razmenjene informacije o aktuelnoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji, kao i položaju sindikata u uslovima ekonomske krize.

opširnije

31.oktobar 2011.

OD SUTRA NOVA POSKUPLJENJA U SRBIJI

Potrošače u Srbiji od sutra očekuje novi talas poskupljenja - gasa, prehrambenih proizvoda, kućne hemije, grejanja , a u prestonici i gradskog prevoza.

Od 1. novembra gas će poskupeti od 10 do 15 odsto, zbog čega je najavljeno poskupljenje grejanja u mnogim gradovima u Srbiji. Prema proračunima, kubni metar gasa za domaćinstva koja greje "Srbijagas", koštaće posle novembarskog poskupljenja oko 40,82 dinara, umesto dosadašnjih 36 dinara.

Grad Beograd prinuđen je da zbog najnovijeg povećanja cene gasa i povećanja cena mazuta tokom proteklih meseci za preko 50 odsto, koriguje cene toplotne energije, koja će od 1. novembra biti povećana za 7,5 odsto, izjavio je danas član Gradskog veća Goran Aleksić.

To praktično znači da će Beograđani priključeni na daljinski sistem grejanja preko preduzeća "Beogradske elektrane" plaćati 89.95 dinara po metru kvadratnom mesečno, odnosno da će za prosečan stan od 50 kvadrata mesečni račun biti uvećan za oko 300 dinara.

Očekuje se da će poskupljenje gasa prouzrokovati, iako ne u velikoj meri, povećanje cena i drugih industrijskih proizvoda, a stručnjaci su ocenili da će to uticati na povećanje inflacije za 0,3 odsto.

U trgovinama u Srbiji mogu se očekivati nova poskupljenja slatkiša, smrznutog voća i povrća, piva, kiselog mleka, kućne hemije i kozmetike.

Pored toga, žitelje Beograda očekuju i više cene u gradskom prevozu. Cena pojedinačne karte za javni gradski prevoz u Beogradu će od 1. novembra biti viša za 20 odsto i koštaće 60 dinara na trafici, a 120 dinara ako se kupe u vozilu, objavila je gradska informativna služba Beoinfo.

Predsednica Centra potrošača Srbije Vera Vida izjavila je da je ta potrošačka organizacija zabrinuta zbog svakog najavljenog poskupljenja, jer je standard građana u Srbiji ionako nizak, plate miruju, a pri tome i dalje veliki broj radnika ostaje bez posla.

"Svako poskupljenje najviše pogađa najsiromašnije", istakla je Vida.

Ona je napomenula da su pre nekoliko godina gotovo sva sela u Vojvodini uvodila gas jer je to bio najjeftiniji i najčistiji vid grejanja da bi se kasnije ispostavilo da je gas skuplji od struje, uglja, drva.

Došli smo u situaciju da su potrošači imali mesečne račune za potrošeni gas i do 14.000 dinara, nisu bili u mogućnosti da ih plate pa su ostajali bez instalacija, pomenula je predsednica CEPS-a. Vida je rekla da ohrabruju najave iz Ministarstva poljoprivrede i trgovine da je u narednom periodu moguće pojeftinjenje mesa, jaja, šećera, ulja, brašna. Prema njenim rečima, u Srbiji čak 41 odsto porodičnog budžeta odlazi za hranu, što pokazuje koliko smo siromašni, jer se u EU za to izdvaja između 17 i 20 procenata kućnog budžeta.

 

31.oktobar 2011.

Svaki osmi radnik nema potpisan ugovor o stalnom zaposlenju

GAZDE ZAPOŠLJAVAJU NA ODREĐENO VREME

Za tri meseca se sastanu, upoznaju i često - rastanu. Poslodavcu je danas, tako makar smatra zakon, toliko dovoljno da vidi da li je izabrao pravog čoveka. Ako se i dalje dvoumi, za procenu ima još najviše devet meseci. Godinu dana je najduži period na koji se radnik može zaposliti na određeno vreme. Statistika kaže da u Srbiji tako radi svaki osmi zaposleni, nešto grublje procene su da ih je i 600.000, a praksa je da razlog nije vrednovanje kvaliteta radnika, već manji troškovi izvesnog „raskida“.

Tokom tri meseca probnog rada, radniku sleduje plata, teče mu staž i ima zdravstveno osiguranje. Njegov otkaz ne košta ništa. Kada se radni odnos produži na najviše godinu dana zaposleni već stiče pravo na regres. I to je dovoljan motiv da gazda, ako priroda posla to dozvoljava, svaka tri meseca menja radnu snagu. Ni godišnja dinamika nije preskupa, ali zato raskidanje posla na neodređeno vreme iz kase preduzeća izvlači hiljade i hiljade dinara otpremnine.

Trenutni način njenog obračuna, međutim, poslodavci vide kao glavni razlog retkog zapošljavanja starijih građana, ali i sve ređeg zaključivanja ugovora na neodređeno vreme. Po važećem zakonu, u slučaju otkaza, radniku sledi naknada obračunata po ukupnim godinama staža. Poslodavci, s druge strane, zahtevaju da u tu sumu uđu samo godine provedene u poslednjoj firmi.

Slovački poslodavci, vođeni istim razlozima kao i naši, nedavno su se izborili za izmene Zakona o radu, i one se smatraju jednom od značajnijih reformi nedavno oborene Vlade. U Slovačkoj tako sada postoji termin „stariji zaposleni“ i za njega probni period može da traje najviše šest meseci. Ugovor na određeno vreme može da se sklopi na najviše tri godine, a najviše tri puta da se obnavlja i produžava.

O izmeni zakona u ovom delu razmišlja i Vlada. Na tapetu bi, međutim, uskoro moglo da se nađe i produžavanje rada na određeno vreme. Fleksibilnije tržište rada je jedan od zahteva Međunarodnog monetarnog fonda, ali i domaćih i stranih investitora. I dok zaposleni strahuju da bi to samo povećalo njihovu nesigurnost i neizvesnost na poslu, poslodavci veruju da bi to povećalo zaposlenost.

Anketa o radnoj snazi Republičkog zavoda za statistiku kaže da u Srbiji na određeno radi 9,7 odsto zaposlenih. Još 1,4 odsto je angažovan u sezonskim poslovima, a 1,3 ima povremeni posao. Ugovori na određeno, prema statistici, ređi su u Beogradu - 7,2 odsto. U Vojvodini je ovako angažovano čak 13,5 odsto radnika. Gledano po uzrastu, ograničeni ugovor je najzastupljeniji među populacijom između 15 i 24 godine - 28,5 odsto.

 

28.oktobar 2011.

SAOPŠTENJE SA SEDNICE VEĆA

Svet rada je ponižen i osiromašen. Dugogodišnja privredna stagnacija i ekonomska kriza, brutalna privatizacija i nemoć vlasti da izvede zemlju iz krize dovele su radnike u Srbiji u najteži položaj u njegovoj istoriji. U takvim uslovima ni socijalni dijalog ni protesti nisu dali očekivane rezultate.

Nezadovoljan svojim uticajem i položajem sveta rada, u nemogućnosti da kroz institucije sistema u redovnom dijalogu utiče na poboljšanje položaja, zaštitu interesa i realizaciju svojih zahteva, Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) najavio je promene u strategiji svog delovanja.

 Na sednici, održanoj 28.10.2011., Veće SSSS donelo je odluku da, uporedo sa ostvarivanjem programskih ciljeva i zadataka i nastavkom unutrašnjih reformi, jača svoju poziciju u društvu kako bi efikasnije bili ostvareni zahtevi zaposlenih i članova sindikata, zaustavljen pad standarda, tendencija umanjenja osnovnih prava i rast broja nezaposlenih.

Ne odričući se osnovnih metoda sindikalne borbe, SSSS će se u narednom periodu opredeliti za model delovanja i mogući vid saradnje koji će doprineti da se preduprede negativne posledice ekonomskog zastajanja, a osnovni ciljevi sindikata i interesi zaposlenih budu realizovani.

Budući da se potpisani Socijalno ekonomski sporazum ne poštuje, Veće je, takođe, donelo odluku da ovlasti članove Socijalno ekonomskog saveta da SSSS istupi iz tog sporazuma ukoliko vlada ne ispoštuje svoje obaveze iz Sporazuma i ne budu potpisani već usaglašeni granski kolektivni ugovori. 

Osnovni zahtevi Saveza samostalnih sindikata Srbije ostaju brži privredni razvoj, otvaranje novih radnih mesta, rast zarada i njihova redovna isplata, zaključivanje granskih kolektivnih ugovora, kao i njihovo poštovanje, redovna uplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, preispitivanje svih spornih privatizacija, krivična odgovornost za sve oblike korupcije, kriminala i zloupotreba, usaglašavanje zakona na Socijalno ekonomskom savetu, kao i ostale mere ekonomske politike kako bi negativne efekte ekonomske krize podjednako snosili svi, a ne samo radnici i penzioneri.

 

28.oktobar 2011.

SINDIKATI: POVUĆI PREDLOG ZAKONA O KOMUNALNIM DELATNOSTIMA

Sindikat zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije i Granski sindikat javnih, saobraćajnih I komunalnih delatnosti "Nezavisnost" zatražili su da Vlada Srbije povuče iz skupštinske procedure Predlog zakona o komunalnim delatnostima.

Ta dva sindikata su u zajedničkom saopštenju ukazala da nisu učestovala u pripremi Predloga zakona o komunalnim delatnostima, niti se o njemu izjašnjavao Socijalno-ekonomski savet.

"Nedopustivo je da se jedan od najvažnijih zakona, kako za zaposlene u komunalnoj delatnosti, tako i za građane Srbije, na osnovu telefonske sednice Vlade Srbije uputi u skupštinsku proceduru, bez prethodno održane javne rasprave kako bi se stručna javnost, građanstvo i naročito zaposleni upoznali sa njegovom sadržinom", navedeno je u saopštenju.

Dodaje se da je Vlada Srbije "još jednom poslala poruku sindikatima da joj nije važan položaj 53.000 zaposlenih u komunalnim delatnostima, ali i svih građana - korisnika usluga komunalnih preduzeća".

Sindikati su najavili da će, ukoliko Predlog zakona o komunalnim delatnostima ne bude povučen iz skupštinske procedure, organizovati prikupljanje potpisa građana koji podržavaju njihove stavove i pripremiti proteste i štrajkove.

U Predlogu zakona o komunalnim delatnostima, koji je Vlada Srbije usvojila 14. oktobra, navedno je da je on upućen na usvajanje po hitnom postupku kako bi Srbija ispunila uslove evrointegracija i pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji.

U Srbiji 357 preduzeća obavlja komunalne delatnosti, a 126 preduzeća su gradovi i opštine osnovali za obavljanje stambene delatnosti i uređenje građevinskog zemljišta.

 

28.oktobar 2011.

SASTANAK PREDSTAVNIKA SINDIKATA I MINISTRA ZDRAVLJA

Predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva sastaće se u ministarstvu zdravlja sa resornim ministrom Zoranom Stankovićem, kako bi razmotrili zahteve sindikata među kojima je povećanje zarada u zdravstvu.

Predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije Zoran Savić rekao je da će sastanak početi u 13 časova i da su pozvani i predstavnici druga dva reprezentativna sindikata - Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite "Nezavisnost" i Sindikat medicinskih sestara i tehničara Srbije.

Članovi Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije protestovali su pre dva dana u centru Beograda, zahtevajući između ostalog povećanje zarada tako da prosečna plata u zdravstvu bude u vrednosti prosečne potrošačke korpe. Predstavnici tog sindikata su tada svoje zahteve predali na pisarnici Vlade Srbije, gde im je rečeno da nema ko s njima da razgovara i da će ih u petak primiti ministar zdravlja Zoran Stanković.

Prema rečima Savića, u Ministarstvu zdravlja je potvrđeno da će taj sastanak biti održan danas, a sindikat će nakon toga odlučiti šta će dalje preduzeti.

Zahtevi tog sindikata su i da se iz skupštinske procedure povuče zakon o izmenama i dopunama zakona o platama u državnim organima i javnim službama, da se poštuje Socijalno-ekonomski sporazum i da se Socijalno-ekonomski savet izjasni o propisima koji utiču na materijalno-socijalni položaj zaposlenih. Sindikat traži i zaštitu prava zaposlenih na dostojanstven stručan rad i građana da budu lečeni po pravilima struke, kao i potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora za socijalnu zaštitu u Srbiji.

 

27.oktobar 2011.

Ministar Ćirić razgovarao s predstavnicima SSSS

BEZ PRIVATIZACIJE „PO SVAKU CENU“ I ZAUSTAVITI OTPUŠTANJA

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarali su s ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Nebojšom Ćirićem i njegovim saradnicima o aktuelnoj ekonomskoj situaciji i problemima u privredi.

Na sastanku u prostorijama Saveza, kojem su prisustvovali i predsednik SSSS Ljubisav Orbović i predsednici industrijskih sindikata, javnog sektora i uslužnih delatnosti, kao i predsednici sindikata pojedinih preduzeća, najviše se razgovaralo o privatizaciji i očuvanju radnih mesta u vreme ekonomske krize.

Ministar Ćirić je rekao da će do kraja mandata ove vlade biti privatizovana samo ona preduzeća koja imaju strateškog partnera, dok će za ostale firme biti pronađeno odgovarajuće rešenje, uz subvencije države i druge vidove pomoći, kako bi se zaustavilo otpuštanje radnika. U privatizaciju preostalih društvenih preduzeća "neće se ići po svaku cenu", već u dogovoru sa poznatim kupcem ili strateškim partnerom.

On je obećao da će ministarstvo na čijem je čelu nastaviti dijalog sa sindikatima, pogotovo oko problema koji se javljaju oko velikog broja raskinutih ugovora o  privatizaciji zbog nepoštovanja obaveza kupaca.

U budžetu Srbije za 2012. godinu biće predviđen novac za pomoć privredi, ali ne i za isplate zarada, već za nastavak proizvodnje i očuvanje radnih mesta, naglasio je ministar ekonomije.

I predsednik Orbović je ukazao da je trenutno najveći problem u preduzećima u kojima je raskinut ugovor o privatizaciji, a njih je, od ukupnog broja privatizovanih firmi, čak oko 30 odsto.

On je kazao da je Sindikat zainteresovan da se u vreme krize radnici ne otpuštaju i da firme u kojima su raskinuti ugovori o privatizaciji nastave da rade.

Vlada Srbije bi na današnoj sednici, prema rečima Ćirića, trebalo da donese uredbu kojom se rok plaćanja obaveza države ograničava na 60 dana.  Tom uredbom će u roku od 60 dana biti reprogramirane sadašnje obaveze države koje iznose oko 10 milijardi dinara, od kojih četiri predstavljaju obaveze prema privatnom sektoru.

Predsednici granskih sindikata predočili su ministru Ćiriću pojedinačne probleme preduzeća u njihovim sektorima, zatraživši od njega da kao ministar ekonomije i član vlade učini sve da im pomogne, kako bi ona uspešno radila, a radnici redovno primali zarade.

 

26.oktobar 2011.

Ministar Ćirić sutra u Savezu

RAZGOVORI O PROBLEMIMA U PRIVREDI

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovaraće s ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Nebojšom Ćirićem o aktuelnoj ekonomskoj situaciji i problemima u privredi.

Razgovorima će u ime Saveza prisustvovati predsednik SSSS Ljubisav Orbović i predsednici industrijskih sindikata. 

Sastanak će biti održan u četvrtak, 27.oktobra 2011. godine, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije, Beograd, Trg Nikole Pašića 5, salon na III spratu, sa početkom u  11 časova.

Snimateljima i fotoreporterima biće omogućeno snimanje početka sastanka, dok će izjave za novinare biti u 13 časova.

 

25.oktobar 2011.

PROTEST ZAPOSLENIH U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ ZAŠTITI

Članovi sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije okupili su se danas ispred vlade Srbije zahtevajući poboljšanje materijalnog položaja predstavnika te struke.

Predsednik tog sindikata Zoran Savić rekao je novinarima da su svoje zahteve predali na pisarnici vlade, a da će ih u petak, 28. oktobra, primiti ministar zdravlja Zoran Stanković sa kojim će razgovarati o njihovim zahtevima.

Nakon toga republički Odbor sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti održaće sednicu na kojoj će razmotriti kako će dalje postupati, dodao je Savić.

Zaposleni u zdravstvu i socijalnoj zaštiti traže povećanje cene rada u toj delatnosti, odnosno da minimalna zarada bude jednaka prosečnoj potrošačkoj korpi, rekao je Savić, dodavši da se današnjem protestu odazvalo od 1.500 do 2.000 predstavnika tih sindikata kako u Beogradu, tako i u nekoliko gradova Srbije.

Njihovi zahtevi se odnose i na povlačenje predloga izmena i dopuna Zakona o platama u državnim organima i javnim službama iz skupštinske procedure, dok ne bude upućen Socijalno-ekonomskom savetu na razmatranje.

 

25.oktobar 2011.

100.000 radnika ne dobija regres ni topli obrok

ZAMRZNUT I TOPLI OBROK

Novac za topli obrok u Srbiji ne prima najmanje 100.000 radnika, ali i među onima kojima je ova stavka uračunata u platnu listu rasponi se kreću od 100 pa do 10.000 dinara mesečno.

Iako je isplata toplog obroka i regresa obavezna, u Zakonu o radu nije navedeno koji su to najmanji zagarantovani iznosi, pa se o krajnjoj cifri dogovaraju sindikati i poslodavci unutar svog kolektiva.

 Poslodavci koji ne isplaćuju plate ili to čine simbolično i neredovno, sigurno ne plaćaju ni regres ni topli obrok. Ipak, u većini slučajeva to nije praksa, objašnjava potpredsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Dragan Zarubica.

Pre ekonomske krize je, Opštim kolektivnim ugovorom, čak bilo predviđeno da najmanji iznos toplog obroka bude 20 odsto prosečne republičke zarade, ali je ova odredba ubrzo „zamrznuta“.

Iznos za topli obrok ugrađen je u koeficijent zarade za sve zaposlene u državnoj upravi, administraciji, prosveti, zdravstvu... Za poljoprivredu, građevinsku, prehrambenu i duvansku je dogovoreno da je donji limit 20 odsto “minimalca ».

« Većina zaposlenih prima oko 3.600 dinara mesečno, odnosno raspolaže sa oko 180 dinara dnevno što je relativno pristojno », kazao je Zarubica, dodavši da mnoge velike kompanije, kao što su „Delta“, „Duvanska industrija“, „Knjaz Miloš“, uplaćuju i mnogo više.

Poslodavci, međutim, kažu da se sa iznosima toplih obroka uglavnom kalkuliše.

« Ranije oni nisu bili oporezovani, pa su mnogi poslodavci bili široke ruke jer su zapravo kroz tu formu isplaćivali zarade ». rekao je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.

Onda im je, prema njegovim rečima, država doskočila, pa je i regres i topli obrok „ugradila“ u platu i na njih ubire i poreze i doprinose.

Planiramo da podnesemo inicijativu vladi da se topli obrok i regres izuzmu od oporezivanja jer, kako kažu, „nije pošteno da država i na tome zarađuje“.

 

25.oktobar 2011.

STEČAJ U 2.099 FIRMI

U Srbiji je u stečaju 2.099 preduzeća. Ovaj broj uvećava se iz dana u dan, a samo ove godine 8.893 firme, čiji su računi u neprekidnoj blokadi dve godine, stekle su i uslov za odlazak u automatski stečaj. Nad nekima od njih već je pokrenut i okončan ovaj postupak, dok su se kod nekih odazvali poverioci koji žele da, kroz redovan stečajni postupak, naplate deo potraživanja.

Prema podacima Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, prosečno vreme trajanja stečaja u Srbiji je 21 mesec. Zvuči neverovatno da još traju postupci stečaja pokrenuti pre više od 15 godina. Takav je, na primer, stečaj beogradskog preduzeća „Sportsman kompani“, pokrenut još februara 1996. godine, po starom zakonu.

Stečajni postupci vode se pred nadležnim privrednim sudovima. Broj pokrenutih postupaka je 3.485, dok je okončanih 1.117. Postupci su obustavljeni u 269 slučajeva. Najveći broj predmeta, ukupno 867 na dan 1. oktobar, vodi se pred Privrednim sudom u Beogradu. Sledi sud u Valjevu sa 307 stečajeva, dok se najmanje, ukupno 106 postupaka, vodi kod nadležnog suda u Sremskoj Mitrovici.

 

24.oktobar 2011.

Intervju Slavice Savić za Tanjug

FOND PIO MORA PRESTATI DA BUDE "PROTOCNI BOJLER"

Fond za Penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) funkcioniše bez problema i ne treba širiti psihozu među penzionerima da za nekoliko meseci neće moći da se isplaćuju penzije, izjavila je zamenica predsednika Upravnog odbora (UO) Fonda Slavica Savić.

"Penzije nisu u opasnosti, država je garant, ona dotira penzije, ali ono što je problem jeste da, zbog celokupne situacije, ekonomske krize koja će doći, opšte nezaposlenosti, siromaštva, sive ekonomije, Fond dugoročno posmatrano može biti u problemu", rekla je u intervjuu Tanjugu Savić.

Ona je navela da pomenuti problem treba ozbiljno rešavati, "ne samo novinskim člancima, odgovornim ili neodgovornim izjavama",  već opštim konsenzusom svih činilaca u društvu, o tome šta treba odmah preduzeti.

opširnije

21.oktobar 2011.

PROTESTI NA SVE STRANE

Studenti univerziteta u Srbiji, policijski sindikati, zdravstveni I socijalni radnici, štampari, putari i osobe s invaliditetom protestovali su juče na ulicama srpskih gradova, nezadovoljni svojim statusom i materijalnim stanjem.

Oko hiljadu studenata više fakulteta prošetalo je centralnim beogradskim ulicama, zahtevajući novu upisnu politiku. Akademci su sa Platoa kod Filozofskog fakulteta, uz povike „Hoćemo na budžet“ i „Dole školarine“, došli do zgrade Ministarstva prosvete, gde je studentska delegacija primljena na razgovore. Prethodno su pročitani zahtevi, u kojima se traži da svi studenti koji ostvare 48 bodova ostanu na budžetu, da apsolventske rokove imaju svakog meseca i da počnu pregovori o izmenama i dopunama Zakona o visokom školstvu, u cilju korigovanja školarina.

Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije održao je juče ispred zgrade vlade protest upozorenja i najavio veliki protest za 25. oktobar na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.

opširnije

21.oktobar 2011.

SAVEZ PODRŽAVA ZAHTEVE ZAPOSLENIH U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ ZAŠTITI

Savez samostalnih sindikata Srbije podržava opravdane zahteve Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije i poziva Vladu Srbije da, poštujući principe socijalnog dijaloga, pronađe rešenje za probleme zaposlenih u ovoj za državu i njene građane veoma važnoj delatnosti.

  Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije je s pravom nezadovoljan zbog niskih plata, loših uslova rada i ignorantskog odnosa vlade prema članstvu tog sindikata.

Zato je juče održao javnu sednicu ispred zgrade Vlade Srbije i, uručivši svoje zahteve premijeru, najavio protest za 25. oktobar na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.

Javna sednica je samo simbolično upozorenje, a Sindikat će radikalizovati svoje nezadovoljstvo ukoliko vlada ne usvoji njihove zahteve.

Taj sindikat traži povećanje zarada, povlačenje iz skupštinske procedure Zakona o izmenama i dopunama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, poštovanje Socijalno ekonomskog sporazuma, doslednu primenu potpisanih kolektivnih ugovora i potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora za socijalnu zaštitu.

Savez samostalnih sindikata Srbije poziva predsednika Vlade Srbije i nadležne ministre da se što pre sastanu s predstavnicima Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, kako bi se u neposrednom razgovoru pronašli rešenje za probleme zaposlenih u toj oblasti.

 

19.oktobar 2011.

SVAKI DESETI SIROMAŠAN

U Srbiji živi 9,2 odsto siromašnih građana, a najugroženiji su stanovnici ruralnih područja, izjavila je pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku Suzana Paunović povodom 17. oktobra - Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.

Svaki deseti građanin u Srbiji živi sa manje od 8.544 dinara mesečno.

Za razliku od perioda od 2006. do 2008. kada je broj siromašnih opao, tokom 2009. i 2010. godine, pre svega zbog ekonomske krize, njihov broj je porastao, pa je tako 2009. 6,9 odsto bilo siromašnih, a godinu dana kasnije 9,2 odsto, rekla je Paunovićeva. Međutim, ohrabruje nezvaničan podatak da će ova 2011. godina označiti stagnaciju u daljem razvoju siromaštva, dodala je ona.

Siromaštvom su mnogo više pogođeni stanovnici ruralnih nego gradskih područja, i to uglavnom petočlana i šestočlana domaćinstva, ljudi sa osnovnim ili bez obrazovanja, nezaposleni i oni koji nisu radno aktivni, navela je Paunovićeva.

Najviše je ugroženo stanovništvo centralne Srbije, jer čak 12 odsto stanovnika na tom području živi ispod linije apsolutnog siromaštva, dok je Beograd u boljoj poziciji, kao i Vojvodina sa 6,8 odsto siromašnih.

 

18.oktobar 2011.

Razgovori SSSS i LDP-a

PRIORITETNI CILJ VLADAVINA PRAVA I STRATEGIJA RAZVOJA

Savez samostalnih sindikata Srbije i Liberalno demokratska partija složili su se da je priroritetni cilj Srbije uspostavljanje reda u državi i njenim institucijama, vladavina prava i jasna strategija razvoja Srbije.

Uprkos postojanju razlika, najveći sindikat u Srbiji i ta stranka su zaključili da Srbija treba da bude pravna država, što za članstvo sindikata znači poštovanje zakona,  kolektivnih ugovora, redovna isplata zarada i doprinosa.

Na sastanku članova Predsedništva SSSS I predsednika samostalnih sindikata sa predstavnicima LDP-a, ukazano je da je, uz neophodnost sveobuhvatnih reformi, potrebno zaustaviti otpuštanja, pokrenuti proizvodnju i omogućiti otvaranje novih radnih mesta, što se može postići kroz razgovore reprezentativnih sindikata, reprezentativnih poslodavaca i države.

opširnije

18.oktobar 2011.

SSSS uputio pismo Cvetkoviću i Dačiću

PRONAĆI HITNO REŠENJE ZA ZAPOSLENE U PUTNOJ PRIVREDI

Savez samostalnih sindikata Srbije uputio je pismo predsedniku Vlade Srbije i ministru unutrašnjih poslova u kojem zahteva da se hitno reši problem zaposlenih u putnoj privredi, koji već mesecima protestuju tražeći isplatu zarada i da im se omogući da rade.

opširnije

18.oktobar 2011.

Iako širom sveta demonstriraju

APATIJA PONOVO ZAVLADALA SRBIJOM

I dok širom sveta od SAD, do Nemačke i Italije prethodnih dana stotine hiljada ljudi demonstrira zbog posledica ekonomske krize koje se, smatraju protestanti, nepravedno svaljuju na leđa najsiromašnijih, kod nas sasvim druga priča. Ljudi su ovih dana u Srbiji više zabrinuti za živote pasa lutalica nego za svoje, a razlog za to jeste taj što je ovaj narod posle duge, iscrpljujuće borbe za stalne promene koje nisu donele neki vidljiv boljitak, ponovo zapao u apatiju.

Da je za nedostatak bunta među Srbima ovih dana kriva apatija mišljenje je potpredsednika Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Milorada Mijatovića. On kaže da je kriza duboko zagazila i u Srbiju i da će tek da se oseti, ali da ljudi ovde uvek čekaju da neko drugi uradi nešto umesto njih.

“Moramo da izađemo na ulice i tražimo pravo, kod nas su plate najmanje u okruženju, ali čim se ne bunimo to znači da nam je dobro. Ljudi se plaše da ne izgube i ono malo radnih mesta što je ostalo”, smatra Mijatović.

On tvrdi da sindikati u Srbiji mogu da pomognu, ali da nemaju toliku snagu kao sindikati u razvijenim zemljama.

„Treba svi da se uključe, a sindikati su tu da pomognu čim se stvore uslovi za to“, kaže Mijatović. Stvaranje uslova, podrazumeva, napominje on, da narod shvati da mora da se pobuni, a ne da ćuti, jer to znači da prihvata sve ono što mu se dešava.

 

18.oktobar 2011.

U SRBIJI NEZAPOSLENOST POVEĆANA ZA 1,2 ODSTO

Zvanična statistika je procenila da je ukupan broj zaposlenih u Srbiji, krajem avgusta, iznosio 1,75 miliona i u poređenju sa istim mesecom prethodne godine smanjen je za 1,2 odsto, objavljeno je u najnovijem izdanju biltena Privredne komore Srbije "Konjunkturni trendovi Srbije."

U odnosu na jul broj zaposlenih je smanjen za 541. Od ukupnog broja zaposlenih, kod privatnih preduzetnika je zaposleno 405.476, dok je preostalih 1,35 miliona ljudi bilo zaposleno u okviru preduzeća i u administrativnim delatnostima.

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, nezaposlenih na kraju septembra ukupno je bilo 745.956, što je za 0,4 odsto manje u odnosu na prethodni mesec. U poređenju sa istim mesecom prošle godine, ukupan broj nezaposlenih povećan je za tri odsto.

I pored kontinuiranog smanjivanja nezaposlenosti u prethodna četiri meseca, septembarska stopa registrovane nezaposlenosti je još na visokom nivou od 27, 34 odsto.

 

17.oktobar 2011.

PUTARI PONOVO NAJAVLJUJU PROTEST

Radnici preduzeća za puteve Nibens grupe - "Niš", "Vranje", "Kragujevac", "Beograd" i "Vojvodinaput-Bačkaput" protestovaće sutra ispred Vlade Srbije u Beogradu i zatražiti da se obezbedi opstanak tih firmi.

Protest će početi ispred vlade u 11 časova, a pre toga će se radnici okupiti kod zgrade "Puteva Srbije" odakle će krenuti prema vladi.

Ovaj protest za razliku od prethodnih trajaće sve dok se ne nađe rešenje za opstanak ovih pet preduzeća i radnih mesta u njima, poručili su iz tog sindikata.

Radnici zahtevaju od premijera Mirka Cvetkovića da se tim preduzećima odblokiraju računi, isplate zaostale zarade, konvertuje potraživanje banaka u kapital preduzeća i obezbedi kontinuitet rada.

Ukoliko se ovi zahtevi ne ispune, Sindikat će tražiti ostavku direktora “Puteva Srbije” i ministra za infrastrukturu i energetiku.

Predsedništvo Saveza samostalnih sindikata Srbije podržalo je proteste I zahteve tog sindikata, koji imaju za cilj poboljšanje materijalnog I socijalnog položaja zaposlenih I ostvarivanje svih prava iz radnog odnosa.

 

17.oktobar 2011.

Nastavljaju se razgovori SSSS sa parlamentarnim strankama

LIBERALI O MERAMA ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Savez samostalnih sindikata Srbije redovno prati privrednu situaciju i položaj i standard građana Srbije. Zabrinuti zbog problema koji se umnožavaju, ali i najave drugog talasa svetske ekonomske krize i njenih posledica, na sednici Predsedništva je odlučeno da se organizuju stručni skupovi i razgovori sa parlamentarnim strankama, kako bi se zaposleni upoznali sa rešenjima koje predlažu u cilju prevazilaženja problema i poboljšanja položaja zaposlenih i svih građana Srbije.

Tim povodom, u nastavku aktivnosti sa ciljem pronalaženja optimalnih rešenja kroz socijalni dijalog, biće održan sastanak članova Predsedništva SSSS i predsednika samostalnih sindikata sa  predstavnicima Liberalno – demokratske partije, koje će predvoditi predsednik Čedomir Jovanović.

Sastanak će biti održan u utorak, 18. oktobra 2011. godine, u prostorijama SSSS, Trg Nikole Pašića 5, sala na II spratu, sa početkom u 11.00 časova, dok će konferencija za novinare početi u 12,30 sati.

 

14.oktobar 2011.

KO SE BOJI SINDIKATA?

Nagoveštaj Saveza samostalnih sindikata Srbije da bi mogao više da se uključi u politički život ustalasao je domaću javnost i „sindikalne eksperte“ koji su se ozbiljno zabrinuli za opstanak sindikalizma u našoj zemlji i budući materijalni i socijalni položaj radnika.

Ko će štititi prava zaposlenih ako sindikat postane politička partija ili pokret – zapitali su se radnički dušebrižnici, priznavši nehatno da to jedino istinski čini sindikat.

Tako su pravom hajkom na SSSS ustvari napali, po ko zna koji put, one najranjivije  - radnike, čija se prava, u proteklih desetak godina, smišljeno i tendenciozno umanjuju.

Aktivnosti sindikata su isključivo u cilju poboljšanja položaja zaposlenih i drugih građana. Sindikat je jedini koji se istinski bori za njihove interese i koji je impulsivna snaga svesnog radništva u smeru progresa.

Međutim, uprkos velikom angažovanju, sindikati u Srbiji nemaju dovoljnu snagu i ne uspevaju da ostvare uticaj na procese donošenja odluka u zemlji i tako spreče eroziju životnog standarda radništva.

Zato je SSSS, umesto da bude pasivni posmatrač u brutalnoj privatizaciji i nemoći države da izvede zemlju iz krize, izrazio spremnost da se aktivno uključi u rešavanje problema. Jer, sindikati imaju i pravo i potrebu da učestvuju u političkom životu zemlje. To je i u skladu sa njihovom tradicijom i potrebama članstva, ali i u skladu sa trenutkom u kome živimo.

Ideja o aktivnijem političkom angažovanju nije potekla od rukovodstva SSSS, već od članstva koje je shvatilo da je to način da se efikasnije dođe do rezultata. Jer, pravo svake individue da se suprotstavi ugnjetavanju i eksploataciji ne može biti oduzeto. Pravo pojedinca koji protestuje i buni se protiv svih - ostaje neotuđivo. Uostalom, politički su se aktivirali i penzioneri, dok i poslodavci najavljuju aktivniji ulazak u politiku.

Ne treba zaboraviti da je sindikat organska ćelija celokupnog društva. Danas je on sinonim borbe sindikaliste i zahteva radništva protiv poslodavaca. U budućnosti će biti osnova na kojoj će normalno društvo biti izgrađeno, kada bude oslobođeno od eksploatacije i ugnjetavanja.

Informativna služba

Saveza samostalnih sindikata Srbije

 

13.oktobar 2011.

ZAPOŠLJAVANJE: TEŽAK IZLAZ IZ SIVE ZONE

Poslodavci u Srbiji nisu se u velikoj meri odazvali ponudi države da prijave radnike koji rade „na crno“ ili zaposle nove, a istovremeno uštede novac na ime poreza i doprinosa.

Iz Poreske uprave Srbije su saopštili da je od 21. maja do 1. septembra zaposleno  svega 3.884 nova radnika u skladu sa državnom uredbom o podsticanju zapošljavanja. O kolikom je broju reč najbolje govori podatak da su procene da u Srbiji „na crno“ radi od 500.000 do milion ljudi, dok zvanično zaposlenih ima 1,8 miliona.

Prema podacima Ministarstva finansija, za osam meseci ove godine bez posla je ostalo 60.771 osoba, što je pad ukupne zaposlenosti za 3,3 odsto.

Zabeležen je veći pad broja privatnih preduzetnika i zaposlenih kod njih, za čak 11,2 odsto, u odnosu na zaposlene u preduzećima, ustanovama i organizacijama. Takođe, beleži se i blago povećanje broja nezaposlenih od januara do kraja avgusta 2011., navodi se u jesenjoj analizi privrednih kretanja Ministarstva finansija.

Inače, država je u ovoj godini, za realizaciju programa, mera i finansiranje akcionih planova zapošljavanja, predvidela ukupno 5,35 milijardi dinara. Vlada Srbije je u maju usvojila mere kako bi podstakla novo zapošljavanje. Njima su predviđene okakšice za sve koji zaposle nove radnike ili prebace one koji rade “na crno” u legalne tokove. Tako je predviđeno da za novozaposlene poslodavac uopšte ne plaća doprinose za PIO i 30 odsto obračunatog poreza na zarade. Ako je, međutim, novozaposleni mlađi od 30 ili stariji od 45, porez za zaradu i doprinos za PIO uopšte se neće plaćati. I sve to traje godinu dana od momenta novog zapošljavanja.

 

13.oktobar 2011.

Tragedije u sektoru građevine

OSUĐENO SVEGA 15 ODSTO ODGOVORNIH

U Srbiji godišnje na radnom mestu pogine u proseku 40 ljudi, a svega 15 odsto odgovornih za pogibije tih radnika dosad je osuđeno, izjavio je predsednik Samostalnog sindikata građevinarstva i IGM Srbije Duško Vuković.

On je precizirao da se polovina tragedija na radnom mestu desi upravo u građevinskom sektoru i da je uprkos tome što se ove godine gradilo manje nego lane, broj poginulih na gradilištima ili u krugu fabrike bio veći.

Od početka ove godine samo u sektoru građevine poginulo je 16 radnika i to je više nego u istom periodu prošle godine, napominje Vuković.

Veliki je problem, naglašava on, što je pravosuđe dosad rešilo tek 15 odsto slučajeva i što dozvoljava da pojedinci odgovorni za smrt radnika nikada ne dobiju kaznu zbog zastarelosti slučaja.

Zbog toga je taj sindikat pisao Ministarstvu rada ne bi li se to promenilo, ali očigledno da to nije pomoglo. Vuković je kazao i da velike firme mnogo više polažu računa na bezbednost na radu nego neke manje.

“Možda smo mislili da će mala i srednja preduzeća da vode više računa o tome, ali ispostavilo se da, uglavnom, velike firme obezbeđuju svoje radnike, a da male ne obraćaju pažnju dovoljno”, ukazao je Vuković.

Poslednji primer, kada su radeći na sanaciji klizišta u Zemunu poginula četvorica radnika, prema rečima Vukovića, to i pokazuje.

U Zemunu se desilo da je mala firma sa 25 zaposlenih uposlila podizvođače sa sedam zaposlenih koji rade “na crno” i u takvim slučajevima se dese nezgode. Firme koje tako posluju, smatra Vuković, ne treba ni da rade. Pravdanje finansijskom krizom i nedostatkom novca, ističe, nije dovoljno dobar razlog. On smatra da su poslodavci ti koji treba da obezbede radnicima uslove, da nadgledaju šta rade i kako, da ih kažnjavaju i otpuštaju s posla, ukoliko se ne pridržavaju pravila o bezbednosti na radu.

 

13.oktobar 2011.

Mladi u Srbiji

ČIM DIPLOMIRAJU ODMAH EMIGRIRAJU

Srbija je na drugom mestu u svetu po broju odlazaka mladih, odnosno odlivu mozgova, objavila je početkom ove godine Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Te podatke iznela je zamenica direktora ove organizacije u Srbiji Merilin Šmit, napominjući da je po odlivu mozgova od Srbije gora samo afrička država Gvineja Bisao.

opširnije

12.oktobar 2011.

RADNICI TAKOVA NECE U NOVOOSNOVANO PREDUZEĆE

Oko stotinu radnika Kompanije Svislajon-Takovo u Gornjem Milanovcu nije prihvatilo predlog poslovodstva da sporazumno raskinu radni odnos.

Radnici nisu prihvatili predlog da pređu u novoosnovano preduzeće Usluge. Oni zahtevaju da, umesto toga, budu proglašeni za tehnološki višak i da im se za svaku godinu radnog staža isplati po 27.000 dinara, ali rukovodstvo to nije prihvatilo.

Kako je izjavio predsednik Samostalnog sindikata tog preduzeća Milojko Živanović, ova ponuda nije u skladu sa zakonom, jer poslodavac ima pravo da radnicima koji ostaju bez posla predloži druga rešenja, a njihova je stvar da li će to i prihvatiti.

Radnicima je ponuđen posao u novom profitnom centru, koji treba da pruža usluge za Kompaniju, ali oni, poučeni ranijim iskustvima, strahuju da li će biti poštovan Granski kolektivni ugovor od marta ove godine, kada su mnogi ostali bez posla i bez ikakve novčane nadoknade.

Od 2003. godine, kada je Rodoljub Drašković, vlasnik kompanije Svislajon postao većinski vlasnik PIK Takovo, bez posla je ostalo oko 3.400 radnika. Od 4.300 tada zaposlenih, posle privatizacije u fabrici je ostalo manje od 900, a prema nekim informacijama, spremljeni su spiskovi za otpuštanje još oko stotinu radnika.

 

12.oktobar 2011.

RADNICI SAJMA: DA SE ČUJE NAŠ GLAS

Predsednik Samostalnog sindikata Beogradskog sajma Mitar Kostić kaže da zaposleni nemaju ništa protiv rešavanja statusa Sajma, ali da traže da budu uključeni.

"Tražimo da učestvujemo u pregovorima oko dalje transformacije Beogradskog sajma", istakao je Kostić, koji je i predsednik Sindikata zanatstva, usluga i preduzetništva Srbije.

Kostić je naglasio da su zaposleni za svaku vrstu dogovora i saradnju, ali su protiv toga da o planovima za transformaciju vlasništva Beogradskog sajma saznaju preko medija.

"Privredna komora Srbije je sama iznela u javnost da će država njima dati 49 odsto kapitala Sajma, nas niko nije obavestio. Grad Beograd i Agencija za privatizaciju se ne oglašavaju, čujemo samo komoru”, tvrdi Kostić.

Prema njegovim rečima, preduzeće Beogradski sajam, koje je 100 odsto u društvenom vlasništvu, ne može biti "poklonjeno, bez licitacije i javnog tendera". Kostić je naglasio da ta firma sa 226 zaposlenih godinama posluje bez gubitaka, nema dugovanja i redovno izmiruje obaveze prema državi, ima izuzetno kvalitetan kolektivni ugovor, kao i socijalni program koji je Agencija za privatizaciju prihvatila.

"Ne dozvoljavamo da Sajam ode bilo kako, pa da posle dođe do raspada ili prodaje", naglasio je on, dodavši da ih posle neuspele privatizacije Sajma u avgustu 2009. "niko ne informiše niti im se obraća".

On je ponovio da su radnici, okupljeni u tri sindikata, spremni na saradnju sa Gradom, državom, Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja, "pa čak i PKS", ali žele da se i oni pitaju o statusu preduzeća.

 

12.oktobar 2011.

Sindikat pravosuđa Srbije i Ministarstvo pravde potpisali Protokol

POBOLJŠANJE MATERIJALNOG POLOŽAJA ZAPOSLENIH

Sindikat pravosuđa Srbije i Ministarstvo pravde potpisali su posle višemesečnih pregovora Protokol o poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih.

Prema dogovoru, nakon usvajanja rebalansa budžeta, najkasnije do 30. novembra ove godine, zaposlenima u pravosudnim organima biće isplaćene jubilarne nagrade za 2009. i 2010. godinu, dok će se pregovori o platama nastaviti u toku sledeće godine.

opširnije

11.oktobar 2011.

NA GRADILIŠTIMA NAJVIŠE RADE „NA CRNO”

Najveći broj neprijavljenih radnika angažovan je u privatnom sektoru i to pre svega u građevinarstvu.

U ukupnoj zaposlenosti siva ekonomija učestvuje sa 20 odsto. Najviše neprijavljenih je na gradilištima.

Petina radno angažovanog stanovništva u privatnom sektoru radi u sivoj ekonomiji, ali se taj broj smanjio u protekle tri godine, izjavila je pomoćnica ministra za rad i socijalnu politiku Radmila Bukumirić Katić.

Prema poslednjim podacima iz Ankete o radnoj snazi, učešće sive ekonomije u ukupnoj zaposlenosti je 19,9 odsto, što je manji procenat nego 2007, kada je iznosio 35 odsto. Rad na crno isključivo je vezan za privatni sektor i najviše ga ima u građevinarstvu, ugostiteljstvu i turizmu, a sve više i u malim i srednjim preduzećima.

Pomoćnica ministra je rekla i da inspekcijske kontrole ukazuju da je smanjen broj radnika na crno, jer je 2007. u kontroli preduzeća utvrđeno oko 30.000 neprijavljenih radnika, dok ih je prošle godine otkriveno oko 5.000.

 

7.oktobar 2011.

SSSS OBELEŽIO SVETSKI DAN DOSTOJANSTVENOG RADA

 

Savez samostalnih sindikata Srbije je različitim manifestacijama širom Srbije, obeležio Svetski dan za dostojanstven rad - 7. oktobar.

U Subotici, Pančevu, Novom Sadu, Staroj Pazovi i Soko banji  održane su ulične akcije, tokom kojih su deljeni propagandni materijali. Održana je  konferencija za novinare  i upriličena TV emisijai o problemima sa kojima se suočavaju radnici.  

Najveća sindikalna centrala u Srbiji se na taj način , tradicionalno, pridružila mnogobrojnim sindikatima i organizacijama širom sveta u zajedničkim naporima za promene koje treba da obezbede nova radna mesta, veće zarade i dostojanstven rad.

Prošle godine je u 98 zemalja  bilo  ukupno 430 manifestacija, dok je ovogodišnja kampanja bila fokusirana na probleme sigurnosti rada i unapređenja svetske regulative finansijskog sektora.

S obzirom na to da ekonomska kriza u celom svetu ugrožava radna mesta i budućnost građana, dostojanstven rad treba da bude u središtu aktivnosti vlada i sindikata svih zemalja kako bi se krenulo u ekonomski oporavak i izgradnju nove svetske ekonomije, u kojoj na prvom mestu moraju da budu – ljudi!

I ljudi u Srbiji, posebno radnici, ogorčeni sve češćim otpuštanjima i sporim zapošljavanjem, ne pristaju da budu nemi posmatrači sveopštem propadanju privrede i građana naše zemlje.

Zato Vlada Srbije treba hitno i odgovorno da definiše jasne ciljeve, odredi put i utvrdi strategiju izlaska iz krize, a radnicima omogući da rade i zarade platu dostojnu života i čoveka.

 Tim povodom su predsednik SSSS Ljubisav Orbović i ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić i na ovaj dan apelovali  za veće zapošljavanje, veća prava i bolji socijalni dijalog.

 

6.oktobar 2011.

OTVORENI PETI SUSRETI U SOKOBANJI

U Soko banji su otvoreni Peti radničko sportski susreti Saveza samostalnih sindikata Srbije, koji su okupili oko 700 učesnika iz cele Srbije.

Na ovogodišnjim susretima, koji traju do 9. Oktobra, učestvuje 28 ekipa koje se takmiče u 11 sportskih disciplina.

U okviru susreta obeležen je I Svetski dan za dostojanstven rad – 7. Oktobar.

Nakon dobrodošlice, koju im je poželeo predsednik opštine Soko banja Dimitrije Lukić, učesnicima se obratio predsednik SSSS Ljubisav Orbović, koji im je poručio da se lepo druže i odmore tokom trajanja susreta, posle kojih ih čeka povratak u realnost.

„Smanjuju nam prava poslednjih godina. Neoliberalni kapitalizam nas vodi u neki vid robovlasništva. Danas se družimo, ali budite spremni da svoje nezadovoljstvo ili zadovoljstvo pokažemo na ulicama širom Srbije“, rekao je Orbović, zaključivši da je druženje sveukupni pobednik na ovim susretima.

On je najavio da će početkom iduće nedelje sa potpredsednikom Draganom Zarubicom posetiti  srpski narod na Kosovu i Metohiji, kako bi im i lično pružili podršku i poručili da nisu sami i da su radnici cele Srbije sa njima.

Članovi sindikata su uznemireni i zabrinuti zbog eskalacije sukoba  srpskog življa sa snagama KFOR i činjenice da su  na severu Kosova noćima primorani da se smenjuju ispred barikada na administrativnim prelazima i svim važnim putevima koji vode ka centralnoj Srbiji.

Učesnike je pozdravio ministar rada I socijalne politike Rasim Ljajić, poželevši im da „napune baterije kako bi zajedno na bolje menjali Srbiju, borili se zajedno za veća prava i bolji život“.

„Apelujmo i na Svetski dan dostojanstvenog rada – 7. Oktobar za veće zapošljavanje, veća prava i bolji socijalni dijalog“, naglasio je on i potom proglasio susrete otvorenim.

 

5.oktobar 2011.

BAJEC: VLADA KRIVA ZA LOŠU SITUACIJU

Vlada zbog inercije i neefikasnosti snosi veliku odgovornost za lošu ekonomsku situaciju, ocenio je na 11. ekonomskom samitu ekonomski savetnik premijera dr Jurij Bajec.

Spori rast privrede nije rezultat samo krize, ukazao je on, već i sporog rada Vlade koja ne sme da preduzme odgovarajuće mere, pošto su neke od njih politički nepopularne.

„Vlada je suočena sa dva problema - prvi je sporo i neefikasno reagovanje na situaciju, a drugi je to što se mnogi plaše da uvedu promene, koje bi bile dobre za privredu. Mnogi u državnom sektoru se toga plaše, jer se boje gubitka radnih mesta i uticaja. Izražen je i problem korupcije“, kaže Bajec.

Veliki problem je i nezaposlenost. Ali, da bi obezbedila povećanje stope zaposlenosti i rast plata, Srbiji je potreban privredni rast od četiri do pet odsto BDP godišnje.

„Privredni rast od dva do tri odsto nije dovoljan. Upravo toliko je i predviđen rast u ovoj, odnosno idućoj godini. Vlada, ipak, uspeva da zadrži pravac ka EU, ali gubi vreme jer ne pokušava da reši nijedan postojeći problem. Ona ne radi na strateškim pitanjima razvoja, već se sve rešava uvođenjem mera“, kaže Bajec i ističe da uprkos tome što je vlast preduzela niz kratkoročnih rešenja za pomoć privredi, to nije dovoljno.

Ako ne ova vlada, ali prva naredna će morati da reši goruća pitanja, sređivanje penzijskog sistema, uređenje javnog sektora, pitanje sive ekonomije i problem nepostojanja konkurencije. Nova vlada će morati da se bavi i pitanjem velikih rashoda za zdravstveni i obrazovni sistem koji ne daje očekivane rezultate, ali i da rešava problem sive ekonomije i konkurentnosti - upozorio je on.

 

5.oktobar 2011.

PETI RADNIČKO-SPORTSKI SUSRETI SSSS U SOKO BANJI 5-9.OKTOBRA

U Sokobanji će, od 5. do 9. oktobra 2011. godine, biti održani Peti radničko-sportski susreti Saveza samostalnih sindikata Srbije, koji će okupiti oko 700 učesnika iz cele Srbije.

Na ovim, sad već tradicionalnim susretima, učestvovaće 28 ekipa koje će se takmičiti u 11 sportskih disciplina. Priznanja, medalje i pehare osvojiće najbolji u plivanju, stonom tenisu, streljaštvu, košarci, odbojci, kuglanju, šahu, tenisu, malom fudbalu, potezanju konopca i pikadu.

U okviru susreta biće obeležen i Svetski dan za dostojanstven rad - 7. oktobar.

 

4.oktobar 2011.

SSSS OBELEŽAVA SVETSKI DAN DOSTOJANSTVENOG RADA

Savez samostalnih sindikata Srbije i ove godine će, različitim manifestacijama širom Srbije, obeležiti Svetski dan za dostojanstven rad - 7. oktobar.

U Subotici, Pančevu, Novom Sadu, Staroj Pazovi i Soko banji biće održane ulične akcije na kojima će biti deljeni propagandni materijal. Predviđena je i konferencija za novinare i TV emisija, na kojima će se govoriti o problemima sa kojima se suočavaju radnici.  

Tako će se najveća sindikalna centrala u Srbiji, tradicionalno, pridružiti mnogobrojnim sindikatima i organizacijama širom sveta u zajedničkim naporima za promene koje treba da obezbede nova radna mesta, veće zarade i dostojanstven rad.

Prošle godine u 98 zemalja  bilo je ukupno 430 manifestacija i očekuje se da će kampanja, koja će ove godine biti fokusirana na probleme vezane za sigurnost rada i unapređenje svetske regulative finansijskog sektora, poprimiti velike razmere.

S obzirom na to da ekonomska kriza u celom svetu ugrožava radna mesta i budućnost građana, dostojanstven rad treba da bude u središtu aktivnosti vlada i sindikata svih zemalja kako bi se krenulo u ekonomski oporavak i izgradnju nove svetske ekonomije, u kojoj na prvom mestu moraju da budu – ljudi!

I ljudi u Srbiji, posebno radnici, ogorčeni sve češćim otpuštanjima i sporim zapošljavanjem, ne pristaju da budu nemi posmatrači sveopštem propadanju privrede i građana naše zemlje.

Zato Vlada Srbije treba hitno i odgovorno da definiše jasne ciljeve, odredi put i utvrdi strategiju izlaska iz krize, a radnicima omogući da rade i zarade platu dostojnu života i čoveka.

preuzmi posterDownload PDF verzije

 

3.oktobar 2011.

Kupovna moć građana Srbije u stalnom padu

U CENAMA LIDERI, A PRIMANJA MEĐU NAJNIŽIMA U REGIONU

Da kupovna moć građana Srbije spada među najniže u regionu, najbolje pokazuje odnos prosečnih zarada i cena osnovnih životnih namirnica koje važe u zemljama bivše Jugoslavije. Slovenci, na primer, za prosečnu platu mogu da kupe tri puta više mleka nego mi, Hrvati mogu da pazare gotovo duplo više šećera ili brašna, dok Crnogorci za prosečnu zaradu mogu da kupe oko 30 kilograma piletine više nego Srbi.

Sa prosečnim zaradama od oko 376 evra Srbija po visini plata u regionu zauzima pretposlednje mesto. Iza nas je jedino Makedonija, dok su pored Slovenije i Hrvatske, koje po visini zarada ubedljivo prednjače, ispred nas i Crna Gora i BiH.

Ono po čemu Srbija spada među lidere regiona jesu su cene osnovnih životnih namirnica, pre svega šećera i mleka. Naime, u ovdašnjim supermarketima šećer u proseku košta 111 do 113 dinara po kilogramu, što je za oko desetak dinara skuplje nego u Podgorici ili Skoplju. Dugotrajno mleko se u glavnim gradovima regiona prodaje po ceni koja se kreće od 70 do 80 dinara po litru, dok u ovdašnjim marketima za litar ovog mleka potrošači treba da izdvoje od 86 do 90 dinara.

Za skupu hranu u Srbiji, kaže direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović, treba da zahvalimo lošim privatizacijama u prehrambenom sektoru i trgovačkim i prerađivačkim lobijima koji određuju cenovnu politiku u Srbiji.

“To što nam je mleko najskuplje u regionu nisu krivi primarni proizvođači, već mlekare i trgovci koji od prodaje ovih proizvoda skidaju kajmak”, tvrdi Cvijanović.

Sličnog stava je i predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović, koji ističe da je neobjašnjivo da u zemlji koja svake godine beleži rast prinosa hrana bude najskuplja.

“Srbija nema slobodno tržište i ucenjena je visokim proizvođačkim cenama i trgovačkim maržama. To uostalom potvrđuje i činjenica da u Srbiji ne posluje nijedan od top 10 trgovinskih lanaca, kao što su ‘Kora’, ‘Aldo’, ‘Lidl’, koji neće da dođu na neorganizovano tržište kao što je naše”, kaže Papović.

Jedina osnovna životna namirnica koja u Srbiji košta manje u odnosu na zemlje okruženja trenutno je ulje. Međutim, i pored niže cene, ovaj proizvod ne možemo da priuštimo onoliko koliko mogu stanovnici pojedinih susednih zemalja.

 

/ ARHIVA VESTI /

 








Ova prezentacija je optimizovana za rezolucije od 800x600px i više, kao i za sve čitače novije generacije
Verzija na Srpskom English version >: 9pæ