|
NAJVAŽNIJE VESTI
|
|
DRASTIČAN PAD ZAPOSLENOSTI U
SRBIJI
Pre samo tri godine nijedan od 257.922 radnika nije
ni sanjao da će uskoro dobiti otkaz, ali je upravo
to doživeo.
Srbija je, od početka
ekonomske krize do danas, desetkovala svoju radnu
snagu, a u ”crnu knjigu” otpuštenih najviše
prezimena ”upisali” su Kragujevac, Kraljevo,
Kruševac, Aleksinac, Svrljig... U pojedinim
sidikatima, pak, prognoziraju da će se na ovaj
spisak dodati još 150.000 prezimena do kraja godine.
Od severne do južne tačke otkazi su se nemilice
delili u gotovo svim granama, ali je najveći pad
zaposlenih zabeležen u prerađivačkoj industriji
(64.134), trgovini (14.763), građevinarstvu
14.243... Najgore su prošli zaposleni u privatnom
preduzetništu, jer je sa 401.016 radnika, broj onih
koji rade spao na samo 234.459.
“Stopa zaposlenosti je u novembru 2011. iznosila
35,3 odsto. Od toga za muškarce 43,1 odsto, a za
žene 28,2 odsto”, kaže šef Ekonomskog odeljenja u
Savezu samostalnih sindikata Srbije, Rajko Kosanović
i dodaje da je samo u odnosu na oktobar 2010. ona
pala za čak 2,8 procentnih poena.
Kosanović podseća da ni poslednji podaci iz ankete o
radnoj snazi, objavljenoj u novembru 2011. godine,
nisu optimistični, jer je, u odnosu na broj
zaposlenih u aprilu 2008. godine, spisak kraći za
613.632 imena, odnosno za čak 21,62 odsto. Osim
radnika koji su posao izgubili otkazom, među njima
su, doduše, i oni koji su u međuvremenu penzionisani,
ili su preminuli, odselili se u drugu zemlju...
U Savezu samostalnih sindikata Srbije kažu i da je
stopa neformalne zaposlenosti u novembru 2011.
godine manja za 2,1 procentni poen nego u aprilu
iste godine, ali i za 1,8 procentnih poena u odnosu
na oktobar 2010. godine.
“U sivoj ekonomiji je angažovano oko 700.000 ljudi i
oni ostvaruju vrednost u visini od čak 30 odsto
bruto društvenog proizvoda”, kaže Kosanović.
Poslednji podaci Nacionalne službe za zapošljavanje
pokazuju da se poslu na birou rada nada 735.053
građana, kao i da su liste nezaposlenih najduže u
Čačku, Valjevu, Aranđelovcu...
|
Posle Pecikozinog pisma
TADIĆ HOĆE DA POMOGNE “JUGOREMEDIJI”
Predsednik Srbije Boris Tadić zatražio je od
premijera Mirka Cvetkovića da u što kraćem roku
dostavi informaciju o merama koje se preduzimaju da
bi se rešili problemi „Jugoremedije“, o čemu ga je
30. januara pismom obavestio predsednik Samostalnog
sindikata tog preduzeća, Vladimir Pecikoza.
Tadićev kabinet je u odgovoru Pecikozi naveo da je
od Cvetkovića zatraženo da se provere navodi
sindikata da je „Jugoremedija“ na ivici stečaja i da
razlozi za to leže isključivo u pritiscima dela
izvršne vlasti na fabriku.
Sindikat se obratio za pomoć predsedniku Republike,
navodeći da je država sa 42 odsto akcija pojedinačno
najveći vlasnik „Jugoremedije“ i da, ako joj se ne
pomogne, ne samo radnici, već i država, mogu ostati
bez vlasništva.
Tadić je u pismu napomenuo da problem „Jugoremedije“
prema ustavnim ovlašćenjima predsednika Srbije nije
u njegovoj nadležnosti, već vlade i resornih
ministara.
„Međutim, razumevajući probleme sa kojima se
suočavaju radnici i menadžment fabrike, i u želji da
pomognemo kako bi nadležni organi preduzeli mere iz
svoje nadležnosti za rešavanje problema
‚Jugoremedije’, obratili smo se tim povodom kabinetu
republičkog premijera“, stoji u Tadićevem pismu.
Uprava i sindikat tog preduzeća su u više navrata za
finansijske probleme fabrike optužili ministra
ekonomije Nebojšu Ćirića, koji je i predsednik UO
Fonda za razvoj, a koji je prošlog decembra blokirao
njihov račun zbog neredovne otplate kredita
dobijenog za uvođenje GPM sertifikata za proizvodnju
lekova.
Bivša direktorka tog fonda je nedavno izjavila da ta
državna institucija u takvoj situaciji ne blokira
automatski račun nijednog preduzeće, već takvu
odluku isključivo može da donese UO fonda.
|
PLATFORMA SSSS ZA RAZGOVORE
SA POLITIČKIM
STRANKAMA
PRAVNA DRŽAVA
–
država
socijalne pravde
1.
Poštovanje
zakona i jednakost pred zakonom,
striktna primena i uvođenje
strogih sankcija za njihovo kršenje.
Preduslov za to jeste precizno zakonsko definisanje
koje ne ostavlja mogućnosti
za različita
tumačenja
i selektivni pristup;
2.
Suzbijanje korupcije na svim nivoima;
3.
Zakon o radu,
kao i njegove izmene i dopune,
ne mogu ući
u skupštinsku
proceduru bez pune saglasnosti socijalnih partnera i
uz saglasnost SES-a;
4.
U postupku izrade ili izmene zakona koji se tiču
materijalnog i socijalnog položaja
zaposlenih,
nezaposlenih i penzionera,
sindikat mora učestvovati
u svim fazama,
počev
od radne verzije,
preko nacrta do teksta predloga.
Bez mišljenja
SES-a
nijedan zakon iz ove oblasti ne može
biti upućen
u parlament na usvajanje;
5.
Jačanje
socijalnog dijaloga na svim nivoima kao
najefikasnijeg metoda za dugoročno
i održivo
rešavanje
problema;
6.
Zaključivanje
kolektivnih ugovora na svim nivoima i strogo
sankcionisanje njihovog nepoštovanja;
7.
Efikasan rad pravosudnih organa u rešavanju
radno-pravnih
sporova
(član
195.,
stav
3
Zakona o radu
– «spor
pred nadležnim
sudom pravosnažno
se okončava
u roku od
6
meseci od dana pokretanja spora....»);
8.
Osnivanje nezavisnih sudova specijalizovanih za
radne sporove;
9.
Pokretanje krivičnih
postupaka protiv poslodavaca koji tri meseca ne poštuju
obavezu redovne isplate zarada.
SOCIJALNA SIGURNOST
-
preduslov za ukupni društveno
ekonomski razvoj
1.
Rast zaposlenosti
–
očuvanje
postojećih
radnih mesta i otvaranje novih;
2.
Promena politike niskih zarada;
3.
Stroga kontrola cena u ingerenciji države;
4.
Reforma obrazovanja:
-
Besplatno osnovno
školovanje
u državnim
školama;
-
Besplatno srednje obrazovanje u državnim
školama;
-
Besplatno studiranje na državnim
visokim
školama
i fakultetima;
Obrazovanje ne sme biti privilegija bogatih.
5.
Besplatno zdravstvo koje podrazumeva ukidanje
participacije,
kao i smanjenje liste zdravstvenih usluga koje se ne
mogu pružiti
na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja;
6.
Obezbeđivanje
fiskalne održivosti
sistema penzijskog i invalidskog osiguranja,
uz strožu
kontrolu redovnosti uplata doprinosa,
kao i mogućnost
ostvarivanja prihoda od imovine Fonda.
STRUKTURA VLADE
-
efikasnija i jeftinija vlada,
sa precizno utvrđenim
obavezama i odgovornostima
1.
Racionalizacija ukupnog broja
članova
vlade;
2.
Preispitivanje i smanjenje broja posebnih agencija,
u skladu sa evropskim standardima i realnim
potrebama;
3.
Reorganizacija inspekcijskih organa,
kako bi njihova efikasnost bila poboljšana.
EKONOMSKE MERE
-
privredna strategija koja
će
dovesti do oživljavanja
privrede i razvoja
Značajnije
poboljšanje
i preokret u negativnim trendovima u privredi Srbije
ne može
se postići
isključivo
kratkoročnim
merama,
već
je potrebno pažnju
usmeriti na strateška
pitanja privrednog rasta i razvoja.
1.
Utvrđivanje
i sprovođenje
strategije dugoročnog
privrednog razvoja,
kojom bi započeo
proces reindustralizacije srpske privrede,
predvideo razvoj privrednih grana koje imaju strateški
značaj,
uz maksimalno iskorišćenje
domaćih
resursa i potencijala;
2.
Osnivanje razvojne banke
čiji
bi povoljni krediti omogućili
razvoj novih proizvodnih linija,
investiranje u savremene tehnologije,
nove proizvode koji zadovoljavaju savremene
standarde i potrebe domaćeg
i stranih tržišta,
usavršavanje
procesa rada i otvaranje novih radnih mesta;
3.
Reforma poreskog sistema,
koja bi omogućila
da poresko opterećenje
bude srazmerno snazi poreskog obveznika;
4.
Preispitivanje privatizacija pojedinih preduzeća
i pokretanje krivične
odgovornosti za pojedince koji su,
činjenjem
ili propuštanjem
da učine,
doprineli uništavanju
preduzeća
u postupku privatizacije;
5.
Strategija reorganizacije,
restrukturiranja i privatizacije javnog sektora,
uz sagledavanje realnih efekata izmene statusa
preduzeća;
6.
Pokretanje preduzeća
u restruktuiranju
–
ne privatizacija po svaku cenu;
7.
Utvrđivanje
minimalne zarade u visini od
50%
prosečne
potrošačke
korpe,
uz pooštravanje
sankcija za poslodavce koji ovu obavezu krše;
8.
Prioritet domaćim
preduzećima
na domaćem
tržištu,
uključujući
prvenstvo prilikom izbora na tenderima i postupku
javnih nabavki,
uz obavezu da se u istim angažuju
domaća
preduzeća
kao nosioci posla;
9.
Aktivne mere za stalno smanjivanje
«sive»
ekonomije.
Mogućim
prevođenjem
«sive»
ekonomije u legalne tokove država
bi dobila značajna
poreska sredstva,
a zaposleni
«na
crno»
ostvarili sva prava koja im pripadaju iz rada i po
osnovu rada.
Neophodna je i izmena zakonskih propisa kojima bi
bila predviđena
obaveza registracije ugovora o radu i njihovo
čuvanje
u sedištu
poslodavca,
veća
ovlašćenja
inspekcijskih organa i pooštravanje
kazni za poslodavce koji taj propis krše;
10.
Programi za razvoj izvoza,
budući
da je povećanje
izvoza osnov privrednog
razvoja;
11.
Podsticanje razvoja proizvodnih malih i srednjih
preduzeća
koja jedina mogu da absorbuju viškove
zaposlenih;
12.
Promena politike prema MMF-u
i drugim međunarodnim
finansijskim institucijama,
u cilju očuvanja
ekonomskog integriteta i stabilnosti Srbije.
|
Skup posvećen socijalnom dijalogu
u Srbiji
ZA RAZVOJ SOCIJALNOG DIJALOGA SAMO DEKLARATIVNO
U Beogradu je, u organizaciji švajcarske
organizacije „Solidar“, održana konferencija „Praksa
socijalnog dijaloga u Srbiji u 2011. godini“, na
kojoj su učestvovali predstavnici socijalnih
partnera u našoj zemlji.
Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i
UGS „Nezavisnost“ su ukazali da se svi socijalni
partneri u Srbiji, makar deklarativno, zalažu za
razvoj socijalnog dijaloga, ali se u praksi to ne
ostvaruje.
Govoreći o značaju Socijalno-ekonomskog sporazuma,
koji su predstavnici socijalnih partnera potpisali u
aprilu s predsednikom Vlade Srbije, predsednik
Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović
je rekao da je malo toga ispoštovano iz tog
sporazuma.
„Sada se postavlja pitanje za sindikat zašto je
uopšte potpisao taj sporazum. Da li je cilj dijaloga
u Srbiji samo kupovina vremena i socijalnog mira i
urušavanje svakog smisla dijaloga“, zapitao se
Orbović.
On je podsetio da Socijalno-ekonomski savet u Srbiji
postoji već 10 godina i naglasio da se od tada
„nismo mnogo pomerili“ kada je u pitanju socijalni
dijalog, o čemu svedoče i rezultati potpisanog
sporazuma.
Taj sporazum je, prema njegovim rečima, mogao da
bude veoma značajan za pokretanje privrede i da
značajno podstakne socijalni dijalog u Srbiji.
Posledica njegovog neprimenjivanja je sve manji broj
zaposlenih i ogromno nezadovoljstvo građana Srbije,
ukazao je Orbović.
Iako je želja Sindikata da sve probleme rešava
mirnim putem za pregovaračkim stolom, ravnopravim
socijalnim dijalogom, svoju poziciju i ciljeve će,
verovatno, morati da izbori na ulicama, zaključio je
Orbović.
Izvršni sekretar UGS „Nezavisnost“ Zlata Zec je
kazala da socijalni partneri u Srbiji nisu u
ravnopravnom položaju, posebno sindikati i da vlada
nije uvek spremna da ih tretira kao ravnopravne,
kompetentne partnere.
Ona je istakla da socijalni dijalog ne može da
funkcioniše po sistemu „uzmi ili ostavi“, „jer je
reč o uceni na koju smo često u proteklom periodu
nailazili“.
I predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša
Atanacković je izrazio nezadovoljstvo ispunjavanjem
odredaba Sporazuma.
Prema njegovim rečima, sindikati i poslodavci treba
da utvrde zajednički cilj i ono oko čega se slažu,
dok država treba da obezbedi jednake uslove za sve.
|
Kvalifikovana, a jeftina radna
snaga, često se pominje kao jedna od prednosti
Srbije.
SINDIKAT STATISTICI NE VERUJE
Kada investitori razmišljaju o dolasku u neku
zemlju, jedno od prvih pitanja na njihovoj listi je
kakva je radna snaga, a poželjan odgovor je "jeftina
i kvalifikovana".
Predstavnici vlade i sindikata reći će da taj
odgovor važi i za Srbiju, a poslodavci su spremni da
polemišu o tome. Ipak, jedan podatak zabrinjava -
oko 400.000 ljudi koji legalno ili “na crno” rade u
Srbiji, ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni
to.
Kvalifikovana, a jeftina radna snaga, često se
pominje kao jedna od prednosti Srbije, kada se
govori o privlačenju stranih investicija.
Međutim, podatak objavljen u Statističkom godišnjaku
Srbije, da više od 15 odsto zaposlenih u Srbiji ima
završenu samo osnovnu školu, kvari sliku. U takvu
statistiku ne veruju sindikati, ocenjujući je kao
pokušaj poslodavca da radnike prikažu kao nepismene
i lenje.
"Mi smatramo da to nije tačno, a da se radi o tome
da poslodavci prijavljuju zaposlene koji imaju višu
kvalifikaciju sa osnovnom kvalifikacijom", rekao je
predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović.
"Prijavljuju ih kao osnovne, i onda je koeficijent
isplate plate koji se vrši na mnogo nižem
nivou", objašnjava Orbović.
Veselinka Škiljević iz Republičkog zavoda za
statistiku ističe da podatak od 376.000 zaposlenih
sa osnovnom školom podrazumeva zaposlene u formalnom
i neformalnom sektoru.
"Ako posmatramo i analiziramo podatke iz ankete o
radnoj snazi, moramo napomenuti da on obuhvata i one
zaposlene koji plaćaju poreze i doprinose na zarade,
kao i zaposlene tzv. sivoj ekonomiji i zaposlene u
poljoprivredi", rekla je Škiljević.
Javna je tajna i da poslodavac često ne prijavi
zaposlenog na stručnu spremu koju ima, jer mu to
povećava doprinose koje plaća državi. Otuda vapaj
stručnjaka da Srbija, kao zemlja sa velikom
nezaposlenošću, mora da smanji opterećenje na
zarade.
"Treba promeniti zakon o radu. Da bi naša cena rada
bila konkurentna i da bi oni ljudi koji rade puno i
imaju realno veći učinak nego njihove kolege, bili
realno plaćeni", istakao je Dragoljub Rajić iz
Udruženja poslodavaca.
U Ministarstvu ekonomije kažu da nam je radna snaga
relativno jeftina, ali da se svakako ne može oceniti
kao nedovoljno obrazovana.
Ministar ekonomije Nebojša Ćirić kaže da većina
investitora koji dolaze u Srbiju, kao veliki plus
ističu činjenicu da 40 odsto populacije zna engleski
jezik i da su radnici "produktivniji nego u
Rumuniji, Bugarskoj, ili nekim drugim zemljama".
Primera radi, u susednoj Hrvatskoj, među zaposlenima
osnovnu školu ima oko 14 odsto, a približno toliko
ih ima i među onima koji nemaju posao. |
Sastanak SSSS i SDPS
SOCIJALNA PRAVDA ZAJEDNIČKI IMENITELJ
Socijalna pravda i
i zaštita prava radnika i socijalno ugroženih –
zajednički su imenitelji Saveza
samostalnih
sindikata Srbije i Socijaldemokratske partije
Srbije.
To su rekli novinarima predsednici Ljubisav Orbović
i Rasim Ljajić nakon sastanka članova Predsedništva
SSSS i predsednika samostalnih sindikata s
predstavnicima SDPS-a.
Reč je o nastavku razgovora koje Savez ima s
predstavnicima parlamentarnih stranaka od kojih želi
da čuje njihovo viđenje rešenja izlaska zemlje iz
krize.
Sastanak s predstavnicima SDPS-a je, prema rečima
Orbovića, prvi sa partijom iz socijaldmokratskog
bloka koja, kako je istakao, ima evidentne sličnosti
sa idejom sindikata, kao i način u pristupanju
rešavanja problema. Orbović i Ljajić su naglasili da
najveća sindikalna centrala i ta partija imaju
umnogome slična, čak i podudarna gledišta i stavove
u vezi s budućnošću i napretkom zemlje, posebno u
socijalno ekonomskoj sferi.
Ljajić, koji je i ministar rada i socijalne
politike, rekao je da su sindikati „prirodni
partneri i saveznici SDPS-a“ i da, bez obzira na to
da li će se politički angažovati ili „ostati po
strani“, ta stranka treba sa njima posle izbora da
sarađuje u daljim reformama, „jer samo zajedno
možemo da unapredimo socijalni dijalog u Srbiji“.
Rešavanje visokog stepena nezaposlenost i korupacije
moraju biti prioriteti svake vlade, saglasili su se
predsednici sindikata i te partije i istakli da je
jačanje socijalnog dijaloga neophodno, posebno u
kriznim vremenima.
Ljajić je ocenio da će kriza i dalje trajati i da će
se Srbija suočavati sa „velikim izazovima u 2012.
godini“, te da je stoga neophodan dogovor i
zajednički rad sa najjačim sindikalnim
organizacijama.
Povodom primedbi Saveta stranih investitora, Ljajić
je rekao da radnozakonodavstvo za vreme krize neće
biti menjano na štetu radničkih prava, „jer su
radnici dovoljno obespravljeni“.
"Radnici su dovoljno obespravljeni, jer ne primaju
plate ili primaju male plate, u nekim mesecima ne
primaju ništa i ne možemo sada zbog primedbi povodom
kojih smo spremni na razgovore i pregovore da
menjamo Zakon o radu ako nemamo saglasnost glavnih
socijalnih partnera, kazao je Ljajić.
Socijaldemokratska partija Srbije je, prema rečima
njenog lidera, veoma zainteresovana za potpisivanje
sporazuma sa sindikatima.
"Spremni smo da, ako budemo učestvovali u budućoj
vladi, tražimo mesto ministra rada i socijalne
politike i da tu funkciju prepustimo predstavnicima
sindikata, jer smatramo da bi to bilo ne samo
prirodno, nego bi dalo novi impuls razvoju
socijalnog dijaloga i afirmaciji kolektivnog
pregovaranja", rekao je Ljajić.
Na pitanje novinara šta misli o toj ponudi, Orbović
je kazao da „u Sindikatu ne razmišljamo o takvim
kadrovskim potezima i to nam nije bio motiv
uključivanja u politiku“.
On je naglasio da na sednici Socijalno-ekonomskog
saveta 29. novembra SSSS neće prihvatiti izmene
Zakona o radu u delu kojim je regulisan rad na
određeno vreme, a koje im je uputilo Ministarstvo za
rad.
„To je zvaničan stav naše organizacije“, dodao je
Orbović.
A što se tiče predloženih izmena odredaba o
otpremninama, Orbović je rekao da će Sindikat tu
izmenu prihvatiti samo pod uslovom da se dopuni tako
da otpremnina za godine provedene kod poslodavca
pripada samo onom radniku koji je za prethodni radni
staž već na nekom drugom mestu dobio otpremninu.
„Ukoliko nije, pripada mu otpremnina za ceo radni
staž bez obzira koliko dugo radi kod poslodavca“,
zaključio je Orbović.
|
Malo je stručnjaka koji ne
očekuju pad zarada, penzija i gubitak radnih mesta
KAKO DOČEKATI EKONOMSKU OLUJU
Ekonomska oluja koja dolazi sa svetskog tržišta
doneće nam tešku 2012. godinu. Privredni rast biće
duplo manji od očekivanih tri odsto, a to će sa
sobom doneti pad broja zaposlenih, realno smanjenje
plata i penzija, pad izvoza, veći minus u državnoj
kasi, a državni dug će, sada je sasvim sigurno, ući
u crvenu zonu, dok će se broj građana i privrednika
koji kasne sa otplatom dugova po svemu sudeći –
uvećati.
Samo dva meseca ranije situacija je izgledala
potpuno drugačije. Očekivalo se da će dogodine
ekonomski rast biti četiri procenata, da će
nezaposlenost, koja je na istorijskom minimumu,
konačno početi da se smanjuje, da će se smanjiti i
minus u budžetu, a da će država pokazati da je
fiskalno odgovorna, jer će javni dug biti manji od
25 odsto.
Ljubodrag Savić kaže da je vrlo teško prognozirati
bilo šta u kriznim situacijama, ali da je potpuno
izvesno da je Srbija u dubokoj krizi još od 2008.
godine.
“Ni suštinski, ni statistički, nije bilo naznaka da
smo izašli iz recesije. Zbog svega što se događa na
svetskom tržištu prilike se u Srbiji dodatno
pogoršavaju. Prosečni građani imaju razlog da budu
veoma zabrinuti. Bojim se da će nam, ne samo 2012,
već i 2013, biti veoma teško”, kaže Savić.
Pad ekonomske aktivnosti, objašnjava on, sa sobom
kao posledicu nosi dodatni pad zaposlenosti. A oni
koji rade dobijaće sve manje novca i to će naročito
biti izraženo kod zaposlenih u privatnom sektoru.
Savić je izrazio bojazan da se zbog obima
nenaplativih zajmova kriza iz privrede ne prelije u
bankarski sektor. Jer, prema podacima NBS, svaki
peti privrednik kasni sa otplatom kredita.
Da su kratkoročna kretanja rđava smatra i profesor
na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije,
Vladimir Gligorov.
“Stvarna su tri problema. Prvo, to što ništa nije
učinjeno u poslednje tri godine da se reformiše
javni sektor i da se stvore bolji uslovi
privređivanja i posebno zapošljavanja. Drugo, što se
nikakve reforme ne predviđaju do izbora, a kako mogu
da zaključim iz programa koje nude različite partije
ni posle. Treće, veći fiskalni deficit finansira se
veoma skupim kreditima, što je veoma nepovoljno i
može, uz znatan strani dug, da znači da u nekom času
neće više moći da se održi finansijska stabilnost”,
rekao je Gligorov.
I saradnik Centra za novu politiku, Goran Nikolić,
smatra da posledice smanjenja ekonomskog rasta na
svega 1,5 procenata vrlo ozbiljan problem. To sa
sobom nosi niže plate i penzije, ali i veći broj
onih koji ne rade.
I ove godine ekonomski rast biće manji od očekivanih
1,5 odsto, kaže Nikolić i dodaje da građane očekuje
i stagnacija kupovne moći.
Urednik sajta Makroekonomija, Miroslav Zdravković,
nije toliki pesimista.
Prema sadašnjim pokazateljima udar krize neće biti
toliko žestok. Još nismo došli u situaciju s kraja
2008. godine u kojoj se u relativno kratkom roku sve
promenilo. Nema toliko indikatora da nam se sprema
žestok lom”, uveren je Zdravković koji misli da je
stopa nezaposlenosti dostigla svoj maksimum i veruje
da ne može da dođe do pogoršanja.
|
ZA NAMERNI STEČAJ I BEZ IMOVINE
Najavu promene Krivičnog zakonika Srbije, koja će
namerno odvođenje firme u stečaj tretirati kao
krivično delo, a za koje će se izricati zatvorska
kazna i oduzimati imovina, podržavaju privrednici,
stečajni upravnici i predstavnici sindikata.
Državni sekretar Ministarstva pravde i predsednik
radne grupe za izmenu i dopunu KZ, Slobodan Homen,
izjavio je da je namera da se stane na put
izbegavanju obaveza prema državi, drugim privrednim
subjektima i zaposlenima, koji najčešće ostaju ne
samo bez plata, već i bez uplaćenih doprinosa za
socijalno i zdravstveno osiguranje.
Upućeni tvrde da je „proizvodnja stečajeva” već
poodavno postala unosan posao, a ukupan broj sudskih
predmeta, koji ne mogu da se izvrše zato što je neko
preduzeće otišlo u stečaj, veći je od broja svih
drugih izvršnih presuda u Srbiji, tvrdi Homen.
Takvih je najmanje 500.000.
Namerno uvođenje preduzeća u stečaj i postojeći
propisi tretiraju kao krivično delo. Da bi počinilac
otišao na robiju, treba, međutim, dokazati nameru da
se oštete poverioci, što je veoma teško, kaže
stečajni upravnik sa podužim stažom, koji želi da
ostane anoniman.
“Novina u Krivičnom zakoniku mogla bi da bude
odredba po kojoj bi zatvorsku kaznu pratilo i
oduzimanje imovine. Vlasniku društva sa ograničenom
odgovornošću sada se ne može oduzeti imovina za
namirenje poverilaca, među kojima je i država”.
Mnogo je više slučajeva kada jedan vlasnik osnuje
više firmi. Kad mu se blokira račun u jednoj firmi,
dok čeka okončanje stečaja, koji neće podmititi
poverioce, on nastavlja da radi sa istom imovinom
prenetom u neku od novih firmi. Agencija za
privredne registre za 500 evra registruje novu firmu
takvog dužnika, a da prethodno ne proveri njegovu
istoriju poslovanja, što ne bi smelo da se događa.
Njima se mora zabraniti rad, bar na dve godine.
„Proizvodnja stečajeva” bila je veoma raširena u
neslavnoj privatizaciji. Kupci bi prezadužili
kupljeno preduzeće, a novac od kredita ili robe
izvukli bi u neku drugu firmu u svom vlasništvu ili
vlasništvu povezanih lica. Ako je reč o dobrim
firmama, izmisli se posrednik za prodaju robe
kupljenog preduzeća, koji je takođe u vlasništvu
istog čoveka. Tako se roba posredniku prodaje po
niskoj ceni, a posrednik tu robu zatim po višoj ceni
prodaje kupcu. Tako je celokupna dobit ostajala
izvan privatizovanog preduzeća i često se koristila
za izvršenje investicionih obaveza ili plaćanje
narednih rata prodajne cene i slično. Tako je kupac
privatizovanog preduzeća parama tog preduzeća
izvršavao obavezu da investira u njega ili obavezu
iz socijalnog programa.
|
PROTEST KOMUNALACA U BEOGRADU
Sindikati zaposlenih u komunalnim delatnostima
protestovali su danas ulicama Beograda
zahtevajući
da se iz skupštinske procedure povuku predlozi
zakona o komunalnim delatnostima i javno-privatnom
partnerstvu.
Protest na Trgu Nikole Pašića u pet minuta do 12.00
zajednički su organizovali Sindikat zaposlenih u
komunalno stambenoj delatnosti Srbije, Granski
sindikat javnih saobraćajnih i komunalnih delatnosti
“Nezavisnost” i Udruženi sindikati Srbije “Sloga”.
Sindikati su najavili da protestuju što prilikom
pripreme tih zakonskih predloga nije uzet u obzir
njihov stav, niti stav stručne javnosti i
predstavnika javnih komunalnih preduzeća. Oni traže
da se građjanima omogući da se na referendumu
izjasne o tom, "sudbonosnom pitanju od nacionlnog
interesa". Vlasti u Srbiji obećale su domaćem i
stranom privatnom kapitalu da će mu omogućiti
ubiranje enormnog profita na bazi crpljenja
prirodnih resursa vode i dobara od strateškog
značaja za građane Srbije, ukazali su sindikati.
Više hiljada zaposlenih krenulo je u protestnu
šetnju sa Trga Nikole Pašića do zgrade Vlade Srbije,
gde su predali zahtev za hitno povlačenje tih
predloga iz skupštinske procedure, da bi nastavili
do zgrada Skupštine i Ministarstva ekonomije.
Predstavnici sindikata su na početsku skupa poručili
vlastima da im neće dozvoliti "rasprodaju vode" u
Srbiji.
"Sve su već prodali, sada hoće i našu vodu, ali mi
ne damo", kazali su okupljeni radnici i istakli da
je današnji skup "početak radničke revolucije jer
jedino radnici mogu da promene nešto u zemlji čija
je industrija propala".
Predsednik Samostalnog sindikata zaposlenih u
komunalno-stambenoj
delatnosti Milan Grujić rekao je novinarima da se
sindikati tim zakonima bave četiri godine, a da ih
vlast donosi "preko noći".
"Nijedan od predloženih zakona nije prošao
Socijalno-ekonomski savet. Obmanuli su nas i nisu
nas uvažili kao partnere", kazao je Grujić i istakao
da je protest "mirna opomena", a da će slediti "bageri
na ulicama".
"Neprimereno je da zakon o komunalnim delatnostima
bude usvojen, jer on
nije bitan samo za zaposlene u tim delatnostima, već
i za sve građane u Srbiji", kazao je na jučerašnjoj
konferenciji za novinare predsednik SSSS Ljubisav
Orbović.
On je naglasio da će posledice privatizacije
komunalnih delatnosti biti mnogo veće od tragedije
privatizacija koje je doživela privreda i industrija
Srbije.
"Iskustvo zemalja koje su sprovele privatizacije u
komunalnoj delatnosti pokazuje da je odmah došlo do
povećanja cena, ali i pogoršanja komunalnih usluga,
dok je broj zaposlenih u toj delatnosti smanjen",
kazao je Orbović.
|
Savez je, povodom preporuka
stranih investitora, najavio
BRANIĆEMO PRAVA RADNIKA
SVIM SREDSTVIMA
Savez samostalnih sindikata Srbije će svim
sredstvima braniti prava radnika i neće dozvoliti da
strani investitori dodatno degradiraju njihov
položaj.
Mi smo svesni da bez stranih investicija Srbija ne
može da se razvija, ali oni ne treba da nam nameću
robovlasničke odnose kakvih nema u njihovim zemljama,
ukazali su predstavnici najveće sindikalne centrale
u Srbiji, reagujući na primedbe Saveta stranih
investitora na domaće tržište rada.
Takozvana "Bela knjiga" stranih investitora je vid
pritiska na Vladu Srbije da se obezvrede prava
radnika i da se plate, koje su ionako niske, još
dodatno smanje, rekao je predsednik SSSS Ljubisav
Orbović.
On je na konferenciji za novinare naglasio da
statistički podaci o nivou obrazovanja u Srbiji
služe da se potceni vrednost rada u Srbiji, a
građani predstave kao lenj i nepismen narod
Zbog toga statistika investitora pokazuje da u
Srbiji radi 16.994 osoba bez osnovne škole, 156.100
sa nepotpunom osnovnom školom i 376.827 sa osnovnom
školom, što nije tačno, ukazao je Orbović,
objasnivši da mnogi poslodavci prijave radnika samo
sa osnovnom školom kako bi platili manje doprinose,
što daje nerealnu obrazovnu sliku Srbije.
Komentarišući preporuku Saveta stranih investitora
da se rad na određeno vreme produži sa godinu na tri
godine, Orbović je kazao da je to neprihvatljivo jer
mladi koji započinju svoj radni vek tako ne mogu da
planiraju budućnost, osnivaju porodicu, podižu
kredite...
“I preporuka da se otpremnine isplaćuju samo za
vreme provedeno kod poslednjeg poslodavca nije
prihvatljiva jer može biti zloupotrebljena. Mi
prihvatamo i podržavamo tu izmenu zato što smatramo
da onaj ko je uzeo otpremninu ne treba da je dobije
ponovo, ali određeni poslodavci će to zloupotrebiti
jer će višak radnika da prebace kod novog poslodavca
koji će im nakon tri meseca dati otkaz bez isplate
otpremnine", ukazao je on.
Potpredsednik Veća SSSS Duško Vuković pozvao je
Vladu Srbije da ne podleže pritiscima stranog
kapitala, već da sama postavi pravila igre, zaštiti
domaći kapital i radnu snagu i da kroz tripartitni
dijalog rešava radno zakonodavstvo.
Potpredsednik Veća Zoran Mihajlović istakao je da
Sindikat neće dozvoliti da se radnici u Srbiji
dovedu u vazalski odnos prema poslodavcima, dok je
predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala
Srbije Ljubiša Nestorović rekao da je Savet stranih
investitora takođe investitor vladajuće strukture u
Srbiji I da oni danas odlučuju “o životu i smrti”
ljudi u našoj zemlji.
Potpredsednik Veća Dragan Zarubica kazao je da
strani investitori, u sprezi sa našom vladom,
doprinose da naša radna snaga bude vrlo jeftina,
čime nas vraćaju u robovlasničko društvo.
On je posebno kritikovao predlog da se radna snaga
iznajmljuje preko agencija, čime se radnik tretira
kao roba.
Predsednik Orbović je naveo da je, prema poslednjim
podacima, u Srbiji u aprilu bilo oko 1.750.000
zaposlenih što je za oko 237.000 manje nego 2007.
godine. Od 2000. godine do danas u Srbiji je broj
zaposlenih smanjen za čak 520.000, naglasio je on.
|
Intervju Orbovića za « Danas »
STRANI INVESTITORI HOCE ROBOVSKI RADNI ODNOS
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović kaže da Savet stranih investitora
divljački pokušava da ucenjuje i traži robovski
radni odnos u ono malo preduzeća što je ostalo da
radi u Srbiji pošto je kroz nju prošla „divlja
privatizacija i stigao divlji kapitalizam“.
On za « Danas » kaže da taj sindikat ne komunicira
sa Savetom stranih investitora, niti ih je ovaj ikad
pozivao na godišnje prezentacije svojih čuvenih
« belih knjiga ».
«Oni su protiv toga da se bilo kakva pravila
ponašanja definišu, već su za to da ne postoje
pravila i da oni mogu sami da propisuju svoja.
I kad imate na tržištu otprilike na dva zaposlena
jednog nezaposlenog, onda ponuda i potražnja je
takva kakva jeste, onda poslodavci ucenjuju.
Odgovara im neregulisano pitanje, jer uvek mogu da
nađu novog radnika za još manju platu”, kaže Orbović.
On podseća da su strani investitori pred krizu 2007.
godine tražili da plate padnu i one su pale.
« Tada smo imali oko 450 evra prosečnu zaradu, sad
je pala na 320 da bi se sačuvala radna mesta. U tom
istom periodu izgubili smo 200.000 radnih mesta.
Nije tačno da će, ako oborimo plate, doći do
povećanja broja radnih mesta i rasta », kaže Orbović
i dodaje da ili ova ili neka druga vlada mora da zna
da će se sindikat svim silama boriti protiv promene
kolektivnih ugovora na način na koji predlažu strani
investitori.
« Opšti kolektivni ugovor retko u kojoj zemlji u
Evropi postoji. Ima ih Slovenija, samo za zaposlene
koji nisu obuhvaćeni granskim kolektivnim ugovorima.
Ali granski kolektivni ugovori svuda postoje u
Evropi i ne vidim što bi strani investitori, pod
znacima navoda strani, sad ovde tražili neka
drugačija pravila igre, a pritom imaju najjevtiniju
radnu snagu. Bilo je govora da će investitore
dovesti u Srbiju jevtina radna snaga, u Surdulici,
Kuršumliji, Vladičinom Hanu prosečna plata je ispod
20.000, ali ja ne vidim investicije. Takav odnos
prema zaposlenima ima samo jedna grupa ljudi koja
hoće da profitira u kratkom vremenskom periodu »,
kaže Orbović povodom primedbi Saveta stranih
investitora da su od 2007. godine do danas imali 40
preporuka za promenu regulative u oblasti ranih
odnosa, od kojih su samo dve delimično prihvaćene.
|
EKONOMSKA SLIKA SRBIJE
Ukupna ekonomska aktivnost za devet ovogodišnjih
meseci beleži stagnaciju industrijske proizvodnje,
manjak u budžetu nastavlja da raste, inflacija se
vratila na jednocifreni iznos, prosečna zarada je
realno neznatno veća, a pad zaposlenosti se
nastavlja. Sve to govore poslednji, novembarski
podaci, dostupni iz više zvaničnih izvora koje je
objedinila Privredna komora Srbije.
Ukupan broj zaposlenih u Srbiji, krajem septembra
2011. godine, procenjuje se na 1.754.662, od čega je
privatnih preduzetnika i zaposlenih kod njih bilo
405.476, dok je preostalih 1.349.186 osoba bilo
zaposleno u okviru privrednih društava i u
administrativnim delatnostima. U poređenju sa
septembrom 2010. godine, ukupan broj nezaposlenih
veći je za tri odsto.
Industrijska proizvodnja opala je u septembru 2011.
za 1,8 odsto u odnosu na isti mesec lane, tako da
je trend usporavanja rasta kumulativne proizvodnje
nastavljen, što ukazuje na ozbiljnu krizu u koju je
ovaj setkor zapao tokom poslednjih meseci. U
prerađivačkoj industriji, kao najznačajnijem sektoru
domaće industrije, evidentiran je pad proizvodnje u
septembru ove godine za 4,8 procenata.
Prosečna neto zarada isplaćena u septembru iznosi
38.763 dinara i u odnosu na isplaćenu u avgustu,
nominalno je veća za jedan odsto, a realno za 0,8
procenata.
Prosečna zarada u odnosu na zaradu isplaćenu u
septembru 2010. godine, nominalno je veća za 12,1
odsto, a realno je veća 2,6 odsto.
Kurs dinara u septembru nominalno je ojačao, u
odnosu na prethodni mesec, prama evru za 0,4 odsto i
prema švajcarskom franku za 3,8 procenata, dok je
oslabio u poređenju sa američkim dolarom za 5,7
odsto. U odnosu na kraj prethodne godine, dinar je u
nominalnom iznosu povećao svoju vrednost prema
švajcarskom franku za 1,8 odsto, prema evru za 4,3
procenta i prema SAD dolaru za 6,2 odsto.
Bruto domaći proizvod privrede Srbije, izražen u
cenama iz prethodne godine, prema fleš proceni
Republičkog zavoda za statistiku, realno je porastao
u trećem kvartalu 2011. za 0,7 odsto u odnosu na
odgovarajuće tromesečje prethodne godine.
Robne cene su u proseku više za 0,1, a cene usluga
za 0,2 procenta. Tako je, za devet meseci ove
godine, rast potrošačkih cena iznosio 6,3 odsto. U
septembru 2011. godine u odnosu na prethodni mesec,
najveći rast cena zabeležen je u grupama: nameštaj,
pokućstvo i tekuće održavanje (1,7%), transport
(0,4%), stan, voda, električna energija, gas i druga
goriva (0,4%), odeća i obuća (0,3%) i restorani i
hoteli (0,2%), dok je najveći pad cena evidentiran u
grupi alkoholna pića i duvan (-0,6%).
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za
period januar-septembar 2011. iznosi 23.578,4
miliona dolara , što je za 24,2 odsto više u odnosu
na isti period prethodne godine. Izvezeno je robe u
vrednosti od 8.849,5 miliona, što čini povećanje od
28,1 procenata u odnosu na isti period prethodne
godine, a uvezeno za 14.728,9 miliona dolara, što
predstavlja rast od 22 odsto u odnosu na isti period
prethodne godine.
Neto devizne rezerve Narodne banke Srbije krajem
septembra su iznosile 6.554 miliona evra, što
obezbeđuje pokrivenost novčane mase od 446,0 odsto,a
kratkoročnog duga u iznosu od 1.515,0 odsto i
istovremeno pokriva više od osam meseci uvoza robe i
usluga.
|
PROTEST UPOZORENJA SINDIKATA
KOMUNALNIH DELATNOSTI
Sindikati
zaposlenih u komunalnim delatnostima Srbije
-
Sindikat zaposlenih u stambeno-komunalnoj
delatnosti Srbije, Granski sindikat javnih,
saobraćajnih i komunalnih delatnosti „Nezavisnost“ i
Udruženi sindikati Srbije „SLOGA“
Beograd, zbog
izbegavanja socijalnog dijaloga i ignorantskog
odnosa Vlade Srbije prema javnim komunalnim
preduzećima i interesima građana Srbije, organizuju
protest upozorenja, 10. novembra u 11,55 sati na
Trgu Nikole Pašića i ispred zgrade Vlade Srbije.
Ocena stručne javnosti ukazuje da će borba za pitku
vodu obeležiti 21. vek i to po uzoru na iste borbe
koje se u svetu vode zbog eksploatisanja nafte.
Vlasti u Srbiji obećale su domaćem i stranom
privatnim kapitalu da će mu omogućiti ubiranje
enormnog profita na bazi crpljenja prirodnih resursa
vode i dobara od strateškog značaja za građane
Srbije. Kroz tzv. modele „privatno-javnog“
partnerstva uslediće privatizacija javnih komunalnih
preduzeća. Sa aspekta strateških nacionalnih i
javnih interesa nastupiće nesagledive posledice po
državu i naciju. Privatni kapital jedino poznaje
profit i cene komunalnih usluga odmah višestruko
uvećava. Rasprodajom vodnih i drugih strateški
važnih resursa Vlada Srbije namerava da realizuje
zahteve međunarodnih finansijskih moćnika (MMF i
Svetske banke).
Obraćamo se javnosti i građanima u cilju njihovog
istinitog informisanja da smo zatražili POVLAČENJE
Predloga zakona o javnim komunalnim delatnostima i
Predloga zakona o javnom i privatnom partnerstvu i
koncesijama iz skupštinske procedure, zbog
neuvažavanja stavova sindikata, stručne javnosti i
predstavnika javnih komunalnih preduzeća, kao i da
se građanima Srbije omogući da se REFERENDUMOM
izjasne o ovom sudbonosnom pitanju od nacionalnog
interesa.
Ne želimo da se istorija ponavlja i budućnost svih
građana Srbije rešava u uskom krugu i sprezi
političke oligarhije i interesa krupnog kapitala.
Ubeđeni da je naša elementarna sindikalna, građanska
i moralna obaveza da štitimo interese svih građana
korisnika komunalnih usluga, to ćemo i dalje činiti
dosledno i principijelno svim legitimnim pravnim i
sindikalnim sredstvima borbe, uključujući i obustavu
rada, za šta očekujemo vaše razumevanje i podršku.
|
EVROPA "RIBA" SRBIJU ZBOG PUTARA
Samostalni sindikat putara Srbije se, zbog teškog
položaja putara u Srbiji, obratio za pomoć Evropskoj
federaciji radnika građevinarstva i drveta. Evropska
federacija se u vezi s tim obratila komesaru za
proširenje EU Štefanu Fileu, koji se oglasio pismom.
File naglašava da je neophodno da srpske vlasti
primenjuju evropske standarde i pravila što pre je
moguće. Međutim, primena standarda mora se odnositi
i na zaštitu radnika i unapređenje odnosa, kako u
oblasti građevinarstva, tako i komunikaciji s
vlastima.
Ako se ima u vidu da je više hiljada radnika “Nibens
grupe” danima protestovalo ispred zgrade vlade, a,
po rečima predsednice Republičkog odbora sindikata
Sonje Vukanović, niko od vlasti nije hteo da
razgovara s njima, sem jednog izuzetka, onda bi
Fileova poruka ubuduće mogla da izmeni tu praksu,
jer Sindikat putara ne odustaje od borbe za svoja
prava.
“U skladu sa članovima 152 i 154 Sporazuma, Evropska
komisija ima zadatak da olakša socijalni dijalog
između socijalnih partnera na nivou EU", kaže se u Fileovom
pismu i dodaje da će,
"na
svom putu ka članstvu u EU, Srbija morati da usvoji
sve važeće zakone
tako što će unaprediti i obezbediti bolju zaštitu
zaposlenih u skladu sa standardima EU".
Spor oko Nibens grupe potvrđuje značaj i korist
socijalnog zakonodavstva EU u smislu zaštite
zaposlenih, pa bi, s tim u vezi,
Komisija mogla poslati poruku srpskim vlastima o
neophodnosti usklađivanja zakona sa zakonima EU u
toj oblasti.
Još je gore ako propisi postoje, a ne primenjuju se.
U pismu Štefana Filea se navodi da
"Evropska
komisija, sa svoje strane, namerava da nastavi
obezbeđivanje novca kroz pretprijemnu pomoć da bi se
podržali nacionalni socijalni partneri, naročito
imajući u vidu jačanje njihovih kapaciteta".
Putari «Nibens grupe » su, inače, 24. oktobra
prekinuli proteste ispred Vlade Srbije, koje je
Sonja Vukanović nazvala besmislenim, ali nastavljaju
borbu za svoja prava. Radnici smatraju da se rešenje
mora naći, ali,
kako je reč o suštinskom problemu putne privrede, on
prevazilazi nadležnosti Ministarstva za
infrastrukturu i energetiku.
|
Od početka godine ugašeno 10.800
preduzeća, otvoreno duplo manje
POMOR FIRMI TEK SLEDI
Samo za devet meseci ove godine prestalo je da radi
10.800 preduzeća, što je duplo više nego u istom
periodu prošle godine. S druge strane, prema
podacima APR-a, otvoreno je svega 6.400 firmi, za 15
odsto manje nego 2010.
Izlaz iz situacije u kojoj svaka firma izbrisana iz
registra APR-a sa sobom povlači ne mali broj
porodica koje ostaju bez primanja i spisak
nezaposlenih iz dana u dan sve više produžava, ne
vidi se.
Predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća
Milan Knežević kaže da ima nekoliko razloga zbog
kojih sve više firmi nestaje, ali da najgore tek
sledi i da nas iduće godine očekuje opšti pomor
preduzeća.
“Ukinuti su krediti za likvidnost i privreda je
ostala bez obrtnih sredstava. Imamo situaciju da se
80 odsto preduzeća finansira iz kratkoročnih kredita,
a država i javna preduzeća privredi duguju oko
milijardu evra”, nabraja Knežević razloge zbog kojih
je od početka ove godine ukinuto više od 10.000
firmi.
Razloga ima još, naglašava on, a među njima su i
siva ekonomija, pad realne kupovne moći za čak 18
odsto, ali i odsustvo bilo kakvih reformi.
Preduzeća u Srbiji moraju osim poreza i doprinosa da
plaćaju i 44 takse, tako da se sad nalazimo u
nekakvoj lošoj beskonačnosti i ovo je ništa u
poređenju sa onim što nas čeka naredne godine, a to
je opšti pomor preduzeća, napominje Knežević. Dalji
pad zaposlenosti i rast inflacije, naglašava on,
dovešće do toga da sledeće godine privreda počne da
liči na turističku atrakciju.
Ništa optimističnije nisu prognoze ni portparola
Unije poslodavaca Srbije Dragoljuba Rajića, koji
kaže da privrednici sve teže opstaju u uslovima u
kojima se država sve više zadužuje i nameće privredi
sve veći broj dažbina.
“Na svaki dinar koji se izdvoji za zaposlenog idu
još 62 pare za doprinose, što su nameti koje imaju
samo neke od najrazvijenijih zemalja Evrope. Kod nas
je situacija takva da svaka treća firma koja se
otvara je ili SUR ili STR zato što niko nema novca
da krene u proizvodnju, a nijedna uspešna privreda
ne počiva na trgovini već na proizvodnji”, napominje
Rajić.
On podseća da u privredi radi 1,2 miliona ljudi, od
toga je svega 290.000 u proizvodnji i upravo su oni
ti koji izdržavaju i sebe, ali i 1,6 miliona
penzionera. Zato su nam, napominje Rajić, potrebni
ozbiljni zaokreti, koji bi između ostalog
podrazumevali prebacivanje dela zaposlenih iz javnog
sektora u proizvodnju.
“Država mora da ulaže u to, neophodno je otvaranje
razvojne banke i okretanje unutrašnjim kapacitetima,
razvoj poljoprivrede, elektronske, metalske
industrije, pa i automobilske, turizma i
ugostiteljstva”, ističe Rajić.
Ukoliko se to ne uradi, naglašava on, možemo da
očekujemo dalji pad standarda, jer je država došla u
tu situaciju da sve manje može da se zadužuje.
|
Intervju Slavice Savić za Tanjug
FOND PIO MORA PRESTATI DA BUDE "PROTOCNI BOJLER"
Fond za Penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO)
funkcioniše bez problema i ne treba širiti psihozu
među penzionerima da za nekoliko meseci neće moći da
se isplaćuju penzije, izjavila je zamenica
predsednika Upravnog odbora (UO) Fonda Slavica
Savić.
"Penzije nisu u opasnosti, država je garant, ona
dotira penzije, ali ono što je problem jeste da,
zbog celokupne situacije, ekonomske krize koja će
doći, opšte nezaposlenosti, siromaštva, sive
ekonomije, Fond dugoročno posmatrano može biti u
problemu", rekla je u intervjuu Tanjugu Savić.
Ona je navela da pomenuti problem treba ozbiljno
rešavati, "ne samo novinskim člancima, odgovornim
ili neodgovornim izjavama", već opštim konsenzusom
svih činilaca u društvu, o tome šta treba odmah
preduzeti.
Savić, koja je i sekretar Veća Saveza samostalnih
sindikata Srbije, podsetila je da je UO Fonda
uputio Pismo o namerama za strateško
restrukturiranje Fonda predsedniku vlade i drugim
institucijama.
"Još nije bilo odgovora, ali očekujemo da će veoma
brzo biti, jer za tako nešto potreban je konsenzus
svih. Ne može ceo posao da uradi Fond, to je javni
interes, interes svih građana, penzionera,
socijalnih partnera i države", ukazala je Savić.
Da Fond i dalje normalno funkcioniše, potrebno je
doneti niz kratkoročnih, ali i dugoročnih mera.
Radna grupa Fonda PIO dala je nekoliko predloga,
među kojima je izmeštanje socijalnih davanja iz
Fonda, pooštravanje fiskalne discipline, vraćanje
imovine PIO fonda. Fondu je raznim reformama,
izmenama zakona nametnuto niz drugih obaveza koje ne
treba da ima. Recimo, samo u 2010. je Fond imao
obavezu isplate oko 67 milijardi dinara za druge
oblike, a ne za penzije. Na primer, tu su tuđa nega
i pomoć, telesna oštećenja, socijalno osiguranje
penzionera.
Potpredsednica UO ističe da PIO mora da se bavi onim
što mu je osnovna delatnost. Ukoliko bi se htelo ići
u pravo strateško restrukturiranje Fonda,
kratkoročnim merama treba sprovoditi fiskalnu
politiku, u pravom smislu te reči.
"Osim mere da se prilikom isplate zarada uplaćuju i
doprinosi, moraju da se prate i poštuju svi propisi
poreske politike i Zakona o radu », istakla je Savić
dodavši i da treba rešavati i probleme velike
nezaposlenosti i sive ekonomije.
Savić je podsetila da veliki broj poslodavaca ima
neprijavljene radnike u mnogim granama i
delatnostima, kao i da ima dosta onih koji
zaposlenima "na ruke" daju deo zarade, a na
minimalnu osnovicu zarade, uplaćuju doprinose.
Zato siva ekonomija mora biti uvedena u legalne
tokove. Radi toga, ambijent privređivanja mora da
bude poboljšan, kako bi poslodavci izvršavali svoje
fiskalne obaveze, da ne bi utajili ono što su
obavezni da daju.
Savić je istakla da, dugoročno, Fond iz "protočnog
bojlera" treba da postane kapitalni ili investicioni
fond.
"Imamo iskustva mnogih zemalja, međutim svi činioci
u društvu moraju postići konsenzus da tako nešto
mora odmah da bude urađeno. U Švedskoj, Kini,
Hrvatskoj, Sloveniji, zemljama u okruženju, država
je uložila deo kapitala u svoje fondove, kao i
primer Irske koja je posle prodaje telekomunikacione
kompanije sva sredstva uložila u investicioni fond",
kazala je ona.
Kombinacijom tekućih izvora i kapitala iz
investiicionog ili kapitalnog fonda, došlo bi se u
situaciju da se lakše razmišlja šta će biti za pet
ili 10t godina.
Iskustvo 60 zemalja govori da državni fond može da
inicira investicioni fond, a država treba da donese
zakon o imovini takvog fonda.
Savić je podsetila da je Fond PIO godinama ulagao u
rehabilitacione centre, u razne objekte i
zdravstvene ustanove. Pre par godina su pokrenuti
sporovi i tužbe za vraćanje vlasništva po osnovu
uloga Fonda. Neki sporovi su dobijeni, neki su na
drugostepenom sudu, a neki nisu ni započeti.
U ovom trenutku, Fond potražuje doprinose u iznosu
oko 233 milijarde dinara, od čega je oko 105
milijardi osnovica, dok preostali iznos čine
nenaplaćene kamate.
Izmene poreskih propisa i usvajanje mnogobrojnih
preporuka privrede, kao što su uplata PDV po
realizaciji, visina neoporezivog dela zarade, koraci
su koje takođe treba preduzeti, ukazala je Savić,
ocenivši da to što se događa sa Fondom jeste
« refleksija opadanja ekonomske snage države."
Zakonom propisano usklađivanje penzija sa platama u
javnom sektoru očito je bila jedino moguće rešenje
u tom trenutku.
"Učešće penzija u ukupnom domaćem proizvodu mora da
bude 10 odsto, ono je sada 12 do 13 odsto. Mi u
sindikatu slažemo sa i sa onim što je potpredsednik
Vlade Srbije Jovan Krkobabić rekao, da nema prostora
da se starosna granica povećava i da to ne treba da
bude predmet reformskih zakona", ukazala je Savić.
Potpredsednica UO Fonda PIO je zaključila da ključna
tema treba da bude restrukturiranje Fonda, ali i
poboljšanje ukupne poslovne klime, naročito sada
kada
"nismo sigurni da li će biti ili ne udara drugog
talasa ekonomske krize".
|
PROTESTI
NA SVE STRANE
Studenti univerziteta u Srbiji, policijski
sindikati, zdravstveni I socijalni radnici,
štampari, putari i osobe s invaliditetom
protestovali su juče na ulicama srpskih gradova,
nezadovoljni svojim statusom i materijalnim stanjem.
Oko hiljadu studenata više fakulteta prošetalo je
centralnim beogradskim ulicama, zahtevajući novu
upisnu politiku. Akademci su sa Platoa kod
Filozofskog fakulteta, uz povike „Hoćemo na budžet“
i „Dole školarine“, došli do zgrade Ministarstva
prosvete, gde je studentska delegacija primljena na
razgovore. Prethodno su pročitani zahtevi, u kojima
se traži da svi studenti koji ostvare 48 bodova
ostanu na budžetu, da apsolventske rokove imaju
svakog meseca i da počnu pregovori o izmenama i
dopunama Zakona o visokom školstvu, u cilju
korigovanja školarina.
Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti
Srbije održao je juče ispred zgrade vlade protest
upozorenja i najavio veliki protest za 25. oktobar
na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.
Taj sindikat traži povećanje zarada, povlačenje iz
skupštinske procedure Zakona o izmenama i dopunama
Zakona o platama u državnim organima i javnim
službama, poštovanje Socijalno ekonomskog sporazuma,
doslednu primenu potpisanih kolektivnih ugovora i
potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora za
socijalnu zaštitu.
Nekoliko stotina osoba s posebnim potrebama iz
čitave Srbije blokiralo je juče, drugi put u
poslednjih mesec dana, saobraćajnicu na uglu
Nemanjine i Kneza Miloša ispred Vlade Srbije,
tražeći povećanje iznosa nadoknade za tuđu negu i
pomoć i donošenje zakona o invalidnini za civile.
Oko sto radnika „Dnevnik novina i časopisa“ i
„Dnevnik prometa“ protestovalo je juče najpre
ispred sedišta „Dnevnika“ a zatim su održali
protestnu šetnju do Vlade Vojvodine, koja je osnivač
ovog preduzeća.
Radnike niko od pokrajinskih funkcionera nije
primio, ali obećano im je da će u ponedeljak sa
njima razgovarati Miroslav Vasin, pokrajinski
sekretar za rad.
Predsednica sindikata „Novina i časopisa“ Nada
Štrbac kaže da se, iako im je osnivač pokrajina, po
problemima sve više identifikuju sa radnicima
preduzeća u kojima je sprovedena loša privatizacija.
Pripadnici MUP-a, članovi Policijskog sindikata
Srbije, organizovali su juče ispred Policijske
uprave za grad Beograd protestno okupljanje zbog
lošeg materijalnog stanja zaposlenih u policiji.
Nekoliko stotina policajaca još jednom
je od nadležnog ministarstva zatražilo rešavanje
zahteva koji se tiču poštovanja kolektivnog ugovora
i poboljšanja opšteg materijalnog stanja pripadnika
MUP-a.
Radnici „Nibensa“ nastavili su štrajk ispred Vlade
Srbije i zahtevaju isplatu zaostalih zarada i
deblokadu računa.
“Putevi Srbije“ ni u četvrtak nisu isplatili zarade
zaposlenima u „Nibens grupi“, pošto AIK banka, kao
najveći poverilac putarskih firmi uhapšenog Mila
Đuraškovića, nije to dozvolila.
|
Razgovori SSSS i LDP-a
PRIORITETNI CILJ VLADAVINA PRAVA I STRATEGIJA
RAZVOJA
Savez samostalnih sindikata Srbije i Liberalno
demokratska partija složili su se da je
priroritetni
cilj Srbije uspostavljanje reda u državi i njenim
institucijama, vladavina prava i jasna strategija
razvoja Srbije.
Uprkos postojanju razlika, najveći sindikat u Srbiji
i ta stranka su zaključili da Srbija treba da bude
pravna država, što za članstvo sindikata znači
poštovanje zakona, kolektivnih ugovora, redovna
isplata zarada i doprinosa.
Na sastanku članova Predsedništva SSSS I predsednika
samostalnih sindikata sa predstavnicima LDP-a,
ukazano je da je, uz neophodnost sveobuhvatnih
reformi, potrebno zaustaviti otpuštanja, pokrenuti
proizvodnju i omogućiti otvaranje novih radnih mesta,
što se može postići kroz razgovore reprezentativnih
sindikata, reprezentativnih poslodavaca i države.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović rekao je novinarima
da se na sastanku nije razgovaralo o međusobnim
ponudama, niti nuđenju glasova za izbore, već da
Sindikat traga za idejom i vizijom kakva Srbija
treba da bude.
"Ovo nije bio taj oblik sastanka na kojima mi nudimo
vama, a vi nudite
nama. Ovo je bilo upoznavanje, hteli smo da
međusobno saslušamo ideje i vidimo šta je od svega
toga prihvatljivo građanima Srbije", kazao je
Orbović.
Predsednik LDP-a Čedomir Jovanović je Sindikatu
predložio partnerstvo, i to, kako je rekao, s jasnim
planom.
“Ne obećavamo nova radna mesta, ne obećavamo
milijarde investicija. U ovom trenutku smo došli da
se dogovorimo oko politike koja će sprečiti dalji
razvoj nezaposlenosti", kazao je Jovanović, dodavši
da su i zaposleni i poslodavci žrtve neodgovorne i
preskupe države.
On od sindikata očekuje, kako je rekao, « onu vrstu
podrške bez koje ne možemo promeniti naše društvo ».
To nije podrška LDP-u, jer to bi bilo jeftino, već
podrška ideji modernizacije zemlje, objasnio je
Jovanović.
Sastanak sa predstavnicima LDP-a je drugi u nizu
koji je SSSS organizovao u cilju razgovora sa
političkim partijama i eventualne buduće saradnje.
Orbović je na kraju ponovio da će se na sednici Veća
SSSS 28. oktobra razmatrati eventualni politički
angažman sindikata.
"Veće je naš najviši organ koji donosi određene
odluke, a nakon toga ćemo imati izjašnjavanje",
kazao je Orbović.
On je istakao da će nakon tog datuma moći jasno da
se razgovara o načinu i profilisanju političkog
delovanja Sindikata.
|
SSSS uputio pismo Cvetkoviću i
Dačiću
PRONAĆI HITNO REŠENJE ZA ZAPOSLENE U PUTNOJ PRIVREDI
“Već
više meseci traje nezadovoljstvo radnika „Nibens
grupe“ kao posledica loše privatizacije i
nespremnosti vlade da reši probleme u kompanijama
putne privrede u kojima je zaposleno 5.000 ljudi.
Predstavnici zaposlenih i Samostalni sindikat putara
Srbije su se u više navrata obraćali predsedniku
Republike i vlade
i nadležnim ministarstvima, razgovarali sa
predstavnicima vlade i banaka, ali problemi su i
dalji ostajali nerešeni, zbog čega su radnici bili
primorani da organizuju proteste.
Svi dosadašnji razgovori o zahtevima zaposlenih i
obećanja koja su dale nadležne institucije nisu
ispunjena, tako da su radnici bili prinuđeni da
svoja prava traže na ulici i proteste radikalizuju
do ispunjenja zahteva.
Zaposleni se i danas nalaze ispred zgrade Vlade
Srbije, zahtevajući ono što im i pripada, odnosno da
primaju zarade i nastave da rade.
Međutim, umesto
da im omogući uslove da posluju i prevaziđu krizu,
država i njene institucije primenjuju silu prema
zaposlenima koji samo žele da sačuvaju svoja
preduzeća i radna mesta.
Državni organi, pre svega policija, koriste nasilje
i brutalne mere kako bi sprečili radnike da ostvare
svoje zahteve, što Savez
samostalnih sindikata Srbije
najoštrije osuđuje i
traži
da policija odmah prestane sa preduzimanjem
represivnih mera prema radnicima i da ih ne sprečava
da ostvare svoja prava.
Zahtevamo da vlada hitno preduzme neophodne mere i
kroz socijalni dijalog pronađe optimalno rešenje,
kako za državu, tako i za zaposlene“, piše u pismu
koje je predsednik SSSS Ljubisav Orbović uputio
predsedniku Vlade Srbije Mirku Cvetkoviću i ministru
unutrašnjih poslova Ivici Dačiću.
|
Sindikat pravosuđa Srbije i
Ministarstvo pravde potpisali Protokol
POBOLJŠANJE MATERIJALNOG POLOŽAJA ZAPOSLENIH
Sindikat pravosuđa Srbije i Ministarstvo pravde
potpisali su posle višemesečnih pregovora Protokol o
poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih.
Prema dogovoru, nakon usvajanja rebalansa budžeta,
najkasnije do 30. novembra ove godine, zaposlenima u
pravosudnim organima biće isplaćene jubilarne
nagrade za 2009. i 2010. godinu, dok će se pregovori
o platama nastaviti u toku sledeće godine.
Predsednica Sindikata pravosuđa Srbije Slađanka
Milošević objašnjava da Protokol ima 13 tačaka i da
se sastoji iz dva dela.
“Prvi deo protokola realizovaće se nakon usvajanja
rebalansa budžeta, najkasnije do 30. novembra i u
okviru njega biće isplaćene jubilarne nagrade za
2009. i 2010. godinu, jednokratne pomoći za
porodilje i nameštenike, a biće usvojene uredbe o
izmenama i dopunama Uredbe o koeficijentima za
obračun i isplatu plata u Upravi za izvršenje
zavodskih sankcija za službe obezbeđenja i službe
zdravstvene zaštite. Biće isplaćene i nagrade za
septembar zaposlenima u službi za obezbeđenje, kao i
dugovane dnevnice i pripadajući putni troškovi
zaposlenima u ustanovama za izvršenje krivičnih
sankcija”, ukazuje Miloševićeva.
Ona dodaje da se drugi deo protokola odnosi na
nastavak dijaloga oko zarada i drugih primanja
zaposlenih u 2012. godini, s tim što će Ministarstvo
pravde podržati inicijativu Sindikata za izmenu
Zakona o platama državnih službenika i nameštenika.
“Osim toga, Ministarstvo pravde uspostaviće kontakt
sa komercijalnim bankama u cilju obezbeđivanja
stambenih kredita pod povoljnijim uslovima od
tržišnih za zaposlene u pravosudnim organima i
ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, dok će
ministarka pravde nadležnim ministarstvima
predložiti i donošenje pravilnika o izmenama i
dopunama Pravilnika o utvrđenju radnih mesta,
odnosno poslova u zatvorima na kojima se staž
osiguranja računa sa uvećanim trajanjima, i to za
radna mesta na kojima je broj izvršilaca povećan”,
naglašava Miloševićeva.
|
Sednica Socio-ekonomskog saveta
OGRANIČENA DUGOVANJA DRŽAVE
Krajem septembra Ministarstvo finansija će sačiniti
propis kojim će konačno biti sprečeno da država
neograničeno duguje preduzećima širom Srbije.
Tako će naplata potraživanja biti ograničena na
najviše 60 dana, što će povećati
izvesnost plaćanja i pirvrednu i investicinu klimu u
zemlji. Uz to će biti donet i jasan mehanizam da se
uz neto zaradu isplate i porezi i doprinosi.
Ovo je najznačajniji zaključak sa sednice Socio-ekonomskog
saveta na kojoj se, posle letnje pauze, osim o
realizaciji obećanja datih u socijalnom sporazumu,
diskutovalo i o budućem zakonu o štrajku.
Ipak, do važnijih pomaka nije došlo.
Radnoj grupi, koja se bavi pisanjem zakona o štrajku,
izveštaj je ”vraćen na doradu”, jer u ključnim
tačkama nije postignuta saglasnost socijalnih
partnera.
“Izveštaj o zakonu o štrajku biće vraćen radnoj
grupi i nadamo se da ćemo za mesec ili dva imati
tekst zakona ili da ćemo, u suprotnom, doći do toga
da nam zakon uopšte nije potreban”, rekao je
predsedavajući SES-a i predsednik Saveza samostalnog
sindikata Srbije Ljubisav Orbović.
On je nakon dvočasovne sednice kazao da postoje „određene
nesuglasice“ i da su ključni momenti sporenja između
sindikata i poslodavaca oni koji se tiču uvođenja „lokauta“
u zakon, kao i uvođenja minimalnog procesa rada za
sve.
Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić
naglasio je da Srbija ni u kom slučaju nije u
obavezi niti pod nekim pritiskom da mora da usvoji
ovaj zakon, kao i da je važno da radna grupa dobro
radi na usklađivanju teksta.
„Nećemo žuriti sa donošenjem zakona i nećemo ga
usvajati dok god ne budu oko toga svi saglasni“,
istakao je Ljajić. On je precizirao koje su to
sporne stvari oko kojih poslodavci i sindikati ne
mogu da se dogovore.
Lokaut i obezbeđivanje minimalnog procesa rada za
sve su najviše sporni za obe strane, a neslaganja
ima i oko načela zaštite imovine, jer sindikati
smatraju da je to preširoko određeno. Sledeća sporna
stvar je odredba o određivanju zaposlenih koji bi
bili dužni da rade za vreme štrajka, čemu se
sindikati protive, a poslednje, za koje mislim da
ćemo naći rešenje, jeste mogućnost isplate zarada za
vreme štrajka, precizirao je Ljajić.
Zajednički jezik pregovarači nisu našli ni kada se
radi o praćenju sporazuma koji su pre pet meseci
potpisali sindikati, poslodavci i država.
Orbović je rekao da sindikati nisu zadovoljni kako
se poštuje ovaj sporazum naročito u onom delu koji
se tiče cena koje stalno rastu, a za koje je
nadležna država.
"Evidentno je da cene konstantno rastu, reč je
cenama osnovnih namirnica i energenata.
To pitanje mora da se reši, jer je ključno",
kazao je on.
“Država se, osim toga, obavezala da će davati
prednost domaćim preduzećima na tenderima za javne
nabavke, a imamo situaciju da je na tenderu za
nabavku 40 marica naša ‘Zastava’ ostala bez tog
posla, a umesto nje posao je dobila strana firma”,
ukazao je Orbović.
Da dogovora oko analize dosad učinjenog po Sporazumu
nije bilo potvrdio je i predsednik Unije poslodavaca
Srbije Nebojša Atanacković.
Nismo zadovoljni tempom kojim se rešavaju stvari,
sindikati imaju primedbe na granske ugovore, ali
trenutno se radi na tome. Što se tiče zakona o
štrajku mislim i da poslodavci imaju pravo na štrajk
i da bi lokaut trebalo da bude u zakonu, ocenio je
Atanacković.
Na sledećoj sednici govoriće se o načinu na koji
država može da spreči zloupotrebe otpremnina, a
analiziraće se i predlog da se rad na određeno vreme
produži sa jedne na tri godine.
|
NOVI
TALAS OD 150.000 OTKAZA ZA SRBE
Drugi “talas” krize u Srbiji, ukoliko ne budu
preduzete adekvatne mere, može da donese još
150.000
otkaza, a Vlada Srbije nije spremna za takav
scenario, izjavio je predsednik Saveza samostalnih
sindikata Srbije Ljubisav Orbović.
Govoreći na skupu pod nazivom “Posledice mogućeg
novog udara ekonomske krize na privredu Srbije”,
koji je organizovala najveća sindikalna centrala u
Srbiji, Orbović je upozorio da posle prvog “talasa”,
kada je 200.000 ljudi dobilo otkaze, u narednom bez
posla može da ostane još 100.000-150.000 ljudi, dok
zbog rastuće nelikvidnosti postoji mogućnost da do
kraja godine oko 12.000 preduzeća ode u stečaj.
“Vlada očito nije spremna za takvo dešavanje i bogu
se moli da do toga ne dođe. Onaj ko ne bude razumeo
u ovom momentu sindikate, radnike i sve građane
Srbije, i ne treba da ulazi u politiku i ide na
izbore", rekao je lider SSSS.
Od januara do juna ove godine kupovna moć građana
Srbije opala je između pet do 10 odsto, s obzirom na
rastuću tendenciju poskupljenja artikala u
maloprodaji. Podaci SSSS pokazuju da su cene
proizvoda i usluga, izražene u evrima, porasle u
proseku od tri do 10 procenata, a jedina životna
namirnica koja u ovoj godini nije poskupela je
jestiva mast. Standard je narušen i stalnim rastom
cena komunalnih usluga, koje se formiraju po
opštinama i pod kontrolom su lokalnih samouprava.
Orbović je ukazao da vlast više nema nikakvih prava
da se pravda da ne može da reši probleme, već mora
da ima viziju i da, barem malim koracima napred,
ostvaruje vidljive rezultate.
“U vreme socijalizma barem smo svake godine videli
neki boljitak, a sada je obrunuto, jer nam je svake
godine sve teže. Zato je pred sindikatom teška borba
I potreban mu je mnogo širi krug ljudi sa znanjem I
pozitivnom energijom”, istakao je on.
S obzirom na to da ima obavezu da na svaki način
zaštiti članstvo, Sindikat će nastaviti sa vršenjem
pritiska na vlast a, takođe će I od drugih aktera
društva tražiti rešenja u cilju postizanja opšteg
konsenzusa u društvu.
Ukazavši da kriza u Srbiji previše dugo traje i da
je počela još 1980. godine, profesor Milorad
Unković je kao najveće probleme naveo veliku
nezaposlenost i opštu zaduženost.
Prema njegovoj proceni, u Srbiji ima najmanje
900.000 nezaposlenih, s obzirom na to da mnogi nisu
evidentirani, dok je siromašnih više od milion.
Zato, naveo je Unković, mora se hitno doneti
adekvatna socijalna politika.
Da bi se, prema rečima profesora, adekvatno borilo
protivkrize, neophodan je konsenzus svih socijalnih
partnera, kao i jak sindikat.
Profesor Miroljub Hadžić je uporedio obim i dubinu
sadašnje krize sa krizom iz tridesetih godina
minulog veka.
Osnovni okidač nastanka kriza je neograničena
pohlepa aktera, rekao je on i naglasio da je jedan
od prvih neophodnih koraka za njeno prevazilaženje
reforma kompletnog finansijskog sistema.
|
OTPREMNINA
SAMO
ZA
STAŽ
KOD
POSLEDNjEG
GAZDE?
Zaposleni
koji
iz
preduzeća
odu
kao
tehnološki
višak,
ukoliko
budu
prihvaćene
izmene
Zakona
o
radu,
više
neće
moći
da
računaju
da
će
im
od
poslodavca
biti
isplaćena
otpremnina
za
ceo
radni
vek,
izjavio
je
ministar
rada
i
socijalne
politike
Rasim
Ljajić.
Ministarstvo
rada
i
socijalne
politike
je
članovima
Socijalno-ekonomskog
saveta
dostavilo
predlog
izmena
Zakona
o
radu
po
kojem
će
poslodavac
radniku
koji
odlazi
iz
preduzeća
isplatiti
otpremninu
samo
za
period
koji
je
proveo
u
toj
firmi,
a
ne
za
ceo
radni
staž,
rekao
je
Ljajić.
Reč
je,
naime,
o izmeni
člana
158.
Zakona o radu na
čemu
je insistirao Međunarodni
monetarni fond tokom poslednjih pregovora sa Vladom
Srbije.
"Tokom
pregovora sa Fondom,
inače,
istaknuto je da je nezaposlenost ozbiljan problem i
dve su ključne
izmene u novom predlogu Zakona o radu",
kazao je Ljajić.
Prema njegovim rečima,
prva donosi promene kada je reč
o radnom odnosu na određeno
vreme.
MMF je insistirao na tome da se rad na određeno
vreme sa maksimalnih godinu dana poveća
na tri godine.
Oni smatraju da bi to podstaklo zapošljavanje.
Druga izmena,
koja se odnosi na isplatu otpremnine,
takođe
bi,
prema oceni zvaničnika
MMF-a,
trebalo da motiviše
poslodavce da zapošljavaju
nove ljude.
Ljajić
je dodao da dosadašnja
praksa pokazuje da su poslodavci nerado zapošljavali
radnike sa dužim
iskustvom iz straha da
će
ih ako naprave pogrešnu
procenu njihovo otpuštanje
skupo koštati.
Na nedavno održanom sastanku sindikata sa Međunarodnim
monetarnim fondom,
Albert Jeger je ocenio da je pitanje otpremnina „na
čudan
način
definisano u Srbiji, jer visina otpremnine zavisi ne
samo od broja godina provedenih u trenutnoj firmi,
nego od
čitavog
radnog staža“.
Zbog toga
će,
prema njegovom mišljenju, firma razmišljati
da li da zaposli starijeg radnika ako mora da mu
isplati toliku otpremninu.
Složivši se sa takvom nelogičnošću, potpredsednik
Veća SSSS Miodrag Mijatović
je, međutim, upozorio da će, „ukoliko se krene sa
ispravljanjem jedne, pokrenuti deset drugih
nepravdi“.
„Jedna promena u Zakonu o radu,
povući
će
niz drugih,
a sindikat neće
dozvoliti bez dugoročnih
rešenja
i dobrog promišljenja
da se Zakon o radu menja“, ukazao je on.
|
SSSS krajem oktobra odlučuje da li će ući u izbornu
trku
ORBOVIĆ: MORAMO DA SE UMEŠAMO U IZBORE
Savez samostalnih sindikata Srbije je, radi
poboljšanja položaja radnika, odlučio da se uključi
u političku borbu kako bi na taj način efikasnije
ostvario ciljeve.
Konačna odluka da li će ući u izbornu trku biće
doneta u drugoj polovini oktobra, ali za sada je
sigurno da SSSS na izbore neće izaći kao politička
stranka, već će na njih ići sa nekom drugom
političkom opcijom.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović, međutim, tvrdi se
u ovom trenutku ne nazire stranka, odnosno koja je
to politička opcija koja štiti interese zaposlenih.
„Ideja o političkom angažovanju nije potekla od
rukovodstva sindikata, već od članstva, koje je
shvatilo da je to način da se efikasnije dođe do
rezultata.
Očevidno je da protesti ne daju nikakve efekte i da
zato moramo da se umešamo u naredne izbore. Lično
smatram da političkim angažovanjem i učestovanjem u
samoj vlasti i sa relativno smanjenom energijom
sindikat može postići mnogo više kada se donose nove
zakonske regulative“, kazao je Orbović i dodaje da
su sindikalci nezadovoljni neoliberalnom politikom
koja se vodi u Srbiji i da smatraju da mogu da
ponude kvalitetnije i bolje rešenje života „nego što
ga sada imamo“.
On je napomenuo da sindikat, za sada, ima samo dva
načina delovanja - kroz Socijalno-ekonomski savet i
izlazak na ulicu.
„I jedno i drugo funkcioniše samo u nekim periodima.
Osim toga, ne možete biti stalno na ulici, pri čemu
se svi protesti završavaju po principu nikom ništa“,
rekao je Orbović, ukazavši da, za sada, postoji
veliko interesovanje intelektualaca i poznatih
ličnosti koji podržavaju političko angažovanje
sindikata.
On je odbacio pojedine tvrdnje da je najavom
političkog angažovanja sindikat obezbedio svojevrsnu
podršku DS-u za izbore, ali i ne krije da su
sindikati do sada najviše razgovarali sa partijama
leve orijentacije.
Najava SSSS da će se uključiti u politički život
izazvala je brojne reakcije, od onih da sindikat
treba da se bavi svojim poslom do podrške političkih
partija i merkanja kojoj od njih bi se to brojno
članstvo priklonilo.
Potpredsednica DS Jelena Trivan smatra da je
političko angažovanje sindikata novina za Srbiju,
ali ne i za svet.
„Mi, a pretpostavljam i druge levičarske stranke,
imamo interes da uključimo sindikate u svoje redove
i to ćemo i raditi“.
Na konstataciju da je DS imala potpisane sporazume
sa nekim sindikatima o saradnji koja se nije
pokazala uspešnom, Trivan odgovara da je u Srbiji
sve u začetku, pa tako i modeli političke saradnje
sa sindikatima.
„Ne bih se upuštala u ocene te saradnje, ali je
činjenica da smo mi taj model uspostavili i da ćemo
na njemu raditi.“.
U SPS-u tvrde da su jedina partija koja je na svom
kongresu okupila sve relevantne sindikate u državi i
dodaju da je to jedan od signala da sindikalci u
SPS-u vide odgovornog i iskrenog partnera.
Poslanik SPS-a Dejan Radenković je protiv da se
sindikati politizuju.
„Među sindikalcima ima pripadnika različitih
političkih opcija, ali uterivati ih u neku, zarad
nekih ličnih političkih interesa pojedinaca, jeste
nemoguće. Mi, kao levičarska stranka maksimalno se
trudimo da imamo kontakte sa sindikatima, kao i da u
parlamentu kroz amandmane zastupamo prava radnika i
tu grupu socijalne kategorije stanovništva“, rekao
je Radenković.
Voljni da sarađuju sa sindikalcima su predstavnici
URS gde navode da ukoliko se sindikati okušaju u
političkoj utakmici u ovoj partiji će sigurno imati
partnera za razgovor. Orboviću iz LDP-a nisu poslali
nikakav signal, osim da nije vreme za opredeljivanje
za političke partnere, jer izbori nisu na vidiku.
Narodni poslanik iz SDPS Meho Omerović smatra da su
sindikati produžena ruka stranaka socijaldemokratske
orijentacije i da su uvek dobrodošli.
|
PET OPASNOSTI PO EKONOMIJU SRBIJE
Srbija bi se od novog udara svetske ekonomske krize
mnogo duže oporavljala nego što je to bio slučaj sa
krahom iz 2008, čije se posledice osećaju i danas,
smatraju neki od najuticajnih domaćih ekonomista.
Pet potencijalnih opasnosti od nove krize su po
nezaposlenost, kurs, inflaciju, strane direktne
investicije, kao i po izvoz. Ukoliko se ne reše
problemi u evrozoni i s SAD, nova kriza se može
očekivati već do kraja godine.
Ekonomisti su, međutim, optimisti u tome da bi
slabljenje kursa ipak bilo manje nego pre tri
godine. Prošla kriza je kurs dinara oslabila oko 30
odsto, nezaposlenost povećala sa 14 na 22 procenta,
ugašeno je na hiljade preduzeća, a godišnji priliv
stranih investicija smanjen je tri puta. Sve će to
biti bolne tačke i u slučaju novog ekonomskog kraha.
Član saveta NBS Milojko Arsić, koji je obavljao
funkciju savetnika premijera Mirka Cvetkovića, kaže
da je ponovno izbijanje svetske ekonomske krize sada
mnogo izvesnije nego pre nekoliko meseci.
“Srbija nema šanse da izbegne ekonomsku krizu, već
samo da je ublaži, eventualno nekim podsticajnim
merama. Najviše bi se povećala nezaposlenosti, koja
je inače gorući problem u Srbiji. Veliki problem bi
bio i usporen dolazak stranih investitora, što je
veoma loše ako se zna u kojoj je meri Srbija zavisna
od tog novca. Primera radi, italijanski ‘Fijat’ bi
verovatno već odavno počeo sa proizvodnjom novog
automobila u Kragujevcu da nije bilo udara pre tri
godine”, objašnjava Arsić.
Prema njegovim rečima, ako i dođe do krize, ona će
izbiti veoma brzo, možda već do kraja godine, a
završiće se veoma sporo.
Ekonomista Ljubomir Madžar smatra da bi novi udar
prvo pogodio preduzeća.
“Privreda je već na ivici solventnosti, u velikim je
dugovima, koji su pretežno u evrima, što je
otežavajuće znajući da će dinar nesumnjivo morati da
pada. Tada bi I dugovi preduzeća rasli u odnosu na
imovinu, što znači da za privredu ne bi bilo života.
Firme će biti nesolventne, a takve idu u stečaj koji
se često završava likvidacijom”, kaže Madžar.
“Nova kriza bi bila veliki udarac za Srbiju i još
teže bi se oporavili od te krize nego 2008. Možda
procenti rasta nezaposlenosti, inflacije ili
slabljenja kursa ne bi bili drastični kao pre tri
godine, ali bi svakako dodatno otišli u negativnom
smeru. Međutim, bez obzira na to, oporavak bi bio
znatno mukotrpniji u odnosu na prvi udar.
Najranjivije tačke jesu nezaposlenost, kurs,
likvidnost privrede i inflacija. Moglo bi da dođe do
manjeg priliva investicija, ali i do povlačenja
novca iz Srbije”, objašnjava Vladimir Vučković, član
Fiskalnog saveta.
Najgore od svega je što, prema Vučkovićevim rečima,
Srbija tu ne može mnogo da učini.
Ipak, ne bismo smeli da zabijamo glavu u pesak kao
što smo to uradili pred početak prošle krize.
Javna potrošnja ne sme da se povećava i što pre mora
da se smanji budžetski deficit. To nije urađeno
2008, a sada bi moralo da se odradi, zaključuje
Vučković.
Ljudi iz aktuelne vlade su pre tri godine govorili
da će Srbija izbeći krizu i u njoj čak profitirati.
Takvih izjava sada nema i izgleda da je svima jasno
da od nove krize može da bude samo štete.
|
Predlog SES-a
KRIVIČNA ODGOVORNOST ZA POSLODAVCI KOJI NE ISPLAĆUJU
ZARADE
Socijalno-ekonomski savet predložio je da se u
Srbiji uvede krivična odgovornost za poslodavce koji
duže od tri meseca ne isplaćuju radnicima zarade.
Predsedavaći SES-a Ljubisav Orbović rekao je da bi
se izmenom Krivičnog zakona i krivičnom odgovornošću
za poslodavce regulisalo neisplaćivanje plata,
neoveravanje zdravstvene knjižice i neuplaćivanje
doprinosa zaposlenima.
Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić je
novinarima nakon sednice Saveta kazao da će uslovi
za uvođenje tog krivičnog dela biti definisani tokom
javne raspave.
On je naglasio da u Srbiji ogroman broj ljudi ne
prima zarade redovno, kao i da bi uvođenje krivičnog
dela bio jedan od načina da država ne mora svake
tri-četiri godina da povezuje radnicima staž.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša
Atanacković je rekao da ideja krivične odgovornisti
postoji u mnogim zemljama, ali da, kada je reč o
Srbiji, treba uzeti u obzir razloge zbog kojih
poslodavac ne isplaćuje zarade, odnosno da li je to
možda zato jer ima prevelika potraživanja od države
i drugih subjekata.
Savet je razmatrao Socijalno-ekonomski sporazum za
koji je Ljajić rekao da je njegova primena
zadovoljavajuća i da se razvija pozitivnom
dinamikom, s tim da u pojedinim njegovim delovima
ima, kako je rekao, određenih kašnjenja.
Ljajić je kazao da je predloženo da se poveća
neoporezivi deo zarade sa 7.310 dinara na 10.000
dinara od oktobra, na šta je Atanacković rekao da u
Uniji nisu u potpunosti zadovoljni, jer smatraju da
minimalna zarada mora biti oslobođena oporezivanja.
Govoreći o sprovođenju sporazuma, ministar je kazao
da je vlada od početka godine izdvojila 20 milijardi
dinara za podsticaje prioritetnih privrednih grana.
Do kraja godine sporazumom je planirano ukupno da
bude izdvojeno oko 35,5 milijardi dinara.
Prema njegovim rečima, iz Fonda za razvoj za pomoć
privredi I otvaranje novih radnih mesta je
opredeljeno oko osam milijardi dinara od predviđenih
17,7 milijardi dinara.
Radni staž je povezan za 13.000 radnika, a postupak
povezivanja je u toku za još 91.000 radnika, rekao
je Ljajić.
Dogovoreno je i da se do septembra definišu mere za
smanjenje nelikvidnosti, odnosno rokovi u kojima bi
se moralo plaćati dobavljačima, kao i da do kraja
avgusta bude završena studija izvodljivosti za
otvaranje Razvojne banke, koja bi trebalo da počne
da radi do kraja godine.
On je kazao i da predlog zakona o štrajku neće biti
uvršten u skupštinsku proceduru, dok se o rešenjima
ne usaglase sve strane.
Ministar je kazao i da nisu zadovoljni radom Odbora
za reprezentativnost, tako da je dogovoreno da se
donese novi zakon o registraciji i
reprezentativnosti na osnovu kojeg će se raščistiti
sindikalna i poslodavačka scena.
Predstavnici Socijalno-ekonomskog saveta potpisali
su sporazum o saradnji sa predstavnicima
Socijalno-ekonomskog savjeta Republike Srpske.
|
Razorne ekonomske posledice u
Srbiji
KOMŠIJE “ŠIJEMO“ I U KRIZI
Kriza je porazila Srbiju na mnogim poljima -
izgubljeno je 220.000 radnih mesta, a prosečne plate
su pale za petinu. Pokazatelji deluju još strašnije
kada se uporede sa situacijom u bivšim
jugoslovenskim republikama, a to poređenje
nedvosmisleno pokazuje da smo prošli najgore.
I druge bivše republike beleže „minuse“ na mnogim
frontovima. Makedonija je jedina u kojoj zaposlenost
nije manja, ali blizu naše „seče“ radne snage još je
jedino Hrvatska. U njoj je onih sa overenom radnom
knjižicom danas 10,9 odsto manje nego u septembru
2008. godine. Hrvatska je na ovoj listi jedina stala
uz Srbiju i u slučaju pada zarada. U njoj su plate,
međutim, „mršavije“ za svega 3,4 odsto. Zaposlenima
u ostalim zemljama okruženja i tokom kriznih godina
zarade su rasle.
Srbija je u septembru 2008. godine upošljavala 1,99
miliona ljudi.
U martu 2011. godine na radnim mestima je 1,77
miliona građana. To je pad od čak 11,2 odsto. U
Sloveniji je tokom krize broj radnika smanjen za 7,3
odsto, u Crnoj Gori ih je manje 5,4 odsto, a u Bosni
i Hercegovini 1,4 odsto. Makedonija je jedina bivša
republika u kojoj je tokom ove dve i po godine broj
zaposlenih povećan i to za - 6,5 odsto.
Stručnjake ovaj presek ne iznenađuje previše. Srbija
je, kažu, propustila da uradi mnoge stvari koje bi
sprečile ovako loš rezultat.
Imamo tako drastičan pad zaposlenosti jer smo
zakasnili sa privatizacijom. Ogroman broj ljudi je
bio zaposlen u tim firmama, a mnoge su ovih godina
prestale da rade, smatra ekonomista Miroslav
Zdravković, koji je i prikupio i uporedio ključne
pokazatelje za bivše republike.
“Oko 200.000 ljudi sada radi u preduzećima kojima
prete stečaj i likvidacija, tako da broj zaposlenih
može još da se smanji. Nismo vodili računa o
podsticaju proizvodnje, pa su ostale republike imale
rast zaposlenih u industriji, a kod nas je taj broj
prepolovljen”.
Drugi srpski poraz su - zarade. Da su male i da iz
dana u vrede sve manje na svojoj koži oseća većina
građana Srbije. U ciframa to izgleda ovako -
prosečni građanin Srbije u početku svetske ekonomske
krize svakog meseca je primao 430 evra. U martu ove
godine taj prosek se „istopio“ i sveo na 346 evra,
što je pad od 19,5 odsto.
Hrvatska zarada je u istom periodu spala sa 732 na
707 evra.
U ostalim bivšim republikama plate su,
koliko-toliko, rasle.
Statistika pokazuje da je skok bio najveći u
Makedoniji.
U ovom periodu one su porasle za petinu - sa 276
evra dostigle su 332 evra. U Crnoj Gori zarada je
porasla za 17,9 odsto - bila je 429, a sada je 506
evra. Slovenački prosek je ojačao za 7,2 odsto i
stigao je do 970 evra. I u Bosni i Hercegovini je
plata „teža“, doduše, za svega 3,3 odsto i danas
iznosi 409 evra.
Ekonomista Aleksandar Stevanović kaže da podaci ne
treba da čude, jer je Srbija na pola puta između
socijalizma i kapitalizma i nije u stanju da se nosi
sa spoljnim poremećajima.
« Ova kriza je otkrila sve slabosti, ali bi se sve
to desilo jednog dana i bez krize. Plaćamo to što
narod ne želi reforme, a država ih ne sprovodi. Ovo
je dug koji plaćamo jer nismo uradili ono što smo
morali. Ne čudi ni što je Makedonija toliko bolja. I
oni i Crna Gora, a delom i Hrvatska, odmakli su u
tržišnim reformama. Srbija i Bosna i Hercegovina su
najmanje uradile ».
I inflacija je najveća, a nemamo se čime pohvaliti
ni po pitanju rasta potrošačkih cena koji je u
Srbiji, opet, najveći. Međugodišnja inflacija,
aprila ove u odnosu na april prošle godine, u Srbiji
iznosi čak 14,7 odsto. Godišnja inflacija u
Makedoniji iznosi 4,8 odsto, a u Crnoj Gori 3,7
odsto. U Bosni i Hercegovini su u prva tri meseca
ove godine, u odnosu na isti period lane, cene
porasle tri odsto, a u Hrvatskoj 2,6 odsto. Godišnji
rast potrošačkih cena u Sloveniji je 1,9 odsto.
Kada se ukrste podaci o manjem broju zaposlenih i
padu zarada, nije baš nikakvo čudo što je Srbija
rekorder i po padu ukupnog fonda zarada. Podaci
pokazuju da je on smanjen za više od četvrtine,
precizno 28,5 odsto. U septembru 2008. godine je
iznosio 857 miliona evra, a sada je spao na 612,4
miliona evra. Značajan je pad i u Hrvatskoj - 14
odsto, dok je u Sloveniji manji za svega 0,7 odsto.
U Bosni i Hercegovini je veći za 1,8 odsto, u Crnoj
Gori za 11,6 odsto. U Makedoniji je veći za čak 28
odsto, ali je i logično s obzirom na činjenicu da su
oni imali najveći rast zaposlenosti i zarada.
I na kraju prilično nelogičan podatak. Kada bi se
efekti krize merili po broju nezaposlenih na
evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja, Srbija
ovaj uragan jedva da je osetila. Iako svi znamo da
su radnici ostajali bez posla munjevitom brzinom,
broj zvanično nezaposlenih se povećao za samo 4.000
ili 0,6 odsto. Dostigao je cifru od 730.000.
Podatak od 220.000 manje zaposlenih u Srbiji
proizilazi iz zvanične evidencije. Procene
Međunarodnog monetarnog fonda su mnogo poraznije.
Oni veruju da je tokom krize bez posla ostalo blizu
440.000 ljudi. Brojka je daleko veća od naše
zvanične evidencije, jer je među njima 245.000
zvanično zaposlenih, dok je preostalih, ravno
195.000, radilo u - „sivoj“ zoni.
I oni potvrđuju da je brojčano najveći gubitak u
industriji. Tamo je radilo oko 526.000 radnika, a
dve godine kasnije zvanično zaposlenih je ostalo
447.000. To je pad od čak 79.000, što je 14,9 odsto.
Gledano kroz procente, najviše se „urušio“ agrarni
sektor. U poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu radilo
je 232.000 ljudi, a ostalo je 163.000 zaposlenih. To
je 29,9 odsto manje.
Ta pasivnost evidentno ne krasi građane ostalih
bivših republika. U Slovenija je tako broj
registrovanih nezaposlenih povećan za 57.000 što je
čak 96,6 odsto. Hrvatski zavod je zabeležio 98.000
više nezposlenih što je 48,6 odsto, a bosanski
48.000 što je tačno 10 odsto. U Crnoj Gori je broj
nezaposlenih veći za 4.300 što je 15,5 odsto. I opet
je Makedonija najuspešnija, jer je jedino u njoj
broj nezaposlenih smanjen, za 3,3 odsto - ili 10.000
ljudi.
U Srbiji su nepouzdana osnovna dva statistička
podatka, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda i stopa
nezaposlenosti, smatra Miroslav Zdravković.
“Mi ne možemo da budemo sigurni da li je
nezaposlenih 500.000 ili milion.
Možda od 700.000 sa evidencije, 200.000 zapravo radi
u „sivoj“ zoni. Nije nemoguće da je u vremenu krize
smanjen broj onih koji se prijavljuju na biro. U
drugim republikama, međutim, broj manje zaposlenih
je približan većem broju nezposlenih”.
Optimizma među ekonomistima nema mnogo.
Da bi nam bilo bolje, poručuju, moramo da preguramo
reforme. I to bolne.
Svašta smo mi propustili da uradimo, kaže Aleksandar
Stevanović.
„Propustili smo da uredimo privredu. Propustili smo
da liberalizujemo tržište radne snage. Nastavili smo
da štitimo dužnike, a ne poverioce. Država se i
dalje meša tamo gde joj nije mesto.
Nismo privatizovali javna
preduzeća, a morali smo to da uradimo. Ako hoćemo da
nam bude bolje, moramo da promenimo ponašanje. Dokle
god stanovništvo ne želi bolne reforma i država ih
ne sprovodi, s razlogom ćemo biti siromašni i
nezadovoljni”.
|
ORBOVIĆ U POSETI ŠIK „KOPAONIK“
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović i predsednik
Sindikata radnika šumarstva i prerade drveta Srbije
Radomir Stević posetili su Šumarsko industrijski
kombinat (ŠIK) „Kopaonik“ u Kuršumliji, u kojem su,
sa direktorom i predstavnicima sindikata tog
kombinata, razgovarali o poslovanju i položaju
zaposlenih.
Radnici „Kopaonika“ su na svojim leđima osetili
posledice loše privatizacije, da bi sada, nakon
raskidanja kupoprodajnog ugovora ta, nekada moćna i
likvidna firma, ponovo počela uspešno da radi i
upošljava nove ljude.
Zahvaljujući inicijativi samostalnog sindikata i
građana Kuršumlije, taj kombinat je počeo saradnju
sa "Simpom" i "Srbijašumama", što mu je omogućilo
pokretanje novih proizvodnih linija i otvaranje
novih radnih mesta.
„Kopaonik“ je do pre godinu dana, kao rezultat
izuzetno loše privatizacije, bio uništena firma.
Međutim, sada je to perspektivno preduzeće, koje
upošljava trenutno 520 radnika, uz mogućnost da se u
kratkom narednom periodu uposli još 300 novih
zaposlenih.
„ŠIK je pravi primer šta mogu od uspešnog preduzeća
da naprave loša privatizacija i neodgovorni
poslodavci, ali isto tako i uspešni poslodavci sa
vizijom, kao što je to sada učinio direktor ’Simpa’
Dragan Tomić“, rekao je Orbović.
On je podsetio da je rešavanje problema u tom
kombinatu započelo inicijativom sindikata i dolaskom
Radne grupe vlade na čelu sa ministrom rada i
socijalne politike Rasimom Ljajićem, a u čijem radu
je učestvovao i Orbović.
„Tada smo“, prisetio se Orbović, „sa nevericom
konstatovali da su jedini rezultati privatizacije,
na koju smo i mnogo ranije ukazivali, bili potpuno
uništeni proizvodni kapaciteti i infrastruktura
kombinata“.
On je izrazio očekivanje da će vlada nastaviti
podršku i pomoć toj perspektivnoj firmi, u kojoj su
zaposleni donedavno bili primorani da blokiraju
puteve da bi skrenuli pažnju na lošu privatizaciju,
a sada imaju posla i redovno primaju plate.
ŠIK"Kopaonik" nekad i sad
|
IZLAGANJE SLAVICE SAVIĆ
Poštovane koleginice i kolege!
Okupili smo se danas na svečanoj sednici Veća Saveza
samostalnih sindikata Srbije da
obeležimo
108 rođendan naše organizacije. Na današnji dan
1903. godine predstavnici nekoliko strukovnih
sindikata doneli su odluku o udruživanju u Savez.
Inače, prva sindikalna udruženja, radnička potporna,
prosvetiteljska i kulturna društva počela su se
pojavljivati u Srbiji još od 1870. godine, a prve
veće sindikalne demonstracije dogodile su se u
Kragujevcu 1876. godine.
Međutim, tek posle sticanja potpune samostalnosti
Srbije 1878. godine, nakon viševekovnog zaostajanja
zbog turske okupacije, kada su konačno ukinuti
feudalni društveno-ekonomski odnosi, izvršen je
metodom prvobitne akumulacije kapitala prelazak na
kapitalistički društveni sistem. Srbija je od
agrarne zemlje sa pretežno naturalnom privredom
krenula putem brže industrijalizacije koja će
umnogome doprineti i ubrzati formiranje i jačanje
radničke klase i stvoriti povoljnije uslove za
razvoj radničkog pokreta.
Nova imovinska diferencijacija dovela je do
formiranja buržoazije i proletarijata, koji su
zajedničkim snagama slomili otpor autokratskog
sistema vlasti (zavedenog još za vreme prve vlade
kneza Miloša) rušenjem poslednjih Obrenovića, u maju
1903. godine, nakon čega je Srbija pretvorena u
parlamentarnu demokratsku monarhiju sa
zagarantovanim građanskim slobodama i pravima.
Međutim, posle dolaska na vlast, buržoazija je
odustala od ranijih progresivnih zahteva, zbog čega
se klasna borba između bivših saveznika sve više
zaoštravala. Na istorijsku pozornicu stupila je
radnička klasa organizovana u sindikate sa željom da
ograniči sve suroviju eksploataciju radne snage.
Sa osnivanjem prvih radničkih društava i strukovnih
sindikata, radnici su tek počev od 1901, a posebno
od 1903. godine uspeli da se izbore za nešto
povoljnije uslove života i rada, za nešto više
nadnice i nešto kraće radno vreme, što ih je dalje
podsticalo na masovnije učešće u ovim
organizacijama, jer su i dalje bili nezadovoljni
onim što su trenutno postigli.
Uprkos žestokom nasrtaju Obrenovićeve policije,
posebno za vreme demonstracija održanih 14. marta
1903, kada su mnoge sindikalne vođe pohapšene, a
sindikalno glasilo Radničke novine
zabranjene, radnici su uspeli da održe kontinuitet
svog pokreta. Nakon ovih demonstracija svima je
postalo jasno da hitno treba oživotvoriti
koncepciju o udruživanju sindikalnih organizacija u
Radnički savez, koja je još 1901. godine bila
predlagana od strane Družine tipografskih radnika.
Tada su tipografi predložili da se postojeće
radničke organizacije udruže u Savez sindikata, ali
je u kasnijem periodu prevagnulo ime Radnički savez.
I pravilima ostalih sindikata osnivanih u periodu od
1901. i 1902. godine predviđeno je da će oni, radi
sveukupnog jačanja radničkog pokreta stupati u vezu
sa ostalim radničkim i sindikalnim organizacijama i
sa njima formirati Radnički savez.
Formalna odluka da se od postojećih sindikata osnuje
Radnički savez doneta je 27. aprila 1903.
godine, mesec dana pre Majskog prevrata,
prilikom osnivanja Saveza zanatlijskih radnika. Tada
je izabran i konstituisan Osnivački odbor koji je
dobio zadatak da napiše Pravila Saveza. U odbor su
ušli predstavnici Saveza metalskih radnika, Družine
tipografskih radnika, Saveza građevinskih radnika,
Saveza drvodeljskih radnika, Saveza zanatlijskih
radnika, Udruženja trgovačkih pomoćnika i
Beogradskog radničkog društva. Nakon donošenja
odluke o osnivanju Radničkog saveza, njemu se
priključuje 14 sindikalnih organizacija iz Beograda
i 19 iz unutrašnjosti.
Dve nedelje kasnije, Pravila Saveza su podneta na
odobrenje Ministru narodne privrede koji ih je
uskoro i potvrdio. Međutim, odobrena Pravila
dostavljena su potpisnicima tek posle Majskog
prevrata koji se dogodio u noći između 28. i 29.
maja 1903. godine.
Već 29. maja 1903, oko 6 časova ujutro u velikoj
organizovanoj koloni sindikalci su krenuli prema
Upravi grada da bi tražili oslobađanje svojih
drugova pohapšenih u vreme martovskih demonstracija.
Njihovom zahtevu je udovoljeno, a potom je pred
zatvorom ogromna masa radnika sačekala oslobađanje
svojih kolega. Odatle je radnička povorka, pevajući
radničke pesme, krenula Vasinom ulicom, preko
Terazija do prostorija Beogradskog radničkog društva
u Balkanskoj ulici.
Ova prva radnička manifestacija pod novim režimom
značila je i određenu podršku političkim promenama u
zemlji, ali je bila i nagoveštaj snažnog poleta u
procesu organizovanja radnika, osnivanju novih i
jačanju postojećih sindikalnih organizacija.
Odlučujuću ulogu u osnivanju Radničkog saveza
odigralo je Beogradsko radničko društvo, odnosno
grupa istaknutih radničkih aktivista okupljenih oko
njega. Uprava ovog društva često je pozivala radnike
na zborove sa ciljem daljeg organizacionog
učvršćivanja Radničkog saveza. Zborovi su održavani
u prisustvu velikog broja radnika a na njima su
pretresana Pravila Radničkog saveza i istican značaj
njegovog osnivanja. Cilj Radničkog saveza, prema
Pravilima, bio je da „združi što veći broj
radničkih organizacija u jednu celinu i da radi na
radničkom materijalnom i moralnom boljitku.“
Prvi radnički zbor održan je početkom juna,
neposredno posle Majskog prevrata i na njemu je
ukazano na značaj osnivanja novih sindikalnih
organizacija. Sa zbora je poslata i čestitka
nemačkim socijaldemokratima povodom njihovog uspeha
na izborima.
Za relativno kratko vreme oko Radničkog saveza
okupio se veliki broj sindikalnih i radničkih
organizacija koje su imale klasno obeležje. One su
bile dužne da se pridržavaju Pravila Saveza, da
izvršavaju odluke Kongresa i Upravnog odbora Saveza
koji je imao 9 članova. Do 13. jula osnovano je
novih šest organizacija u Beogradu, 14 radničkih
društava u unutrašnjosti i tri radničke čitaonice.
„Radničke novine“ su blagovremeno objavljivale
nacrte svih dokumenata koje je uskoro trebalo
usvojiti na Prvom kongresu. Privremena uprava se
postarala da se na vreme sprovedu sve organizacione
pripreme za uspešno održavanje Kongresa. Za Kongres
je zakupljena sala beogradskog hotela „Bulevar“, a
delegatima je za dolazak u Beograd obezbeđen popust
od 50 odsto na železnici, kao i na brodovima Srpskog
brodarskog društva. Predviđen je i koncert sa
igrankom u čast „delegata Prvog radničkog kongresa“,
a uz pomoć
Tipografskog
pevačkog društva „Jakšić“ pripremljen je i prateći
program.
Prvi kongres Radničkog saveza održan je u Beogradu,
u nedelju 20. jula 1903. godine. Počeo je sa radom u
8.30, a završio se u 13 časova. Učestvovalo je 106
delegata iz 33 radničke organizacije. Od navedenih,
14 organizacija je bilo iz Beograda, a 19 iz
unutrašnjosti (Kragujevac, Jagodina, Palanka,
Smederevo, Požarevac, Kruševac, Pirot, Šabac,
Loznica, Lazarevac, Niš, Leskovac, Obrenovac,
Mladenovac (Dubona), Čačak, Užice, Senjski Rudnik,
Ripanj i Žarkovo)
Usvojena su sva planirana dokumenta, a izabran je i
Upravni odbor od devet članova na čijem je čelu bio
predsednik Luka Pavićević i sekretar Stevan
Vasiljević...
Od tada je prošlo više od jednog veka. Savez je
rastao i jačao, u njega su ulazila nova sindikalna
društva i strukovni sindikati, ali se osnovni
ciljevi zbog kojih su se zaposleni učlanjavali u
sindikate, a sindikati u Savez – nisu mnogo
promenili. Borba za prava radnika, za bolje zarade,
za penzionu i zdravstvenu sigurnost, za bezbednost
na radu – traje i dalje.
Radnički savez Srbije, u koga su počeli da se
učlanjavaju službenici i nameštenici, učitelji i
lekari, kao i zaposleni iz različitih struktura
promenio je kasnije ime u Savez sindikata Srbije, a
2002. godine u Savez samostalnih sindikata Srbije.
Na 14. Kongresu doneta je Odluka da se 27. april
ustanovi kao Dan SSSS i da se obeležava u znak
sećanja na vreme kada su zaposleni iz različitih
sindikata shvatili da samo zajedno i udruženi mogu
da postignu više.
|
SAOPŠTENJE
Predsednik Vlade Republike Srbije je, tokom boravka
u Americi, krivicu za zabrinjavajući broj
nezaposlenih i nezainteresovanost investitora,
prebacio na „jake sindikate“ u Srbiji. Ova
istorijska izjava premijera, jasno je i srpskim
građanima, loš je alibi za sopstvenu nesposobnost i
nesposobnost Vlade na čijem je čelu za sve, a nema
ih malo, pogrešne poteze, lutanja, oklevanja,
nečinjenja.
Kao „jak sindikat koji dugoročno radi protiv porasta
zaposlenosti i obeshrabruju investitore“, podsećamo
premijera:
Privatizacija sama po sebi smanjuje broj zaposlenih,
ali katastrofalna privatizacija kakva se u Srbiji
dogodila i bezočna pljačka godinama stvaranog
društvenog kapitala, uništila je srpsku privredu,
zatvorila srpska preduzeća, ostavila bez posla više
od 500 hiljada ljudi, koji više i nemaju gde da se
zaposle.
Sindikat je upozoravao na posledice ovakve pljačke,
pokretao postupke za raskide kupoprodajnih ugovora
kako bi spasao šta se spasti može, zaposleni su
štrajkovali, blokirali preduzeća i tražili pomoć.
Agencija za privatizaciju, na čijem ste čelu u
jednom periodu bili i Vi, nije ni blagovremeno ni
često reagovala na takve vapaje. Drugim rečima, ili
niste videli ili, iz vama znanih razloga, niste
hteli da vidite kuda nas vode rasprodaje. A za to,
do danas, niko nije odgovarao, naprotiv, stiče se
utisak da krivci nisu samo amnestirani već i bogato
nagrađeni.
„Insistiranje na kratkoročnim beneficijama za
radnike“, drugi je primarni razlog i greška jakih
sindikata, kako
ste objasnili amerikancima i razlog da investitori
budu obeshrabreni. Pri tome ste zanemarili šta
ozbiljni investitori zaista traže. Pre svega, pravnu
državu sa respektabilnim institucijama,
autoritativnom Vladom i premijerom, zakonima koji se
poštuju i zdravu poslovnu klimu i ambijent, za čije
je kreiranje upravo nadležna Vlada. Sindikati im ne
smetaju. Jer jaki sindikati postoje širom sveta, kao
ravnopravni partneri koji kroz dijalog probleme
rešavaju.
Molimo Vas da nama i građanima Srbije objasnite koje
je to nerealne beneficije tražio sindikat za
zaposlene, a koje su ugrozile rejting zemlje kod
potencijalnih investitora. Da li je to zahtev da se
kolektivnim ugovorima urede odnosi između sveta rada
i sveta kapitala? Da li je beneficija prosečna
zarada u iznosu od 35.538 din, po svojoj visini
najniža u regionu, koja jedva pokriva 67,43%
prosečne potrošačke korpe. Ili minimalna zarada koja
pokriva 59,41% minimalne potrošačke korpe. Možda je
neopravdani benefit to što više od 10% zaposlenih
mesečno ne prima zaradu iako radi puno radno vreme,
ili pak činjenica da velikom broju onih koji rade
neodgovorni poslodavci nisu uplaćivali poreze i
doprinose, pa ne mogu u zasluženu penziju i nemaju
overene zdravstvene knjižice i pravo na lečenje. Pri
tom, kontrolni mehanizmi države da spreči ovaj vid
zloupotreba ne funkcionišu. Napori Vlade su usmereni
isključivo na popunjavanje budžetskih deficita, a
jedan od mehanizama je skoro neprekidan rast cena
osnovnih životnih namirnica, naročito onih koje su
pod kontrolom države, i dalji, sve dublji pad
standarda većine građana Srbije.
Pri tome, budući da ima više od milion siromašnih,
blizu milion nezaposlenih, podsećamo Vas,
kratkoročne benificije su najčešće značile bar jedan
obrok dnevno za mnoge porodice, pored narodnih
kuhinja, koje umesto radnih mesta Vlada otvara.
Nezaposlenost je daleko veća od one koju ste naveli
kao noćnu moru Vlade, pa čak i zvanična statistika
kaže da je stopa nezaposlenosti 26%. Pretpostavka je
da je umanjivanje zvaničnog podatka „diplomatski
opravdan manevar“ da bi se ohrabrili i privukli
investitori. Da Vas ipak podsetimo, nemojmo ih
potcenjivati, MMF nam je već izložio našu stvarnost
u realnim brojevima. Tužno je, međutim, da niste
prepoznali najveći problem, a to je da nezaposleni i
nemaju više gde da rade, jer nema privrede i
preduzeća.
Svetska kriza, koju tako često koristite kao
opravdanje za teškoće, samo je produbila naše,
domaće dugogodišnje dubioze. Nemoćni i nespremni u
pomoć ste pozvali MMF i Svetsku banku, da nam pod
nepovoljnim uslovima i solidnim kamatama, pozajme
novac i kontrolišu njegovu potrošnju. Dobro je
poznato da ove finansijske institucije nisu ni u
Srbiju, a ni u druge zemlje, došle kao spasioci, već
kao dželati, koji po utvrđenoj šemi, a ne realno
sagledanim specifičnostima, određuju pravila igre u
kojoj su zaposleni, nezaposleni i penzioneri samo
kolateralna šteta. Otišli ste i dalje, uzimali
kredite za punjenje budžeta od svih koji su vam
ponudili i zadužili generacije naših potomaka.
Povećanje zaposlenosti, ulaganje u ljudski kapital,
investicije i znanje, izvozno orijentisana ekonomija
i smanjenje siromaštva, završetak infrastrukturnih
radova kao uslov realizacije plana „Srbija 2020“,
bajka je u koju više niko u Srbiji ne veruje.
Godinama je slušamo, a sve smo dalje od nje.
Zato gospodine Cvetkoviću, nemojte precenjivati
ulogu sindikata, mada su dokazali da su odgovoran,
stručan socijalni partner koji razume teškoće,
predlaže i podržava rešenja, nudi izlaze. Na
žalost, socijalni dijalog i partnerstvo pominju se
samo kada Evropi i svetu treba prikazati demokratsko
lice, podobnost za članstvo u EU, ili, poslednji
primer, kada je potreban krivac i opravdanje za
sopstveni neuspeh.
Upozoravali smo vas, predsedniče Vlade na greške
koje činite, skretali vam pažnju na pogrešne poteze,
pružali podršku merama i aktivnostima koje su
otvarale perspektivu i nudile rešenja, insistirali
na dijalogu i dogovoru, potpisivali sporazume,
postizali kompromise. Na žalost, sve je ostalo na
lepim pričama, jer dogovoreno niste poštovali,
potpisano i preuzeto niste realizovali. I dokazali
ste da niste dosledni, odlučni, hrabri, kompetentni,
da nemate viziju, pa čak ni ideju za put Srbije u
bolju, evropsku budućnost.
|
Ljajićev intervju Novostima
SVI ZAKONI IZ RADNIH ODNOSA I SOCIJALNE POLITIKE
PRVO NA SES PA TEK ONDA U SKUPŠTINU
Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić
izjavio je da nijedan zakon, a ni njegova dopuna,
koja se odnosi na oblast radnih odnosa i socijalne
politike, neće ući u Skupštinu pre nego što se o
njemu ne usaglase predstavnici vlade, sindikata i
poslodavaca.
To znači da će se članovi Socio-ekonomskog saveta
ubuduće pitati za mišljenje u vezi sa donošenjem
novih zakona, što je i dogovoreno na poslednjoj,
vanrednoj sednici tog saveta, rekao je Ljajić u
intervju Novostima.
Povod za vanrednu sednicu Socio-ekonomskog saveta
nisu, prema njegovim rečima, štrajkovi niti
nezadovoljstvo radnika u javnom sektoru.
“Mi smo se, mnogo pre toga, na kolegijumu Saveta
dogovorili da se deblokira njegov rad, kao i da se
formira odbor za utvrđivanje reprezentativnosti, da
se održi vanredna sednica i da se sačini sporazum
koji predstavlja konkretan plan za izlazak iz
krize”, precizirao je Ljajić.
Ministar smatra da način na koji će Srbija izaći
iz krize moraju zajednički da traže svi socijalni
partneri. To ne uključuje samo predstavnike vlade,
već i sindikata i poslodavaca. Zato je jedini pravi
put da zajedničkim snagama rešenje potražimo na
sednicama Socio-ekonomskog saveta čiji smo i
članovi, pa smo odlučili da ponovo oživimo ovo telo.
Na pitanje
koliko
je taj plan realan, s obzirom na to da su članovi
Saveta tri strane koje imaju sasvim različite
interese, Ljajić je rekao da je to svakako problem i
da zato očekuje teške pregovore.
“Postoji i realna mogućnost da se ništa ne
dogovorimo, jer mora da postoji i realna volja svih
partnera da se nađe kompromis. Ona zasada postoji,
ali ćemo u narednih desetak dana videti kako stojimo
kada svako počne da izlaže svoje vizije. A one ne
moraju biti baš svima prihvatljive”.
Ukoliko ciljevi budu neostvarivi
do sporazuma neće doći,
što je, prema mišljenju Ljajića, bolja opcija nego
da postavljamo visoke lestvice koje nismo u stanju
da preskočimo. Cilj nam i jeste da svi planovi koji
bi se eventualno našli u ovom dokumentu budu
ostvarivi, ekonomski održivi i nadasve socijalno
pravedni, dodao je on.
“Najnoviji
sporazum je
veoma važan za Srbiju zato
što predstavlja pravi primer socijalnog dijaloga bez
kojeg nema nikakvog napretka. To znači da se on ne
pravi na kratke staze, iako bi se ovaj konkretno
odnosio samo na period do 31. decembra. On
predstavlja pravi model ponašanja koji bi se
primenjivao i u budućnosti i kojeg bi se pridržavale
sve vlade, a ne samo ova”.
Ministar rada je naglasio da je najvažnije da svi
razumeju da se može potrošiti samo onoliko koliko se
proizvede i koliko ima u kasi. Ne mogu se unapred
obećavati nikakvi procenti. Sve se računice prave u
odnosu na način na koji se puni budžet.
Ljajić je podsetio da je MMF
predložio svoje viđenje po
kom bi bilo bolje isplatiti jednokratnu pomoć
zaposlenima, ali i istakao da dodatno povećanje
zarada ne znači kršenje dogovora sa tom finansijskom
organizacijom, “jer će minus u državnoj kasi ostati
u dogovorenim okvirima”.
Govoreći o novoj minimalnoj ceni rada, on je kazao
da se ona upravo računa, da zasada
vlada pristaje na 98 dinara po satu.
“Ipak, s obzirom na to da bi sporazum bio na snazi
do kraja godine, smatram da je to mali iznos, pa se
upravo traži prostor za povećanje”, dodao je on.
Prema njegovim rečima, najmanje 100.000 radnika u
Srbiji živi od minimalca i
svi se vode ovom cenom rada kao parametrom, pa je
zato važno da se utvrdi njena optimalna visina koja
je ekonomski održiva, ali i prihvatljiva za sve te
radnike. Poslodavci su zato tražili da se ona poveća
samo za dinar, sindikalci za 10, ali je realnost
negde na sredini.
“Postavićemo jasne i kratkoročne rokove za sva tri
tela koja čine Savet. Njih se moraju svi
pridržavati, a naročito vlada. U suprotnom ćemo svi
izgubiti kredibilitet, a to je najgora opcija i to
ne smemo da dozvolimo”, zaključio je Ljajić.
|
Prošireno dejstvo PKU za građevinarstvo i
IGM
SVI ZAPOSLENI U GRAĐEVINI U RAVNOPRAVNOM POLOŽAJU
Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u
građevinarstvu i industriji građevinskog materijala,
čija
primena počinje 12. marta, doprineće smanjenju rada
na crno i ujednačiti prava, obaveze i odgovornost
zaposlenih i poslodavaca, izjavio je ministar rada i
socijalne politike Rasim Ljajić.
"Ovim granskim kolektivnim ugovorom utvrđuje se
iznos toplog obroka i regresa, koji ne mogu biti
manji od 20, odnosno 70 odsto minimalne zarade, ali
se reguliše i bezbednost i zdravlje na radu", rekao
je on prilikom obilaska gradilišta tunela za
odvođenje otpadnih voda u Velikom Selu, kraj
Beograda, koji gradi preduzeće "Hidrotehnika".
Ljajić je istakao da je granski kolektivni ugovor u
građevinarstvu, na koji je dato prošireno dejstvo, a
koji je potpisan 20. decembra prošle godine, "veliki
korak napred kada je u pitanju kolektivno
pregovaranje i socijalni dijalog u Srbiji".
Izrazivši zadovoljstvo što je ugovorom konačno
uspostavljen socijalni dijalog između zaposlenih i
poslodavaca u građjevinarstvu, što će omogućiti
suzbijanje rada na crno i nelojalne konkurencije,
ministar životne sredine i prostornog planiranja
Oliver Dulić rekao je da će, zahvaljujući merama
Vlade Srbije u masovnoj stanogradnji, ali i
izgradnji socijalnih stanova, biti zaposlena čitava
gradjevinska operativa Srbije.
Predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM
Srbije Duško Vuković rekao je da će se taj ugovor
primenjivati na svih 116.000 zaposlenih u
građevinskoj delatnosti i objasnio da je zarada
podeljena u šest kategorija.
Prema njegovim rečima, nekvalifikovani radnici koji
pripadaju prvoj kategoriji biće plaćeni 95 dinara po
radnom satu, dok će radnici sa dvogodišnjim i
trogodišnjim obrazovanjem biti plaćeni 114, odnosno
133 dinara.
Posebni kolektivni ugovor za delatnost
građevinarstva i industrije građevinskog materijala
potpisan je 20. decembra prošle godine, posle tri
meseca pregovora između Sindikata radnika
građevinarstva i IGM Srbije, UGS "Nezavisnost" i
Unije poslodava Srbije.
Odluku o proširenom dejstvu ugovora potpisao je
ministar Ljajić 28. februara. Njegovo pravno dejstvo
važiće narednih godinu dana i odnosiće se na sve
poslodavce i radnike u toj delatnosti.
|
Sednica
Socijalno-ekonomskog saveta
BEZ DOGOVORA O PREKIDU
ŠTRAJKOVA I MINIMALNOJ CENI RADA
Socijalno-ekonomski savet nije danas postigao
dogovor oko minimalne cene rada, kao ni oko prekida
štrajkova
u prosveti i zdravstvu.
Na narednoj sednici, koja bi trebalo da bude održana
iduće nedelje, Savet će nastaviti da raspravlja o
tim problemima, a predstavnici vlasti se nadaju da
će tada biti postignut kompromis.
Današnjoj sednici prisustvovali su predsednici
Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjenih
granskih sindikata “Nezavisnost” Ljubisav Orbović i
Branislav Čanak, ministri rada i socijalne politike
i obrazovanja Rasim Ljajić i Žarko Obradović i
predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša
Atanacković.
Ministar Ljajić je kazao da nije došlo do
približavanja stavova oko prekida štrajkova, ali da
je pokazana spremnost za socijalnim dijalogom.
On je, na konferenciji za novinare, održanoj posle
sednice Saveta, rekao da je od početka krize u
Srbiji, prema procenama koje im je saopštio
Međunarodni monetarni fond, bez posla ostalo oko
400.000 ljudi, od čega 200.000 koji su radili "na
crno".
Ljajić je naglasio da je, kada je reč o minimalnoj
ceni rada, Unija poslodavaca ostala pri stavu da se
minimalna cena rada poveća sa 95 na 96 dinara po
radnom času, dok sindikati traže da se ona poveća na
105 dinara.
On je dodao da Ministarstvo finansija pravi
kalkulacije za koliko se može povećati minimalna
cena rada, a da ne bude ugrožena makroekonomska
stabilnost, te da će vlada, ukoliko se do sledeće
nedelje sindikati i poslodavci ne dogovore, sama
definisati minimalnu cenu rada.
Orbović je kazao da, ukoliko se ne dogovore, nema
svrhe da se tim pitanjem bavi Savet i da se to
pitanje i formalno prenese u nadležnost vlade i
dodao da Ministarstvo namerno odugovlači sa
procenama.
On je rekao da poslodavci za poreze i doprinose
duguju državi oko 200 milijardi dinara, što bi mogao
biti jedan od izvora odakle bi država mogla da
poveća plate u javnom sektoru.
Savet je prihvatio prošireno dejstvo dva posebna
kolektivna ugovora za zaposlene u oblasti građevine
i poljoprivrede, koja su do sada važila samo za
članove Unije poslodavaca.
Ljajić je rekao da je rad Saveta, koji nije
funkcionisao četiri meseca, odblokiran zbog
"zajedničke muke koja ih je snašla, jer je zemlja u
dubokoj krizi".
On je kazao i da je formiran novi odbor koji će
utvrditi reprezentativnost socijalnih partnera, kao
i da je Orbović, koji je tražio da se proveri
reprezentativnost, nakon toga, prihvatio
predsedavanje Savetom.
|
ZA DVE GODINE 250.000 OTKAZA
Poražavajući bilans krize jeste i pad broja
zaposlenih, zaključno sa septembrom prošle godine,
za čak 218.315 ljudi. Ekonomisti procenjuju da se do
danas ta neslavna brojka najverovatnije popela na
250.000.
Poslednji zvanični podaci pokazuju da je čak 140.663
otkaza podeljeno u preduzetničkom sektoru. Ono što
dodatno zabrinjava jeste procena privrednika da
trenutno ne vide nijedan pozitivan signal i, ukoliko
se ne poboljšaju uslovi poslovanja, broj radnika će
biti smanjivan i ove godine.
Od
septembra 2008. do septembra 2010. preduzetnički
sektor je manji čak za četvrtinu. Nekada je
zapošljavao 567.572 radnika, a pre četiri meseca
svega 426.909 ljudi.
Predstavnici Saveza sindikata su, na nedavnoj
raspravi o standardu stanovništva u Srbiji, istakli
da njihove analize pokazuju da će tokom ove godine
padati i zarade zaposlenih. One su, ako se izuzme
tradicionalno „bogatiji“ decembar, spale na prosek
od 310 evra. Sindikati očekuju da će tokom ove
godine opasti za još 50 evra i stići tako do proseka
od 250 evra.
Trendovi koji traju dvadeset godina su nastavljeni i
u dve godine krize, objašnjava Miroslav Zdravković,
urednik portala „Ekonomija“.
“To su pad broja zaposlenih u privredi, uz rast u
vanprivredi. Pad broja zaposlenih kod preduzetnika
je novina, jer je od 1990. godine preduzetnički
sektor zapošljavao deo onih koji su u privredi
ostajali bez posla”.
Gledano po delatnostima, kriza je na kolena oborila
prerađivačku industriju. Tamo je broj radnika
smanjen za čak 60.066.
“Ova industrija, međutim, nema direktne veze sa
samom krizom. Ona od 2000. godine pada po 10 odsto
godišnje. Padala je i kada je rasla industrijska
proizvodnja. Činjenica je da je tu bilo viška
zaposlenih, jer je naša produktivnost jako mala”,
smatra Zdravković.
Posle prerađivačke industrije kriza je najviše
pogodila zaposlene u trgovinama na veliko i malo.
Njihov broj je tokom dve godine smanjen za 12.561,
što je 6,2 odsto. Gledano po broju ugašenih radnih
mesta, građevina je na trećem mestu. Tamo je za dve
godine bez posla ostalo 11.997 radnika, ali je to
gubitak od čak 14,5 odsto radnika u tom sektoru.
Jedan od razloga otpuštanja, osim pada prometa,
jeste i velika zaduženost srpske privrede. Preduzeća
su u oktobru prošle godine bankama dugovala ukupno
19,3 milijarde evra. Slede radnici u saobraćaju,
skladištenju i vezama.
Kriza je „oduzela“ posao za 3.765 ljudi. U hotelima
i restoranima bez posla je ostalo 2.853 zaposlenih.
Ima delatnosti u kojima je i porastao broj radnika.
Najviše u poslovima sa nekretninama. U ovom sektoru
je zaposlenje našlo 9.060 novih ljudi. Sledi
obrazovanje, koje je pojačano sa 3.497
novozaposlenih. Na trećem mestu je finansijsko
posredovanje, gde je brojka veća za 3.265 radnika.
Zdravstveni i socijalni rad je brojniji za 2.272
zaposlena. Komunalne i lične usluge su „udomile“
dodatnih 1.104 radnika.
|
Okrugli sto o standardu i
socijalnoj mapi u Srbiji
BEZ OTVARANJA NOVIH RADNIH MESTA JOŠ VEĆE SIROMAŠTVO
Srbija se suočava za konstantnim padom životnog
standarda građana i taj pad bi u 2011. godini mogao
biti još izraženiji, s obzirom na to da je danas u
našoj zemlji oko dva miliona građana siromašno,
ocenili su predstavnici sindikata na okruglom stolu
Tanjuga, pod nazivom "Socijalna mapa i standard
stanovništva Srbije u ekonomski teškoj 2011".
Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Milorad Mijatović rekao je da je u Srbiji najveći
problem nezaposlenost, jer u našoj zemlji radi 1, 8
miliona ljudi, a da broj izdržavanih iznosi oko tri
miliona.
Istakavši da po tom pitanju postoji nemoć
institucija, Mijatović je ocenio da je Srbija u
2010. godini po nivou životnog standarda građana
dostigla istorijski minimum.
On je predložio da se u cilju povećanja zaposlenosti
u Srbiji investicije usmere u razvoj poljoprivrede i
infrastrukturne projekte, a smanji udeo "sive
ekonomije".
Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih
sindikata Ranka Savić je izjavila da je
socijalno-ekonomski dijalog zamro i da socijalnu
mapu naše zemlje karakteriše povećanje
nezaposlenosti, postojanje oko pola miliona
korisnika socijalne zaštite, a dramatičan je i rast
troškova za osnove namirnice.
Ona je navela da samo 17 odsto poslodavaca redovno
isplaćuje zarade, a oko 650.000 radnika neredovno
prima plate i dodala da veliki broj ljudi traži
pomoć zbog "dužničke krize", kako bi uspeli da
otplate prispele rate kredita, lizing obaveze i
minuse na računima.
Savetnica predsednika Srbije za socijalna pitanja
Gordana Matković izjavila je da postoje realne
osnove da životni standard socijalno najugroženijih
građana u 2011. bude bolji nego lane.
"Ukoliko se dogodi da ponovo imamo udar krize koja
bi se prelila iz inostranstva, ukoliko bi se
dogodilo nešto što ne možete da predvidite, pa se
budžet Srbije ne ostvari, onda ni životni standard
neće biti povećan. Rekla bih da će i 2011. biti
teška, ali postoje osnove da se kaže da će ona,
ipak, biti bolja nego što je bila prethodna godina",
rekla je Matković.
Kako je dodala, u 2010. godini je zaustavljen porast
nezaposlenosti, a 2011. bi, u tom smislu, trebalo da
predstavlja početak procesa oporavka.
Predsednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Djuričin
smatra da se iz problema izazvanih niskim nivoom
ekonomske aktivnosti i neadekvatnom strukturom
privrede u Srbiji ne izlazi preraspodelom sredstava,
već "inteligentnim investiranjem".
Prema njegovim rečima, izlaz je u investicijama i to
u onim oblastima u kojima Srbija ima komparativne
prednosti kao što su energetika, poljoprivreda,
selektivni delovi prehrambene industrije i
infrastruktura.
Ekonomski savetnik premijera Jurij Bajec rekao je da
ekonomski indikatori ukazuju da će 2011. godina biti
nešto malo bolja od prethodne dve godine, ali da se
ne može govoriti o nekom značajnijem pomaku.
„Može se očekivati da krajem ove godine počne da
raste zaposlenost, pošto stopa privrednog rasta od
tri odsto, koliko se očekuje u ovoj godini,
obezbeđuje zaustavljanje rasta nezaposlenosti. Kada
zemlja beleži privredni rast od četiri i više odsto,
što se može očekivati u 2012. godini, zaposlenost
počinje da raste“, objasnio je on.
Bajec je naglasio da je sa aspekta životnog
standarda bitno da cene u ovoj godini budu niže nego
u 2010. godini i izrazio uverenje da Narodna banke
Srbije može to da obezbedi.
Eksperti upozoravaju da bi siromaštvo moglo da
poprimi i veće razmere, ukoliko uskoro ne budu
stabilizovane ekonomske prilike i ne počne značanije
otvaranje novih radnih mesta. Prema zvaničnim
podacima, socijalnu pomoć države prima svega oko 20
procenata od ukupnog broja siromašnih. Broj
nezaposlenih u Srbiji sada premašuje 700.000 ljudi
ili više od 20 odsto od raspložive radne snage, dok
neki eksperti navode da je stvarni broj onih bez
posla verovatno veći.
|
ORBOVIĆ I MIJATOVIĆ U POSETI
SOMBORU
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović i potpredsednik
Veća SSSS Miodrag Mijatović posetili su
Sombor,
gde su razgovarali s predstavnicima Veća SSS za taj
grad, fabrike „Boreli“, kao i sa gradonačelnikom
Sombora i direktorima poljoprivrednih dobara „Aleksa
Šantić“ i „Graničar“.
Poslovodstvo i predstavnici sindikalne organizacije
fabrike „Boreli“ ukazali su na brojne probleme sa
kojima se već duži period suočava više od 600
zaposlenih. Reč je o nerešenom imovinskom statusu
tog preduzeća (pitanje sukcesije i odnosa Srbije sa
Hrvatskom), kao i o problemima sa isplatom zarada,
što je prouzrokovalo i brojne proteste i štrajkove
zaposlenih u proteklom periodu.
U razgovoru je istaknuto da bi jedno od rešenja bile
subvencije države ili prodaja dela imovine, za šta
je potrebna saglasnost Agencije za privatizaciju.
Orbović je obećao da će posredovati u pronalaženju
rešenja, kako bi bio uspešno zaštićen položaj
zaposlenih.
Predsednik Veća SSS za grad Sombor i opštine Kula i
Odžaci, Zoran Purić je na sednici informisao goste o
aktivnostima tog veća tokom protekle godine i ukazao
na velike probleme vezane za privatizaciju i
restrukturiranje preduzeća u tom regionu.
Somborsko veće je, dodao je on, uporedo radilo i na
organizacionoj reformi SSS na teritoriji,
učestvovalo u akcijama sindikata oko izmena i dopuna
Zakona o PIO i doprinelo formiranju socijalno
ekonomskog saveta na nivou tog grada.
Mijatović je rekao da je neophodno naterati lokalnu
vlast da se umesto politikom bavi razvojem privrede,
kao i da razvija socijalni dijalog, kako bi što
uspešnije bili rešeni problemi.
Ukazavši na teško stanje srpske privrede i socijalni
i materijalni položaj zaposlenih, Orbović je
naglasio da je potrebno da se sindikat bolje
organizuje, kako bi uspešno zaštitio prava
zaposlenih.
Dosadašnja praksa pokazuje da je ogromna energija
utrošena na raskid loših privatizacija i donošenje
socijalnih programa, na organizovanje protestnih
aktivnosti, kao i u čestim kontaktima sa vladom i
ministrima, koji su, uglavnom, probleme rešavali ad
hok, umesto sistemskih i dugotrajnih rešenja.
Govoreći o najavljenoj reformi Saveza, Orbović je
rekao da je neophodno uvesti, pre svega, red i
disciplinu u organizaciji, što podrazumeva i
poštovanje Statuta i izmirivanje finansijskih
obaveza. Takođe je potrebno da sindikat promeni
metod rada, posebno u odnosima sa vlašću i
poslodavcima i pronađe adekvatan način kako da
stavovi sindikata budu uvažavani u institucijama gde
se donose odluke koje se tiču sveta rada.
Poslovodstva poljoprivrednih dobara „Aleksa Šantić“
i „Graničar“ su na sastanku s čelnicima Saveza
upozorili na opasnost od privatizacije tih velikih
proizvođača hrane, čija bi delatnost mogla biti
ugrožena ukoliko bi ih kupio neko koga bi
interesovalo samo zemljište koje oni poseduju i
promenio i namenu.
Na sastanku sa gradonačelnikom Sombora Nemanjom
Delićem razgovarano je o problemima sa kojima se
suočavaju zaposleni i privreda u tom regionu i
ukazano na potrebu formiranja sindikalne
organizacije zaposlenih u gradskoj upravi Sombora,
koja bi štitila njihova prava.
Tokom posete Somboru održana je i konferencija za
novinare, na kojoj su na pitanja „sedme sile“
odgovarali čelnici Saveza.
|
24.decembar2010.
OTVORENO PISMO JAVNOSTI POVODOM „KONAČNE VERZIJE“
PREDLOGA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PIO
Partija ujedinjenih penzionera Srbije, ulaskom u
vladajuću koaliciju, obećavala je penzije koje će
iznositi 70 odsto zarada. Međutim, njena jedina i
osnovna ideja bila je da zaluđuje penzionere
predstavljajući se njihovim zaštitnicima, a već je
na polovini mandata svima bilo jasno da je izdala
svoje biračko telo.
Najsvežija
obmana
ogleda se u
izjavama
predsednika te stranke i potpredsednika Vlade Srbije
Jovana Krkobabića da
su zahtevi sindikata ispoštovani kada
su
u pitanju visina
minimale penzije i odlaganje povećanja starosne
granice za odlazak
žena
u penziju.
Naime, najnovija verzija
Predloga
zakona
o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju, predviđa da minimalna
penzija ne može biti manja od 27
odsto
od iznosa prosečne zarade zaposlenih bez poreza i
doprinosa, a ne 27
odsto
od iznosa prosečne zarade (što znači od zarade u
koju su uključeni i porez na zaradu i doprinosi).
Prosečna
bruto zarada u oktobru 2010. godine je iznosila
47.822 dinara, tako da je 27
odsto
od bruto zarade 12.912 dinara (što bi bila granica
ispod koje penzija ne bi mogla da pada). Prosečna
neto zarada u oktobru 2010. godine je iznosila
34.422 dinara,
pa
27
odsto
od
te
zarade
iznosi
9.294 dinara, što je minimalna granica koju je
Krkobabić provukao kroz novi
Predlog
zakona
koji je poslat u Skupštinu. Dakle,
Krkobabić se u ime penzionera odrekao 3.618
dinara i stvorio prostor da najniži iznos penzije sa
sadašnjih 11.088 dinara padne na
9.294
dinara.
Prema Sporazumu potpisanim između predstavnika
vlade
i pet sindikalnih centrala,
postignut
je dogovor da se Zakonom o PIO predvidi da odnos
između minimalne penzije i prosečne zarade ne može
biti niži od 27
odsto.
Takođe, vlada
se
Sporazumom
obavezala
da će u Predlog
zakona
uneti odredbu kojom će se početak primene podizanja
starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu
penziju za žene odložiti do 1. januara 2013. godine.
Međutim,
u najnovijoj verziji tog predloga
predviđeno je da se starosna granica za odlazak u
penziju žena povećava već od 2011. godine i da će
iznositi 53 godine i 4 meseca.
Napominjemo i da
predloženi način usklađivanja – indeksacija penzija,
nije u interesu penzionera, imajući u vidu da će
penzije u decembru 2010. godine
biti
povećane
samo za
dva odsto,
a ne za
šest odsto
u januaru 2011. godine, kako je to prethodno bilo
utvrđeno.
Zanet istorijskom rolom da i u budućnosti „sačuva“
sadašnje i buduće penzionere i uplašen
poslednjim predlozima
predsednika Srbije o rekonstrukciji vlade, Krkobabić
tvrdi da samo on i njegova porodica mogu da poprave
ovaj zakona i da će, ukoliko bude i u novoj vladi, „penzije
i dalje pratiti rast plata“.
Sada će oči javnosti biti uperene u njega kada,
nadamo se za skupštinskom govornicom, bude branio
zakon koji je sam pisao.
A naši najstariji građani će, verujemo, znati da
procene ko je istinski borac za njihova prava i kome
će dati svoj glas na narednim izborima.
|
Sindikalni protest u Novom Sadu
BUNT GRAĐANA URODIO PLODOM – VLADA POVUKLA ZAKON
Bunt građana, predvođen sindikatima, urodio je
plodom. Dok je trajao veliki protest u Novom
Sadu,
Vlada Srbije saopštila je da povlači iz procedure
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju, zbog koga je
radnička buna i počela.
Sa vladom je dogovoreno da se u narednom periodu,
kroz pregovore, pokuša usaglašavanje novog teksta
Zakona, kao i da se o njemu razgovara na Socijalno
ekonomskom savetu pre nego što ponovo uđe u
skupštinsku proceduru, što će biti prilika da
stavovi sindikata budu ugrađeni u tekst predloga.
Zbog toga je zamrznut i postupak prikupljanja
potpisa za raspisivanje referenduma sa ciljem da taj
zakon bude povučen iz procedure.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je pozdravio taj
potez vlasti, koji govori o dijalogu i spremnosti
vlade da se nastavi sa razgovorima.
On je, međutim, dodao da je šteta što je moralo da
dođe do niza protesta i da je to pitanje
moglo i ranije da bude rešeno.
Inače, protest na Trgu slobode u Novom Sadu, koji je
organizovao Savez samostalnih sindikata grada Novog
Sada, okupio je oko 10.000 ljudi. Na njemu su
učestvovali članovi SSSS, Konfederacija slobodnih
sindikata, Asocijacija slobodnih i nezavisnih
sindikata, Udruženi sindikati Srbije "Sloga" i
Industrijski sindikat Srbije. Pridružio im se i
Nezavisni sindikat policije, čiji su članovi
pomagali i u obezbeđivanju skupa, kao i mnogobrojni
građani Novog Sada i okoline, penzioneri, omladina,
đaci...
Okupili smo se na Trgu slobode da zahtevamo našu
slobodu, pravo na bolji život, pravo na mirnu
starost, pravo da se školujemo, pravo da mladi imaju
gde da se zaposle, poručio je Orbović, zapitavši šta
je bogata zemlja kao što je naša učinila da su u
njoj zarade ponižavajuće.
„To je neprihvatljivo, kao što je uvredljivo i kad
nam vlast kaže da je MMF odobrio pomoć od 5.000
dinara. Jesmo li mi socijalni slučajevi ili radnici
koji umeju da rade i stvaraju dobit, radnici koji su
stvorili sve što Srbija ima. Ne tražimo mi pomoć
MMF-a, već hoćemo radna mesta, hoćemo da radimo, da
nam se vrate firme koje su dali bitangama, koji su
ih uništili i upropastili srpsku prvredu. Kad su i
to učinili, normalno je da je problem da se
isplaćuju penzije, a biće problem i da se lečimo,
školujemo, a već imamo problem u policiji i drugim
delatnostima. Godinama pokušavamo da s poslodavcima
potpišemo granske kolektivne ugovore. Neverovatno je
da godinama pregovaramo i da ne možemo da dođemo do
uređenih odnosa i za sve zaposlene i poslodavce u
grani uspostavimo iste odnose. Zato zahtevamo od
istinskih i časnih poslodavaca koji ozbiljno rade da
se odreknu onih koji su do pozicija stigli
lopovlukom i uđu u dijalog i socijalono ekonomski
savet da se dogovorimo o kolektivinim ugovorima, da
nađemo rešenja i puteve izlaska iz krize, rekao je
Orbović.
Najavivši da već za par dana počinju pregovori sa
vladom oko Zakona o PIO, Orbović je naglasio da je
„naša obaveza da sve ono što smo tražili bude
uključeno u taj zakon“.
„Radnici, penzioneri, omladino i građani Srbije,
danas smo pokazali da izlazimo iz apatije i da smo
spremni da se borimo i izborimo za svoj status i
status naše dece. To je naša obaveza. Budite sigurni
da sindikati koji su se ujedinili mogu i hoće da
vode radnike Srbije i da se bore za njihova prava,
zaključio je Orbović.
Skup je u ime domaćina otvorio predsednik Gradskog
veća SSS Novog Sada, Drago Đokić,
poručivši
da se s ovakvom vlasti dalje ne može, jer joj nije
dovoljno što je gotovo kompletnu privredu prodala u
bescenje.
„Ne dajmo im da prodaju ono što je još preostalo. To
pripada građanima Srbije, oni su to stvorili. Bude
li potrebnno, ako ova vlast ne bude čula naš glas i
upozorenje, stižemo u Beograd, u velikom broju i
nema odstupanja“, rekao je Đokić.
Predsednika SSS Vojvodine Milorad Mijatović kazao je
da vlast loša jer ne poštuje socijalni dijalog i jer
je prodala sve što je mogla, a da sada hoće da proda
i naše duše.
„Hoćemo više. Nećemo vlast i ne želimo da vladamo.
Hoćemo uređenu državu, institucije sistema preko
kojih možemo da ostvarujemo svoja prava. Hoćemo
kolektivne ugovore. Hoćemo da ne strahujemo za radna
mesta. Hoćemo da one na vlasti ne ucenjuju njihovi
tajkuni koje su oni stvorili“,
naglasio je Mijatović.
Na skupu, na kojem su govorili i predsednici drugih
sindikalnih centrala i sindikata, pročitani su i
telegrami podrške i solidarisanja srpskim
sindikatima brojnih evropskih sindikata i njihovih
lidera. Pored kolega iz Grčke, podršku sindikalnoj
borbi u Srbiji pružili su sindikati Belgije,
Švedske, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije,
Bosne i Hercegovine, a od domaćih i Sindikat
novinara Srbije.
Nakon skupa održana je protestna šetnja ulicama
Novog Sada, koja je podržana vozilima taksi
udruženja.
|
Predsednik Orbović primio čelnike BWI
TEŠKO I U EVROPI
Povodom
Evropske
regionalne
konferencije
Internacionale radnika građevinarstva i šumarstva (BWI),
koja se od 29. septembra do 1. oktobra održava u
Beogradu,
predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović susreo se sa
generalnim
sekretarom
BWI
Ambetom
Jusonom
i
potpredsednikom
BWI
zaduženom
za Evropu Vaskom
Pedrinom.
Sastanku su prisustvovali i
predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM
Srbije Duško Vuković, predsednica Samostalnog
sindikata putara Srbije Sonja Vukanović
i sekretar
Sindikata radnika šumarstva i prerade drveta Srbije
Zoran Radoman.
Gosti su predsednika upoznali sa problemima sa
kojima se suočavaju zaposleni u tim delatnostima,
pre svega sa problemom nesigurnog
rada
u sektoru građevinarstva,
teškim položajem radnika migranata i neophodnosti da
se izmeni politika prema migrantima, te značaju
uključivanja sindikata u zaštiti migranata u
zemljama u kojima rade, bilo kao sezonski ili
radnici koji trajno napuštaju svoju zemlju.
Orbović se saglasio sa značajem ustanovljavanja
paritetnog fonda koji bi ravnopravno koristili i
radnici migranti i iz kojeg bi se finansiralo
pružanje usluga svim radnicima, bez obzira na njihov
status.
Zahvalivši se na tome što je Internacionala radnika
građevinarstva i šumarstva odlučila da se ovako
značajan skup održi u našoj zemlji, Orbović je
upoznao goste sa načinom organizovanja i rada SSSS
kao centrale koja postoji 107 godina i ima više od
500.000 članova. On je naveo i aktivnosti koje Savez
vodi u cilju zaštite standarda zaposlenih u okviru
kojih je i borba protiv sve restriktivnijih zakona i
sve većeg umanjenja prava radnika. Najnoviji primer
su izmene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju koje je Vlada Srbije bez konsultacija sa
socijalnim partnerima dostavila skupštini na
usvajanje, što dokazuje da je nivo socijalnog
dijaloga izuzetno nizak.
Prema rečima Orbovića, veliki problem u
organizovanju masovnih akcija jeste apatija
zaposlenih, ali i strah od gubitka radnog mesta,
zbog čega je najveći problem sindikata kako da
motiviše zaposlene da se bore za svoja prava.
„Poslednja akcija koju smo vodili sa zahtevom da se
povuče Zakon o PIO iz procedure praktično je
ujedinila sve sindikalne centrale, izuzev UGS
’Nezavisnost’ i to jedinstvo je izazvalo izuzetno
pozitivne ocene u sindikalnoj i široj javnosti u
Srbiji. Ova akcija je istovremeno bila i deo šire
evropske akcije koja je, pod sloganom ’Ne merama
štednje’, održana u brojnim evropskim gradovima. U
eri globalizacije od izuzetnog je značaja da i naše
sindikalne akcije budu globalne, da međusobno budemo
solidarni, jer su radnička prava ugrožena svuda.
Usvajanjem jednog rekstriktivnog zakona otvaraju se
vrata za dalja umanjenja prava i još restriktnivniju
regulativu i u tome moramo da budemo solidarni“,
naglasio je Orbović.
Ambet Juson je naveo tri oblasti na koje BWI želi da
stavi akcenat - migranti, multinacionalne kompanije
i infrastrukturni projekti.
Sagovornici su se složili da su problemi brojni i da
nas očekuju veliki socijalni nemiri. Iako su
naglasili da je socijalni dijalog uvek najbolje
rešenje, oni su se saglasili da se do rešenja,
ukoliko izostane dijalog, mora doći i kroz konflikte
sa vlašću.
|
Predsednik SSSS se susreo s poslanikom Evropskog
parlamenta
ŠVEĐANI O KRIZI MISLILI NA VREME
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović susreo se sa Uleom
Ludvingstonom, poslanikom u Evropskom parlamentu i
Arneom Haselgrinom iz Fondacije „Ulof Palme“, koji
je zadužen za finansiranje projekata na Balkanu.
Orbović je upoznao goste sa aktivnostima koje vodi
SSSS i istakao da je naš osnovni problem
nepostojanje socijalnog dijaloga, što rezultira samo
formalnim sastancima Socijalno ekonomskog saveta na
kojima se ne razgovara o suštinskim pitanjima.
„U Srbiji ne postoji reprezentativno poslodavačko
udruženje i to ne samo u zakonskom smislu, već i
zbog toga što postojeće asocijacije nemaju
kredibilitet, što faktički znači da nemamo partnera
sa kojima bismo vodili pregovore, postizali dogovore
i potpisivali kolektivne ugovore“, ukazao je
predsednik.
Ludvingston, koji je nekada bio i potpredsednik
Saveza sindikata Švedske i predvodio sindikat
kompanije „Volvo“, složio se da je situacija u
Evropi izuzetno teška, što je potkrepio činjenicom
da su se u Evropskom parlamentu u poslednje dve
godine poslanici najviše bavili merama za
prevazilaženje posledica svetske ekonomske krize,
posebno pronalaženjem metoda čijom bi se primenom
sprečila ponovna kriza, ali i modela kako se buduće
krize ne bi širile lančano.
„Iako se stvari kreću nabolje, Evropa još nije
izašla iz krize. Švedska je prošla najbezbolnije,
jer nas je naša kriza iz devedesetih naučila da
primenjujemo metode zaštite koje su u formi odluke
vlade obavezujuće za sve Šveđane. Ako možemo da
kažemo da postoji korist od krize, onda je to
svakako saradnja među zemljama članicama Evropske
unije i pokušaj da se posledice ublaže uzajamnom
pomoći i zajedničkom kontrolom. Nažalost, i ovoga
puta se ponovilo istorijsko iskustvo -
najsiromašniji su platili najveću cenu. Svi zakoni
koji se usvajaju, bilo na nacionalnom nivou ili na
nivou EU, imaju jedan nedostatak, a to je da je
potrebno dugo vremena da se sprovedu u delo i da se
poštuju“, rekao je Ludvingston.
Ukazavši na jačanje desnice i u Evropskom
parlamentu, on je ocenio da bi bilo dobro rešenje da
socijalno orijentisane stranke započnu međusobnu
saradnju.
Ludvingston je upoznao domaćine sa činjenicom da u
Evorpskom palamentu postoji grupa koja se zove
„Srpski prijatelji“, čiji je cilj da Srbija što pre
postane deo evropske porodice.
Orbović je rekao da je većina u Srbiji na poslednjim
izborima podržala one političke opcije koje su kao
prioritet u svojim programima istakle evropsku
orijentacijuj Srbije.
|
Nastavak radničkog bunta u Boru
NEĆEMO STATI – PORUČILI SU RADNICI SRBIJE
Na hiljade nezadovoljnih radnika, koje je predvodio
Savez samostalnih sindikata Srbije,
okupilo
se 29. septembra na velikom protestnom mitingu u
Boru, odakle su poručili da neće odustati dok vlada
ne povuče izmene i dopune Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju, ali i da neće više ćutati
zbog teškog položaja radnika, velike nezaposlenosti
i niskih i neredovnih zarada.
„Danas se ujedinila radnička Srbija i sindikalni
lideri. Dosta nam je propadanja i beznađa. Nedamo
vam naše zarade i penzije koje smo mukotrpno
zaradili. Hoćemo da dostojanstveno radimo i živimo!“
– poručili su vlastima ogorčeni radnici,
nezaposleni, penzioneri, studenti..., okupljeni pod
vođstvom najveće sindikalne centrale u Srbiji.
Tako su se i naši građani i SSSS pridružili
aktivnostima Evropske konfederacije sindikata, čije
su članice širom Evrope tog dana organizovale velike
proteste u znak nezadovoljstva zbog mera štednje i
ekonomske politike koje vlade evropskih zemalja
sprovode.
Na protestu u Boru nastavljena je naša pravedna
borba za dostojanstven rad, život sadašnjih i
budućih penzionera i budućnost naše dece. U srcu
rudarske Srbije, Borani i građani okolnih mesta
podigli su glas protiv nakaradnih izmena i dopuna
Zakona o PIO, koji će dodatno umanjiti prava i
položaj sadašnjih i budućih penzionera.
Zatraživši od vlade da
povuče Predlog izmena Zakona o PIO, predsednik
Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović
rekao je da će to zakonsko rešenje, ako bude
usvojeno, „zapečatiti radničku sudbinu”.
„Uzeli su nam platu, sad hoće i penziju. Standard
građana je već pao za oko 30 odsto, izgubljene mnoge
firme, ugašeno pola miliona radnih mesta. Vlada
ignoriše prava radnika, a od 2000. godine nije
potpisan nijedan kolektivni ugovor u realnom
sektoru”, kazao je Orbović.
Zato, prema njegovim rečima, radnici i svi građani
Srbije moraju da ustanu jer,
ukoliko sindikat ne spreči donošenje izmena i dopuna
Zakona o PIO, očekuju nas sve restriktivnija
zakonska rešenja koja će ionako siromašne radnike
dovesti u još teži položaj. Ukoliko ne usledi naša
adekvatna reakcija i ovakav zakon bude usvojen,
slede izmene i umanjenje prava i u ostalim zakonima
koji se odnose na svet rada, poput Zakona o
zdravstvenom osiguranju, Zakona o radu i drugim
zakonima.
„Došlo je vreme da se kaže NE!“, zaključio je
Orbović, pozvavši sve građane i sindikalce da dođu
na naredni miting u Novi Sad, a zatim i u Beograd,
„gde ćemo skinuti ili taj zakon ili njih“.
Ukazavši na mizerno niske plate, kojima zaposleni ne
mogu da prehrane svoju decu, pedsednik
Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović
zatražio je da „živimo kao sav normalan svet“.
Predsednik
Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj
delatnosti
Srbije Milan Grujić
podsetio je da je Srbija na neslavnim prvim mestima
po broju mladih koji su otišli da rade u svet i po
broju nezaposlenih. Da li smo se za to borili,
zapitao se on, poručivši da je tome došao kraj, jer
je u sindikatu velika snaga.
Predsednica
Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj
zaštiti Srbije Branislava Plančak
rekla je da nam je dosta vlade koja je nesposobna,
koja vlada uredbama i naredbama, koja krši sva naša
ljudska i radnička prava. Ona je izrazila nadu da
ćemo u Beograd, na završnom protestu, gde nećemo
dozvoliti usvajanje tog nakaradnog zakona, doći svi
sa svojom decom i unicima, jer se ovaj zakon tiče
svih nas.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine
Milorad Mijatović rekao je da jedino rad,
plaćen
i dostojanstven, može izvesti zemlju iz krize.
Potpredsednik Asocijacije slobodnih i nezavisnih
sindikata Slavoljub Đukić ocenio je da je cilj ovog
zakona da „vlast najuri mlade od kojih se boji, a da
vlada nad nama ostarelima kojima mogu da učine što
god im je volja“. On je izrazio nadu da će na
protestu u Beogradu biti mnogo više radnika i
sindikata i da će zajedno sruširti vladu koja ne
zaslužuje da to bude.
Protestu SSSS, koji je organizovan zajedno sa
Konfederacijom slobodnih sindikata,
Аsocijacijom
slobodnih i nezavisnih sindikata, Udruženim
sindikatima Srbije „Sloga“ i Industrijskim
sindikatom Srbije, pridružili su se i članovi
Nezavisnog policijskog sindikata.
Potpredsednik tog sindikata Srećko Petrović
upozorio je vlast da policija u Srbiji ne pripada
političarima, već narodu i poručio im da nemaju
pravo da prodaju ono što nisu stvorili niti branili.
Protestu i zahtevima sindikata pridružili su se u
pismima podrške i Sindikat taksi vozača, Nezavisni
sindikat policije i Sindikat novinara Srbije, koji
su, takođe, zatražili povlačenje tog zakona iz
procedure jer, kako su istakli, ne samo što njegove
odredbe znatno umanjuju prava zaposlenih i
penzionera, već i zbog činjenice da je u skupštinsku
proceduru ušao mimo usaglašavanja sa socijalnim
partnerima.
Na protestu je pročitan zajednički proglas svih
sindikata, u kojem je izražen gnev zbog sve nižih
zarada i penzija, svakodnevnih poskupljenja i
nestašica, kršenja i umanjenja prava radnika,
siromaštva i rastuće socijalne nejednakosti, velikog
broja nezaposlenih i gubitka radnih mesta, daljeg
propadanja preduzeća, pada standarda, neodgovornih
poslodavca i neodgovorne vlade, nepostojanja
kolektivnih ugovora i najave privatizacije velikih
državnih sistema, javnih i komunalnih preduzeća bez
uvažavanja stavova sindikata i šire javnosti.
Sindikati su upozorili da će, ukoliko „socijalno
odgovorna“ vlada ne povuče Predlog zakona o izmenama
i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju iz skupštinske procedure i, u najkraćem
roku ne pristupi rešavanju nagomilanih problema, uz
uvažavanje amandmana i zahteva sindikata,
iskoristiti sva zakonska i sindikalna sredstva koja
im stoje na raspolaganju.
Na protestu je najavljena i inicijativa sindikata za
raspisivanje referenduma za povlačenje tog zakona iz
skupštinske procedure.
Nakon skupa, koji je održan na platou Doma kulture,
organizovana je protestna šetnja ulicama Bora.
|
Protest u Kruševcu
POČEO RADNIČKI BUNT
Savez samostalnih sindikata Srbije, nezadovoljan
zbog loše ekonomske i socijalne situacije, koja
se
ogleda u teškom i skoro besperspektivnom položaju
radnika, organizovao je 16. septembra u Kruševcu
prvi u nizu velikih radničkih protesta koji će u
narednom periodu biti održani i u drugim gradovima
Srbije.
Na Trgu kosovskih junaka u tom gradu okupilo se
nekoliko hiljada članova SSSS, ali i drugih
sindikalnih centrala i sindikata, koji su digli glas
protiv nakaradnih izmena i dopuna Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju, koji će dodatno
umanjiti prava i položaj sadašnjih i budućih
penzionera.
Na skupu je zatraženo povlačenje tog zakona iz
skupštinske procedure i ukazano na težak položaj
zaposlenih, uzrokovan velikom nezaposlenošću, niskim
i neredovnim zaradama, kao i najnovijim
poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i
energenata.
Zatraženo je, takođe, da vlada donese mere za
oživljavanje privrede i poboljšanje standarda svih
građana, da ubuduće predlozi zakona koji se tiču
radnika prvo budu usaglašeni u Socijalno ekonomskom
savetu i da odmah počne procedura pregovaranja i
potpisivanja granskih kolektivnih ugovora za sve
delatnosti.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović je ukazao na težak materijalni
položaj građana Srbije, na minimalne zarade od kojih
se ne može živeti, kao i na lošu privatizaciju koja
je uništila privredu i ugasila 500.000 radnih mesta.
„Počinjemo danas sa velikim protestom i nastavljamo
širom Srbije, a svaki put će nas biti više. Dan za
danom ići ćemo od grada do grada sve dok ne dođemo u
Beograd, gde nećemo samo da prošetamo, veće ćemo
tamo biti sve dok ne rešimo sva pitanja“.
Već godinu dana poskupljuju proizvodi koje
kontroliše država, plate ni za dinar nisu povećane
dve godine, dok se istovremeno ne dozvoljava
povećanje minimalne zarade, od koje se ne može
preživeti ni pet dana u mesecu, rekao je Orbović,
najavivši da će sindikat pokrenuti inicijativu o
referendumu na kojem će se narod izjasniti o
predloženim izmenama i dopunama Zakona o penzijskom
i invalidskom osiguranju.
Predsednik Okružnog odbora samostalnog sindikata
komunalne delatnosti Milomir Ilić je poručio
radnicima i svim građanima Srbije da ne dozvole
vlastima da rasprodaju komunalna preduzeća i pozvao
ih da probude svest i pridruže se borbi sindikata za
bolji i pravedniji život.
Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala
Srbije Ljubiša Nestorović kazao je da je reč o
početku radničkog i sindikalnog bunta. „Vlast nas
laže decenijama, praveći godinama iste scenarije,
poput nestašica i poskupljenja, sve u cilju
bogaćenja tajkuna. Radnička Srbija im to više neće
dopustiti“, naglasio je on.
Potpredsednik Veća SSSS i predsednik Saveza
samostalnih sindikata Beograda Vlada Andrić je
poručio vladi da ozbiljno shvati radnike, koji jedva
preživljavaju, kao i sindikate, bez kojih nema
rešenja problema.
Predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije
Zoran Vujović i potpredsednik Veća SSSS Zoran
Mihajlović su upozorili vlast da će sindikat,
ukoliko ne uspe pregovorima, radikalizovati
proteste,
blokirati puteve i vladine institucije.
Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih
sindikata Ranka Savić poručila je da ovo nije borba
samo sindikata, već da bi trebalo da bude borba svih
građana i radnika, bez kojih nema stvaranja novog
dohotka i punjenja budžeta.
Šetnjom do gradske uprave, gde su predstavnici
sindikata predali svoje zahteve, završen je
protestni miting u Kruševcu koji je organizovao
Savez samostalnih sindikata Srbije za grad Kruševac
i opštine Ćićevac, Ražanj, Brus i Varvarin.
|
Okrugli sto o izmenama Zakona o
PIO
IZMENA PENZIJSKOG SISTEMA MORA IMATI ŠIROKI
DRUŠTVENI KONSENZUS
Savez samostalnih sindikata Srbije, nezadovoljan
predloženim izmenama i dopunama Zakona
o
penzijskom i invalidskom osiguranju, koje prethodno
nisu razmatrane na Socijalno-ekonomskom savetu, 14.
septembra 2010. godine organizovao je okrugli sto,
sa ciljem
da
se
razmotre
otvorena
pitanja,
iznesu
različita
mišljenja
i
ukaže
na
eventualna
rešenja
u
interesu
zaposlenih,
penzionera
i
svih
građana
Srbije.
Na skupu, koji je izazvao i veliko interesovanje
javnosti, učestvovali su predstavnici SSSS i drugih
sindikata, naučni i stručni eksperti za tu oblast,
predstavnici nadležnih državnih institucija,
privrednih komora, penzionera, invalida i drugih
udruženja.
Zatraživši ponovo od vlade da povuče taj predlog,
SSSS je najavio protest u Kruševcu za 16. septembar,
na kojem će, takođe, biti zatraženo da zakon ne bude
usvojen.
Predstavnici svih sindikata su kritikovali vladu
naglasivši da preko penzionera «ravnaju» račune sa
MMF-om i drugim međunarodnim organizacijama. Oni su
ukazali da Srbija do sada nije imala ni jednu pravu
reformu penzionog sistema i da je ovo samo «dil»
vlade i MMF-a, dok su ekonomski stručnjaci naglasili
da se bez sindikata ne može kreirati državna, a
posebno ne ekonomska politika.
Predstavnik SSSS u Radnoj grupi za izmene i dopune
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dr
Rajko Kosanović istakao je da se sindikat posebno
zalaže da se životni standard penzionera dalje ne
urušava, tako što prosečna penzija ne bi trebala da
bude niža od 60 odsto prosečne zarade, a minimalna
penzija 25 odsto prosečne zarade. Predložio je da se
opšti bod, kao jedan od elemenata za utvrđivanje
visine penzije budućih penzionera, usklađuje na
osnovu kretanja zarada, a da se penzije sadašnjih
penzionera usklađuju po tzv. švajcarskoj formuli,
tj. u procentu koji je jednak zbiru 50 odsto
procenta rasta zarada plus 50 odsto od procenta
rasta troškova života.
Božidar Cekić, predsednik Saveza invalida Srbije
podržao je zalaganja SSSS i založio se za
«švajcarsku formulu» prilikom usklađivanja penzija.
Mahmud Bušatlija sa Ekonomskog instituta je
predložio da se fondovima vrati imovina, da se pre
reforme penzionog sistema reformišu uprava i javna
preduzeća i da fondovi dobiju po deo imovine kako bi
imali svoj novac kojim bi raspolagali.
Boža Drašković iz Instituta ekonomskih nauka smatra
da se radi samo o preraspodeli siromaštva i da
zaduživanje države odlaže probleme. On je pozdravio
zalaganje sindikata za održavanje minimuma socijalne
sigurnosti.
Milan Nenadić iz Saveza penzionera Vojvodine istakao
je da je podneo amandmane na taj zakon, kao i da se
oni poklapaju u velikoj meri sa stavovima sindikata,
posebno kada se radi o uvođenju zaštitnih
mehanizama.
Državni sekretar u Ministarstvu rada Radina Todović
rekla je da Srbija kasni sa penzionom reformom i da
je predlog zakona urađen po uzoru na zemlje regiona.
Ona je ocenila da najnoviji predlog zakona nije ni
upola restriktivan kakav je bio 2001. i 2005.
godine, kada je starosna granica povećana odjednom
za tri godine.
Na kraju skupa je upozoreno
da je penzijski sistem značajno i ozbiljno pitanje
za sve građane Srbije, koje ne bi smelo da bude plod
nekakvog političkog dogovora, već mora da ima široki
društveni konsenzus.
Predstavnici SSSS su ponovo najavili da će, u
saradnji sa drugim sindikatima, organizovati niz
aktivnosti, koje podrazumevaju i proteste i
štrajkove širom zemlje, kako bi bila sprečena takva
reforma penzionog sistema. |
Sednica Veća SSS Kruševca
STAVOVI SSSS U VEZI PREDLOŽENIH IZMENA I DOPUNA
ZAKONA O PIO
Na poziv Milenka Mihajlovića, predsednika Veća SSSS
za grad Kruševac i opštine Brus,
Ćićevac,
Ražanj i Varvarin, predsednik SSSS, Ljubisav Orbović
učestvovao je u radu proširene sednice ovog Veća, na
kojoj je prisutne upoznao sa stavovima SSSS u vezi
predloženih izmena i dopuna Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
„ Mnoge akcije su u istoriji Srbije krenule iz
Kruševca, pa i ovim, praktično prvim sastankom na
teritoriji na ovu temu, započinjemo odbranu prava
penzionera i budućih penzionera“, rekao je
predsednik Orbović na početku svog izlaganja.
„Vlada Srbije još jednom je dokazala svoje
nepoštovanje suštinskog socijalnog dijaloga, pa je,
pod pritiskom MMF-a Skupštini dostavila, preskočivši
socijalne partnere, predlog restriktivnog zakona,
koji direktno pogađa penzionere, a indirektno
zaposlene i buduće penzionere. Budući da smo, od
same najave, pažljivo pratili aktivnosti na izmeni
zakona, i javno iskazivali nezadovoljstvo kako
postupkom, tako i preloženim izmenama, Veće SSSS je
na sednici održanoj 29. juna ovlastilo Predsedništvo
da utvrdi sadržaj i dinamiku aktivnosti Saveza.
Očekujemo da će se o Zakonu raspravljati na prvom
redovnom zasedanju skupštine, pa je naš osnovni
zahtev da se isti povuče iz procedure. Kompromis na
koji možemo pristati jeste da se zadrži zaštitna
klauzula da penzije ne mogu pasti ispod 60% prosečne
zarade, mogućnost benificiranog radnog staža za
pojedina zanimanja, kao i da se u ostvarivanju prava
na starosnu penziju ne mogu izjednačiti muškarci i
žene.“
„Naša je obaveza da, kao i većina sindikata u
Evropi, oštro reagujemo protiv ovakvog daljeg
umanjenja prava ionako siromašnih građana Srbije, pa
su i buduće aktivnosti usmerene na mobilizaciju i
iskazivanje naslaganja do ispunjenja naših zahteva“,
rekao je Orbović i najavio početak akcija sindikata
grana i delatnosti, kao i sindikata na teritoriji,
počev od organizovanja tematskih skupova do protesta
i štrajkova i završnog protesta u Beogradu.
U diskusiji koja je usledila prisutni su upoznali
predsednika sa teškom i neizvesnom situacijom u
preduzećima koja predstavljaju, nezadovoljstvom
članova i građana Kruševca u kome je od 42 hiljade
zaposlenih, trenutno u radnom odnosu 16 hiljada. Uz
podršku prezentovanom planu i dinamici aktivnosti
Saveza izkazali su spremnost da aktivno učestvuju u
svim akcijama do konačnog ostvarenja zahteva.
Predsednik je najavio aktivnosti povodom najavljenog
zakona o komunalnim delatnostima, čije odredbe, po
njegovim rečima, pogađaju direktno ne samo zaposlene
u ovom sektoru, već sve građane Srbije.
„Privatizacija će svakako doprineti rastu cena
komunalnih usluga, a iz iskustava u zemljama gde je
ovaj sektor privatizovan, istovremeno sa povećanjem
cena osetno je opao kvalitet istih.
Na sednici je doneta odluka da se u periodu od 15.
do 20. septembra organizuje protest, a da se tačan
datum utvrdi na narednoj sednici Veća krajem
avgusta.
ŠTAMPA OBJAVLJUJE
Sindikalci najavljuju štrajkove
Izvor: Blic
Savez samostalnih sindikata Srbije najavio je
radničke proteste u septembru ukoliko Vlada ne
povuče iz procedure predlog izmena i dopuna Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju. Prvi grad u
kojem će biti organizovani protesti je Bor.
Vlada Srbije nije ispoštovala proceduru jer predlog
izmena i dopuna Zakona o penzijskom i socijalnom
osiguranju nije išao na Socijalno-ekonomski savet
već direktno u skupštinsku proceduru. Predlogom
izmena drastično će biti ugrožena prava svih
penzionera, onih koji to treba da postanu u narednih
nekoliko godina, ali i članova njihovih porodica. Do
2015. godine penzije će biti smanjene za 25 odsto.
Prosečna penzija je sada 64 odsto od prosečne plate,
dok će za pet godina biti jedva 40 odsto prosečne
plate. Pored toga, na zahtev stranih investitora i
američke komore, priprema se i predlog izmena i
dopuna Zakona o radu kojima će biti smanjena prava
radnika - rekao je Ljubisav Orbović, predsednik
Saveza samostalnog sindikata na sastanku u Kruševcu.
Sindikalci traže da se u novu verziju Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju uvrsti zaštitni
član prema kojem penzije ne mogu biti manje od 60
odsto od prosečne plate. - Pokušaj uvođenja ovakvih
zakona je u Grčkoj, Holandiji, Francuskoj izazvao
talas nezadovoljstva i radničkih protesta. Zato smo
i mi planirali seriju protesta - dodaje Orbović.
Orbović: Penzije će pasti 25 odsto
Izvor: Beta
Kruševac -- Predsednik Saveza samostalnih sindikata
Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović kaže da će se penzije
u Srbiji do 2015. godine smanjiti za 25 odsto.On je
zatražio da u Zakonu o penzijama zato ostane
takozvani „zaštitni član“ koji penzionerima
garantuje penziju ne manju od 60 odsto prosečne
zarade.
"Ovakav stav podržale su i kolege iz drugih centrala
sindikata sa kojima smo dogovorili zajedničke
amandmane koje ćemo predstaviti poslaničkim
grupama", rekao je Orbović.
On je dodao da će SSSS, ako te aktivnosti ne budu
dale očekivane rezultate, doneti odluka o daljim
načinima sindikalne borbe.
Orbović je rekao da će se prvi u nizu planiranih
protesta širom Srbije, povodom izmena i dopuna
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju,
održati početkom septembra u Boru.
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) smatra
neprihvatljivim utvrđivanje izmena i dopuna Zakona o
penzijsko invalidskom osiguranju bez njegovog
razmatranja na socijalno-ekonomskom savetu i
uvažavanja predloga i zahteva sindikata.
Orbović kaže da će taj sindikat sprovesti sve
aktivnosti kako bi pre donošenja Zakona bile unete
izmene koje se tiču budućeg usklađivanja penzija,
pomeranja starosne granice i penzionisanja bivših
zaposlenih koji su proglašeni tehnološkim viškom.
Komentarišući privrednu situaciju u Srbiji, Orbović
je rekao da je pravi trenutak da se izvrši pritisak
kako bi se privreda pokrenula. Zarade su u proseku
smanjene za 30 odsto, broj nezaposlenih je sve veći,
dok se gotovo više nista ne proizvodi rekao je
Orbović koji je danas pozvao sve strukture u društvu
da se uključe u rešavanje ovog problema. |
Orbović u poseti Jagodini
UGROŽENA PRAVA RADNIKA BRANITI, AKO TREBA, I NA
ULICI
U Jagodini je, na poziv predsednika Veća SSS
Jagodine Miroslava Gajića i predsednika Samostalnog
sindikata Industrije kablova Jagodina (FKS) Dragana
Rajića, održan sastanak sa predsednikom SSSS
Ljubisavom Orbovićem i predsednikom Samostalnog
sindikata metalaca Srbije Zoranom Vujovićem, na
kojem je razgovarano o aktuelnim problemima
zaposlenih u Srbiji, kao i o problemima u radu
sindikata.
„Pored sve težeg materijalnog položaja u kojem se
nalaze građani Srbije, čije su zarade najniže u
regionu, zaposlenima preti i pokušaji da se kroz
pojedine sistemske zakone još drastičnije umanje
njihova prava“, ukazao je Orbović, naglasivši da
sindikat to neće dozvoliti.
Izrazivši očekivanje da će vlada ipak imati sluha za
probleme na koje će sindikat, kroz dijalog
ukazivati, Orbović je rekao da SSSS mora biti
spreman da svoje zahteve i ugrožena prava radnika
odbrani i na ulici.
Tokom posete Jagodini Orbović je razgovarao i sa
generalnim direktorom FKS Ratkom Vučurovićem koji je
predsednika upoznao sa problemima u poslovanju te
fabrike.
Ta fabrika je, uprkos brojnih problema i bez
finansijske pomoći, uspela da poveća izvoz, kazao je
Vučurović, dodavši da država mora da pomogne firmama
koje rade tako što će im pomoći da od banaka dobiju
subvecionisane kredite, da naplate potraživanja i da
im skrati rokove za povraćaj PDV-a na izvozne
proizvode.
Rajić je ocenio da su zajednička vizija razvoja
firme, redovan socijalni dijalog, odgovornost
poslovodstva koje uspeva da obezbedi posao
radnicima, redovne zarade i isplata ostalih
nadoknada, kao i poštovanje kolektivnog ugovora
doprineli da fabrika izađe iz ponora.
S obzirom na to da postupak privatizacije tog
preduzeća još traje i da u FKS-u insistiraju na
pronalaženju strateškog partnera, poslovodstvo i
sindikat su odlučni u nameri da preduzeće održe kao
sistem, odnosno da ne dozvole da bude prodato u
delovima, kako se to najavljuje.
Sa sastanka je potekla inicijativa da što pre bude
organizovan sastanak predstavnika industrijskih
sindikata, privredne komore i direktora preduzeća
koja kao FKS uspevaju da rade i opstanu, a na kojem
bi se sa predstavnicima vlade i premijera
razgovaralo o problemu nedostatka obrtnih sredstava
i rešavanju likvidnosti.
Predsednik Orbović se susreo i sa gradonačelnikom
Jagodine Draganom Markovićem sa kojim je razgovarao
o problemima u privredi koji se direktno odražavaju
na materijalni i socijalni položaj građana Srbije.
Zajednički je ocenjeno da je kriza u Srbiji
dugotrajna i da najveće posledice snose radnici, da
privredne aktivnosti ne donose željene rezultate,
kao i da politika često ne doprinosi oporavku i
rastu privredne proizvodnje.
Orbović i Marković su se složili da je postupak
donošenja zakona često protivan ne samo interesima
radnika, već i principima koje je kao osnovne u
svojim programima istakla vlada, te da se socijalni
partneri u postupku donošenja zakona zaobilaze, a
zakonska rešenja ne razmatraju na socijalno
ekonomskim savetima. Rezultat takvog ponašanja su
sve restrektivniji zakoni, sve manja prava i sve
veće nezadovoljstvo u Srbiji, ukazano je na
sastanku.
|
Orbović posetio radnike “Prosvete”
PODRŠKA I POMOĆ ŠTRAJKAČIMA
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović izjavio je da će Savez
podržati
zaposlene u izdavačkom preduzeću "Prosveta", koji
štrajkuju pet meseci i da će izvršiti pritisak na
Agenciju za privatizaciju i Ministarstvo ekonomije
kako bi bio raskinut kupoprodajni ugovor.
Orbović je, nakon posete zaposlenima u knjižari
"Geca Kon" u Knez Mihailovoj ulici, rekao da postoji
osnova za raskid ugovora i da je nejasno zašto
Agencija i Ministarstvo daju nove rokove vlasniku za
izmirenje obaveza i tako produžavaju ugovor i
agoniju zaposlenih.
" Za ovo što radite imate punu podršku sindikata i
moramo da izguramo ovo do kraja. Ako to ne budemo
rešili u kratkom roku legalnim putevima, predstoji
nam da iz ovih radnji, zajedno sa zaposlenima,
izađemo ispred Agencije i Ministarstva i na taj
način izvršimo dodatni pritisak da ugovor bude
raskinut", naglasio je on.
Čestitajući zaposlenima na upornosti u borbi za
imovinu koja je stvarana generacijama, Orbović je
ukazao da je privatizacija u Srbiji napravila veliko
zlo, da je puno uništenih firmi i da ta tendecija,
nažalost, raste.
Predsednik SSSS je zaključio da država mora postati
pravna i da se ne mogu više tolerisati ovakve
privatizacije.
Predsednica Samostalnog sindikata u IP "Prosveta"
Ljubica Stjepanović-Muhić je kazala da poslodavac,
pored toga što je imao dovoljno rokova za izmirenje
obaveza, radnicima "Prosvete" isplatio samo neto
zarade, ali ne i doprinose za 16 meseci, sindikalne
članarine i otpremnine za odlazak u
penziju.
"Prihod je pao 63 odsto, tako da su se odavno stekli
uslovi za raskid ugovora", rekla je ona i dodala da
će štrajkači iskoristiti sve zakonske okvire u
nastojanju da bude raskinut kupoporodajni ugovor.
"Prosveta" je privatizovana metodom javnog tendera,
a kupac, "Medija II", ugovor o privatizaciji je
sklopio posle odustajanja "Cepter grupe“ kao
prvoplasiranog ponuđača.
U poseti štrajkačima, koju su propratili i mediji,
pored Orbovića bio je i predsednik Samostalnog
sindikata zaposlenih u grafičkoj, izdavačkoj i
informativnoj delatnosti Srbije Rajko Simić.
|
Rukovodstvo SSSS posetilo povereništvo
u Kanjiži
ORGANIZOVANA ZAŠTITA INTERESA – IDEJA SINDIKALIZMA
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije,
Ljubisav Orbović , predsednik Saveza samostalnih
sindikata Vojvodine, Milorad Mijatović, predsednik
sindikata građevinara i IGM Srbije, Duško Vuković i
predsednik Pokrajinskog odbora sindikata građevinara
Vojvodine, Živojin Stoiljković,
posetili
su povereništvo Saveza samostalnih sindikata Srbije
za opštinu Kanjiža. Šandor Imre, izabrani poverenik
upoznao ih je sa situacijom u opštini u kojoj
samostalni sindikat ima 2.000 članova.
Posle razgovora u prostorijama povereništva,
delegacija
Saveza
samostalnih sindikata Srbije posetila je
fabriku
Keramika Plus. Predstavljajući preduzeće i njegov
proizvodni program, direktor, Đorđe Širadović
naglasio da su, posle problema koje su imali, sa
promenama u vođenju, situacija bitno promenila.
Pored pune uposlenosti kapaciteta, asortiman se
poboljšava u skadu sa trendovima i zahtevima na
tržištu, a socijalnu odgovornost poslovodstvo je
dokazalo redovnom isplatom zarada i uplatom
doprinosa, kako za 166 zaposlenih na neodređeno
vreme, tako i za blizu 80 onih koji rade na
određeno.
„ Moramo reagovati na postupak javnih nabavki, gde
nažalost prednost još imaju uvozna keramika i
proizvođači, iako su daleko ispod kvaliteta naših
proizvoda“, rekao je Širadović.
„ Od početka privatizacije, SSSS je insistirao na
strožoj kontroli onih koji kupuju naša preduzeća.
Upravo na ovakvim primerima, najpre loše
privatizacije, koja je pretila da ugasi firmu, a
zatim, na sreću, ulaskom onih koji su zainteresovani
da se preduzeće pokrene i da proizvodnja raste,
potvrđen je naš stav da je izuzetno važno ko je novi
vlasnik. Raduje me činjenica da još uvek ima i
dobrih, socijalno odgovornih poslodavaca, čiji je
interes rast proizvodnje i koji prepoznaju ulogu i
značaj zaposlenih, i što ima preduzeća koja, i pored
nepovoljnih ekonomskih uslova, dobro rade“, rekao je
predsednik Orbović.
Tokom boravka u preduzeću, predsednik i njegovi
saradnici razgovarali su sa zaposlenima i upoznali
ih sa ciljevima i prednostima organizovanja
sindikalne organizacije. „Ideja sindikalizma
bazirana je na potrebi da se organizovano štite
interesi zaposlenih i to pre svega pregovorima i
potpisivanjem kolektivnih ugovora, ali i da, kao deo
šire sindikalne porodice, solidarno i jedinstveno,
na nivou Republike, svi doprinesemo poboljšanju
uslova rada, socijalnoj sigurnosti i boljem
materijalnom položaju“.
U svom obraćanju, Mijatović je izrazio zadovoljstvo
zbog situacije u ovom preduzeću i još jednom ponovio
da je metod rada jedinog reprezentativnog sindikata
u Srbiji dogovor, ali da u slučaju da isti izostaje,
Savez je spreman da upotrebi i ostala legitimna
sredstva sindikalne borbe. „Dokazali smo da znamo da
radimo, znamo šta hoćemo i to je razlog poverenja
zaposlenih u ovaj sindikat“, rekao je na kraju.
Upoznajući ih sa konkretnim aktivnostima koje
sindikat građevinara vodi, Duško Vuković ih je
pozvao da se, odmah po konstituisanju, aktivno
uključe u planirane tematske skupove, na kojima će
imati prilike da se,kroz stručna predavanja i
razmenu iskustava sa drugim kolegama, na adekvatan
način pripreme za socijalni dijalog koji će voditi,
upoznati sa najnovijim propisima iz oblasti
bezbednosti i zaštite na radu, kao i za kolektivno
pregovaranje.
Budući da je izabran inicijativni odbor sindikalne
organizacije, dogovoreno je da se, u saradnji sa
Sindikatom građevinara i IGM Srbije i Vojvodine, kao
i uz logističku podršku SSS Vojvodine i neposredno,
poverenika Saveza samostalnih sindikata Srbije za
opštinu Kanjiža, u kratkom roku sprovede postupak
organizovanja i registrovanja sindikalne
organizacije.
|
PRVOMAJSKI
PROGLAS
Još jedan Međunarodni praznik rada - Prvi maj
dočekujemo nezadovoljni,
siromašni i u svakodnevnom strahu od
gubitka posla.
Umesto da taj
simbol borbe radnih ljudi za radnička prava, za
slobodu i mir, za rad i život dostojan čoveka
proslave zalažući
se za viši standard i blagostanje, radnici i građani
Srbije se
i dalje bore
za preživljavanje.
Loša
privatizacija,
pad proizvodnje,
gubitak radnih mesta,
velika
stopa nezaposlenosti
i nizak životni
standard
doveli su do masovnih protesta i brojnih štrajkova,
koji su obeležili prošlu, a nastavljaju se i u ovoj
godini.
Savez
samostalnih sindikata Srbije, ipak, nije
obeshrabren
i
sa
optimizmom
nastavlja
borbu za bolju budućnost i viši životni standard
svog
članstva i svih zaposlenih.
Sindikat je danas potrebniji nego ikada ranije da
bismo zajedno
nastavili
borbu
za socijalnu pravdu,
za rad
od čijeg se rezultata može pristojno i
dostojanstveno živeti.
Pokazali smo spremnost
da sa socijalnim partnerima u konstruktivnom i
ravnopravnom dijalogu gradimo odnose međusobnog
poverenja i preduzimamo aktivnosti koje doprinose
prevazilaženju krize i bržem oporavku srpske
privrede.
Ali,
kad god naši socijalni partneri ne pokažu volju za
dijalogom, kada nemaju razumevanje za interese sveta
rada ili ne poštuju postignute dogovore, svoja prava
ostvarivaćemo svim sredstvima sindikalne borbe.
I dalje ćemo se zalagati za istinske vrednosti,
poštovanje rada, racionalnu i
socijalno odgovornu državu.
U
Evropu
se ne može bez radnika i radničkih prava, socijalnog
dijaloga i poštovanja interesa sveta rada u celini.
Istrajni
u tome da
rad i socijalna sigurnost postanu prioritetni
društveni zadatak i cilj,
STALO NAM JE DA KRENE,
što će biti i osnovna poruka 14. Kongresa Saveza
samostalnih sindikata
Srbije.
Članstvu i svim građanima Srbije čestitamo
Međunarodni praznik rada.
Savez samostalnih sindikata Srbije
|
Veliki skup posvećen izlasku
iz krize u prostorijama Saveza
PREDSTAVNICI RADNIKA I PRIVREDNA I POLITIČKA ELITA
ZA ISTIM STOLOM
Zahvaljujući velikom angažovanju Saveza samostalnih
sindikata Srbije, prvi put su za isti sto seli
predstavnici Vlade Srbije, sindikata, poslodavaca i
uspešnih privrednika kako bi zajednički pronašli
načine za što brži i bezbolniji izlazak zemlje iz
ekonomske krize.
U prostorijama SSSS
održan
je
skup na temu „Socijalno partnerstvo za izlazak iz
krize“,
čiji su domaćini
bili Savez samostalnih sindikata Srbije i
Ministarstvo rada i socijalne politike,
a na kojem
su
učestvovali
predsednik i članovi
Vlade Srbije, predstavnici
sindikalnih centrala, udruženja poslodavaca,
privrednih komora i ekonomski stručnjaci.
Na tom, za sve građane Srbije i celokupnu privredu
izuzetno značajnom skupu, dogovoreni su dalji
koraci, mere i aktivnosti za dalje pokretanje
proizvodnje i aktiviranje postojećih resursa, kao
preduslova za nova zapošljavanja i bolji standard
zaposlenih i svih građana Srbije.
Opšti utisak prisutnih medija jeste da je
najuticajniji sindikat u Srbiji organizovao više
nego uspešan skup, na kojem su, kako je prenela
štampa, “ukrstili poglede oni koje je do juče gotovo
bilo nemoguće zamisliti u istoj prostoriji”.
Onda nije ni čudno što su svi učesnici sastanak
opisali kao istorijski, a ministarka finansija kao
“početak socijalne kohezije”.
Na skupu su, u ime Vlade Srbije, učestvovali
premijer Mirko Cvetković i ministri Rasim Ljajić,
Diana Dragutinović, Slobodan Milosavljević i Oliver
Dulić, dok su ispred Ministarstva ekonomije i
regionalnog razvoja bili Nebojša Ćirić I Mišela
Nikolić. Na sastanku su bili i guverner Narodne
banke Srbije Radovan Jelašić, predstavnici Instituta
ekonomskih nauka, privrednih komora Srbije i
Beograda, Unije poslodavaca Srbije, Udruženja malih
I srednjih preduzeća Srbije, Konfederacije slobodnih
sindikata, sindikata EPS-a, Telekoma i PTT-a,
ekonomski stručnjaci…
Poslovni klub “Privrednik” su zastupali Milan Beko,
Zoran Drakulić, Miroslav Mišković, Miodrag Babić,
Miodrag Kostić, Slobodan Petrović, Branislav Grujić,
Miroljub Aleksić i Toplica Spasojević, kao i
privrednici Milan Nikolić, Đorđije Nicović i Petar
Stojanović.
Ispred Saveza samostalnih sindikata Srbije bili su
predsednik Ljubisav Orbović, sekretar Veća Slavica
Savić, potpredsednici Dragan Zarubica, Duško Vuković
i Vlada Andrić, kao i predsednici SSS granskih
delatnosti.
Trojni skup inicirali su SSSS i Srpski
poslovni klub “Privrednik”, a on predstavlja
nastavak sastanka koji je 4. marta održan u klubu
“Privrednik”, kada su se predstavnici SSSS sa
privrednicima dogovorili da zajedno od vlade traže
pomoć u borbi protiv krize i to pre svega u politici
zapošljavanja.
Tada su, kako su zlurudo prenosili
pojedini mediji, sindikalci otišli “mečki na rupu”,
odnosno “na noge krupnim kapitalistima”, kako bi
zajednički doprineli da privrednici dobiju neke
olakšice od države. Demantovali su ih zaključci sa
trojnog skupa u kojem se nalazi niz mera za
prevazilaženje krize.
Vlada se obavezala da radi na
smanjenju javne potrošnje za jedan do dva procentna
poena godišnje i da radi na unapređenju fiskalnog
ambijenta, što podrazumeva smanjenje poreskog
opterećenja na zarade. Takođe, obećala je hitno
otklanjanje svih administrativnih barijera,
usvajenje zakona, obezbeđivanje stimulativnih uslova
za otvaranje novih radnih mesta i proizvodnih
pogona, podršku izvozno ojentisanim sektorima
privrede i prednost domaćim preduzećima prilikom
javnih nabavki.
Poslodavci su se obavezali na
uzdržavanje od otpuštanja zaposlenih, redovno
isplaćivanje zarada, reinvestiranje dobiti u zemlji,
kao i daučestvuju u rešavanju problema preduzeća u
nerazvijenim područjima.
Predstavnici Sindikata su se obavezali
na aktivno učešće nasuzbijanju rada na crno i sive
ekonomije, u donošenju programasocijane pomoći,
pospešivanju saradnje i socijalnog dijaloga na svim
nivoima, kao i da će, pre preduzimanja najjoštrijih
vidova sindikalne borbe, iskoristiti sve mogućnosti
da se nastali problemi reše dijalogom i dogovorom.
Inače, skoro tročasovni razgovor
socijalnih partnera bio je otvoren za predstavnike
medija samo u početku, kada su se skupu obratili
predsednik SSSS Ljubisav Orbović, a zatim I premijer
Mirko Cvetković.
Pozdravivši učesnike skupa, Orbović je rekao da bi
sastanak trebalo da pomogne stvaranju kvalitetnijeg
privrednog ambijenta u kojem bi svi imali određene
koristi. Jedino tako bi privrednici mogli da
ostvaruju veću dobit, zaposleni da redovno primaju
plate, dok bi vladi trebalo da bude cilj da
poslodavci i zaposleni budu zadovoljni, da se budžet
puni i da nema potrebe za zaduživanjem.
„Stvarajući privredni ambijent pažnja bi morala da
se posveti više domaćim firmama kako bi one bile
ozbiljni i konkurentni na tenderima, jer se često
dešava da poslove dobijaju firme iz drugih zemalja.
Kao građani, od svakog artikla koju kupimo i svake
plate koju primimo deo novca ide u budžet, ali kad
se dobijaju poslovi vezani za javni sektor ili
tenderi za neka ministarstva, na njima ne dobijaju
posao naši radnici i onemogućava se vraćanje tog
novca u našu privredu i zapošljavanje radnika",
rekao je Orbović.
On je istakao da je za sindikat neprihvatljivo dalje
otpuštanje radnika, napominjući da je od 2001.
godine u Srbiji izgubljeno oko 500.000 radnih mesta.
“Izlazak iz krize je onog momenta kada broj radnika
počne da raste, kada počnu da se vraćaju na radna
mesta. To je znak da kriza posustaje”, naglasio je
lider Saveza.
Orbovich se osvrnuo i na visinu zarada u Srbiji,
ukazavši da su među najnižima u regionu i da je
mnogo građana na minimumu egzistencije, dok mnogi
nisu u stanju ni da obezbede taj minimum, iako se
radi o zaposlenima.
Pozdravivši odluku Vlade da poveća iznos minimalne
zarade, Orbović je rekao da bi preduzeća trebalo da
ih isplaćuju u kratkom roku tokom kriznog perioda, a
ne da, kao što je to sada postalo čak trend, neki
poslodavci konstantno isplaćuju minimalne zarade,
koje su tek nešto malo veće od 15.000 dinara.
Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da će
ključni izazov za Vladu u 2010. godini biti
obezbeđivanje održivog privrednog rasta za šta je
potrebno jedinstvo svih socijalnih partnera.
On je istakao da će osnovni prioriteti Vlade u
narednom periodu biti povećanje zaposlenosti i rast
privrednih aktivnosti. Rast industrijske proizvodnje
i izvoza u prvom kvartalu ove godine pokazuju da
Srbija polako, ali sigurnim koracima ide ka oporavku
i projektovanom rastu od dva odsto.
Prema njegovim rečima, Vlada od poslodavaca očekuje
više konkretnih projekata za otvaranje radnih mesta,
dok bi ona obezbedila odgovarajući privredni
ambijent za to.
“Sindikati su u prethodnom periodu pokazali visok
stepen razumevanja i očekujemo da se taj
konstruktivan pristup nastavi i u periodu oporavka
od krize”, rekao je premijer.
On je naveo da je Vlada spremna da se obaveže na
sprovođenje mera od suštinskog značaja za razvoj
privrede i unapređenje socijalnog položaja
zaposlenih.
“Nećemo bežati od svojih obaveza, rešavaćemo krupne
probleme i inicirati velike strateške projekte, ali
očekujem i od vas da profesionalno i odgovorno date
svoj konkretan doprinos povećanju obima poslovanja i
poboljšanju uslova rada”, rekao je Cvetković.
On je naveo da će ključne mere za unapređenje
položaja zaposlenih i privrede biti unapređenje
strukure privrede i orijentacija ka izvozu.,
smanjenje učešća javne potrošnje u BDP-u, smanjenje
fiskalnog opterećenja zarada, nastavak reforme
javnog sektora i socijalna zaštita najugroženijih
kategorija građana.
Nakon izlaganja premijera sastanak je nastavljen iza
zatvorenih vrata. Posle skoro tročasovnog sastanka
održana je izuzetno posećena konferencija za
novinare, na kojoj su govorili Cvetković, Orbović,
Dulić, Dragutinović, Atanacković, Drakulić i Grujić.
Tada su novinarima predati
zaključci sa sastanka i najavljeno
formiranje radne grupe, na
čijem čelu će biti premijer Mirko Cvetković. To
radno telo će činiti 12 članova, po četiri
predstavnika vlade, poslodavaca i sindikata.
Vlasnik “Ist pointa” Zoran Drakulić je
ukazao na neophodnost borbeprotiv sive ekomomije,
ocenivši da država indirektno pomaže sivu ekonomiju
plašeći se socijalnih problema i otpuštanja radnika.
Zahtevavši da svi budu ravnopravni,
Drakulić je kazao da je jako dobro što je vlada u
rešavanje krize uključila i privrednike, koji od nje
samo traže da im stvori uslove za poslovanje kakve
imaju zemlje u regionu. Država mora da se bavi
socijalnim problemima, a mi da otvaramo nova radna
mesta, zaključio je Drakulić.
Ministarka finansija Diana
Dragutinović je odgovorila da je taj sastanak
početak socijalne kohezije, ali da vlada mora da
balansira između smanjenja javnih rashoda i obaveza
jer mora da obezbedi i isplatu plata i penzija. |
Skup „Socijalno partnerstvo za
izlazak iz krize“
DOGOVORENE MERE I AKTIVNOSTI SOCIJALNIH PARTNERA
Na sastanku premijera sa članovima Vlade Srbije,
privrednika i Saveza samostalnih sindikata
Srbije,
koji je u organizaciji Saveza i Ministarstva rada i
socijalne politike, održan u prostorijama našeg
sindikata, dogovoreno je niz mera i aktivnosti koje
bi trebalo da doprinesu izlasku zemlje iz krize.
Socijalni partneri su saglasni da je u ovom momentu
najvažnije precizirati konkretne obaveze, mere i
aktivnosti kako bi se što pre osetili pozitivni
efekti prevazilaženja krize u Srbiji.
U tom cilju,
dogovoreno je da svako od socijalnih partnera ispuni
sledeće
obaveze:
1) Vlada Republike Srbije
1.
Smanjenje učešća
tekućeg dela
javne potrošnje u BDP za 1-2 procentna poena
godišnje
2.
Sprovođenje mera
štednje koje bi služile kao opšti model ponašanja,
posebno u javnom sektoru.
3.
Unapređenje fiskalnog ambijenta koji omogućava
smanjenje fiskalnog opterećenja zarada u naredne
dve godine
4.
Hitno uklanjanje svih administrativnih barijera
otpočinjanju i vođenju
biznisa,
kroz realizaciju giljotine propisa.
5.
Usvajanje
Zakona o javnoj svojini i drugih povezanih zakona
kako bi se povećala atraktivnost za domaća i
inostrana ulaganja i otvaranje novih radnih mesta.
6.
Kontinuirano praćenje
potrošnje u javnim preduzećima.
7.
Nastaviti realizaciju podsticajnih mera za rast
domaće privredne aktivnosti kroz:
a.
Subvencionisanje kamatnih stopa za:
i.
kredite
za obrtna sredstva
ii.
investicione kredite
iii.
nabavku
domaćih proizvoda
iv.
potrošačke kredite
b.
povoljne uslove kreditiranja za investicije u
nerazvijene opštine
c.
kreditnu podršku malim i srednjim preduzećima
8.
Obezeđenje stimulativnih uslova za otvaranje novih
proizvodnih pogona i novo zapošljavanje
9.
Prednost domaćim
preduzećima prilikom javnih nabavki
u okviru postojeće regulative.
10.
Koz povećanje privredne aktivnosti smanjivati
razlike u nivou regionalne razvijenosti
11.
Doneti Strategiju o plasmanu roba i usluga na
vanevropska tržišta
12.
Podrška izvozno orijentisanim sektorima srpske
privrede
13.
Realizovati aktivne mere preko
Nacionalne
službe
zapošljavanja
usmerene na efikasnije iznalaženje novih radnih
mesta.
14.
Dodatna socijalna zaštita najugroženijih
kroz unapređenje postojeće regulative.
15.
Nastaviti reformu javnog sektora kojom će u naredne
dve godine biti obuhvaćeni: pravosuđe, sistem
penzionog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja,
prosveta, odbrana, javna preduzeća kako na
republičkom tako i na lokalnom nivou
16.
Nastaviti borbu protiv korupcije i kriminala
17.
Donošenje zakona koji će omogućiti racionalnije
korišćenje domaćih resursa kroz privatno-javno
partnerstvo.
18.
Jačanje uloge države kao inicijatora poslovnih i
investicionih programa.
19.
Bolja promocija i upoznavanje domaće privrede sa
državnim aranžmanima.
20.
Energična borba protiv svih oblika monopolizacije u
privredi i javnom sektoru.
2)
Poslodavci
1.
Iskazivanje socijalne i društvene odgovornosti u
poslovanju
2.
Poštovanje zaključenih kolektivnih ugovora
3.
Uzdržavanje od otpuštanja zaposlenih
kad god to uslovi poslovanja dozvoljavaju.
4.
Redovno isplaćivanje zarada, doprinosa za penzijsko
i zdravstveno osiguranje
5.
U slučaju smanjene
poslovne aktivnosti, umesto otpuštanja,
prevashodno
koristiti
kolektivne
odmore,
odnosno, plaćena odsustva.
6.
Zaključenje granskih kolektivnih ugovora
7.
Simboličke mere, uključujući privremeno uzdržavanje
od podele visokih bonusa poslovodstvu
8.
Reinvestiranje dobiti u zemlji
9.
Uspostavljanje foruma poslodavaca za podsticanje
izvozne konkurentnosti, u koje bi se uključili
Privredna komora, Forum stranih investitora i druge
organizacije privrednika.
10.
U cilju pokretanja proizvodnih pogona, uspešni
privrednici učestvovaće u rešavanju poslovnih i
fiansnijskih problema preduzeća, pogotovo u
nerazvijenim područjima, po principu „menadžment za
učešće u dobiti ili vlasništvu“, prema unapred
definisanoj transparentnoj proceduri.
3)
Sindikat
1.
Pospešivanje saradnje i socijalnog dijaloga na svim
nivoima
2.
Aktivno i konstruktivno učešće u svim fazama
postupka donošenja zakona i drugih propisa koji
imaju uticaja na materijalno socijalni položaj
zaposlenih i poslovanje privrednih subjekata
3.
Aktivno učešće u definisanju mera za prevazilaženje
socijalnih posledica ekonomske krize
4.
Inteziviranje aktivnosti na zaključivanju granskih
kolektivnih ugovora
5.
Pružanje pomoći prilikom zaključivanja kolektivnih
ugovora kod poslodavca
6.
Kontrola sprovođenja mera aktivne politike
zapošljavanja
7.
Redovno praćenje i upozoravanje na pojave kršenja
prava zaposlenih, neuplatu doprinosa za penzijsko,
invalidsko i zdravstveno osiguranje
8.
Aktivno učešće u sprovođenju mera za suzbijanje rada
na crno i sive ekonomije
9.
Učešće u donošenju programa socijalne pomoći za
najugroženije i njegovom doslednom sprovođenju
10.
Reagovanje na svaku odluku poslodavca o otpuštanju,
uz zahtev da se problem viška zaposlenih reši na
drugi način, a u skladu sa zakonom
11.
Pre
preduzimanja industrijskih akcija, iskoristiće se
sve mogućnosti da se nastali problemi reše dijalogom
i dogovorom
Učesnici su saglasni da razgovori o trajnom izlasku
iz krize treba da budu jedan od stalnih oblika
komunikacije predstavnika Vlade Republike Srbije,
asocijacija privrednika i Sindikata. Time bi se
kontinuirano pratilo izvršavanje dogovorenih mera i
aktivnosti i definisale nove obaveze socijalnih
partnera. Nakon prvog zajedničkog sastanka, uslediće
sektorski sastanci sa nadležnim ministarstvima
Uvereni da trajni izlazak iz krize i stvaranje
uslova za uspešan privredni razvoj zahteva punu
spremnost i koordinisani rad svih socijalnih
partnera dogovoreno je osnivanje posebnog radnog
tela na čelu sa
predsednikom
Vlade, Mirkom Cvetkovićem.
|
Zajednička sednica
predsedništava SSSS i Saveza sindikata Republike
Srpske
JAČATI SARADNJU MEĐU SINDIKATIMA U REGIONU
U Banja Luci je održana zajednička svečana sednica
predsedništava Saveza samostalnih
sindikata
Srbije i Saveza sindikata Republike Srpske, na kojoj
je ocenjeno da bi, u cilju bolje zaštite prava
zaposlenih, bilo potrebno jačati saradnju među
sindikatima u regionu.
Dva saveza će, kako je dogovoreno, podsticati i
jačati saradnju granskih sindikata Srbije i RS, a
biće organizovano i zajedničko savetovanje povodom
ugrožavanja prava radnika, posebno od međunarodnih
finansijskih institucija.
Skup je otvorila predsednica Saveza sindikata RS
Ranka Mišić, naglasivši da očekuje da će na sastanku
biti razmotrena brojna pitanja čiji će odgovori
pomoći da sindikalna akcija bude još kvalitetnija i
da će se time stvoriti barijeru koja će sprečiti „da
kapital upravlja ljudima“.
Ona je istakla da će taj sindikat, koji se priprema
za generalni štrajk, ali istovremeno pokušava da
dijalogom s vladom reši probleme zaposlenih,
prisustvo kolega iz Srbije pokušati da iskoristi kao
vid dodatnog pritiska na vladu RS kako bi dijalog
bio efikasniji.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je izrazio
zadovoljstvo zbog bliskosti dva saveza koje je i
formalno započeto potpisivanjem protokola, a nakon
toga i održavanjem nekoliko zajedničkih sastanaka.
On je upoznao kolege iz RS sa stanjem u privredi
Srbije i materijalno socijalnim položajem
zaposlenih, kao i sa akcijama koje je vodio taj
sindikat u proteklom periodu.
„Položaj zaposlenih je sve teži, o čemu svedoči i
statistički podatak da su plate od početka krize
realno pale za 100 evra, a time i kupovna moć. Iako
je 2009. bila godina borbe za radna mesta, samo u
njoj smo izgubili 110.000-140.000 radnih mesta“,
ukazao je Orbović.
On je naglasio da je SSSS, uprkos tome što su
sednice Socijalno ekonomskog saveta bile redovno
održavane, nezadovoljan nivoom socijalnog dijaloga,
jer se dogovoreno nije poštovalo, a najvažnija
pitanja sveta rada nisu bila tema razgovora na tim
sastancima.
„Nezadovoljstvo smo iskazali na masovnom protestu
29. aprila prošle godine, koji je predstavljao
upozorenje vladi da započne sa rešavanjem problema,
jer bi sledeći izlazak na ulice sigurno značio
zahtev za njenu smenu. Svojim aktivnostima i
odlučnošću uspeli smo da sprečimo povećanje PDV-a i
dodatno oporezivanje plata, ali problemi nisu rešeni
što pokazuje i sve veći broj štrajkova“.
Prema rečima Orbovića, loš privredni ambijent u
Srbiji se i dalje pogoršava iako je diplomatska
aktivnost predsednika Tadića u proteklom periodu
bila izuzetno uspešna. Rezultat svega su dva
usljovljena kredita za izgradnju i rekonstrukciju
četiri mosta, a u tim poslovima, nažalost, ne
učestvuju kao izvođači srpske firme, čime dugoročno
gube i licencu za rad, kazao je on.
Sekretar Veća SSSS Slavica Savić ukazala je na
istovetne probleme dva saveza, zbog čega očekuje da
će saradnja i zbližavanje dva sindikata biti
nastavljeno.
Ona je rekla da je za sindikat RS, a samim tim i za
zaposlene, dobro što njihovi predstavnici imaju
„stolicu“ u parlamentu, kao što je uspeh SSSS što
učestvuje u najvažnijim institucijama za svet rada,
kao što su fondovi i Nacionalna služba za
zapošljavanje.
Nakon sastanka održana je izuzetno posećana
konferencija za medije, na kojoj su na pitanja
novinara odgovarali predsednici dva saveza.
Članove dva predsedništva primio je premijer
Republike Srpske Milorad Dodik, kao i potpredsednik
Vlade i ministar za ekonomske odnose i koordinaciju
Jasna Brkić i ministar rada i boračko-invalidske
zaštite Rade Ristović.
Dodik je pozdravio ostvarenu saradnju na nivou
sindikata RS i Srbije, navevši da je Vlada RS
opredeljena za vođenje dijaloga sa sindikatom i
poslodavcima, u cilju pronalaženja
najprihvatljivijih rešenja za ostvarivanje radničkih
prava. On je dodao da je vlada, prilikom donošenja
mera za ublažavanje posledica svetske ekonomske
krize uzimala u obzir i stavove Saveza sindikata RS
kako bi se što efikasnije pomoglo u sektoru
privrede, sa ciljem zadržavanja postojećeg broja
radnika.
Dodik je ukazao na činjenicu da je,
zahvaljujući uspešnoj privatizaciji preduzeća naftne
industrije i Telekoma, Vlada RS uspela da realizuje
Razvojni program i podstakne značajan rast u
određenim segmentima proizvodnje, što je omogućilo
investicije, očuvanje radnih mesta i nova
zapošljavanja.
Predstavnici dva sindikata istakli su da postoji
dobra saradnja izmedju dve asocijacije, posebno na
nivou zaštite prava radnika.
Orbović i Mišićeva su upoznali Dodika sa zaključcima
sa sednice predsedništava i ukazali na neodgovorno
ponašanje poslodavačkih udruženja kao trećeg
partnera u dijalogu, koji krše radnička prava, a
što, nažalost, nije sankcionisano. |
Izborna konferencija SSS
Vojvodine
MILORAD MIJATOVIĆ PONOVO NA ČELU VOJVOĐANSKOG
SINDIKATA
Milorad Mijatović ponovo je, na jubilarnoj 20.
Izbornoj konferenciji Saveza samostalnih
sindikata
Vojvodine, izabran za predsednika tog sindikata.
Delegati su, tajnim glasanjem, jednoglasno odlučili
da Mijatović i u narednom mandatu bude na čelu
vojvođanskog sindikata.
Sindikat Vojvodine je bio predvodnik u mnogim
akcijama i inicijativama, a značajan je i njegov
doprinos međunarodnoj saradnji, rekao je predsednik
SSSS Ljubisav Orbović, dodavši da o značaju tog
sindikata svedoči i veliki broj gostiju koji
prisustvuju konferenciji.
Govoreći o uspesima koje je Savez postigao u
prethodnom periodu, Orbović je istakao nedavno
potvrđenu reprezentativnost i pridobijanje novih
članova, što je, nažalost, ostalo u senci zbog
katastrofalnih posledica loše privatizacije, na
koju je sindikat upozoravao poslednju deceniju.
Kriminal i prljav novac su učestvovali u lošim
privatizacijama, naročito u Vojvodini, gde su
kriminalci kupovali zemlju na hektare.
Orbović je naglasio da sindikat u narednom periodu
očekuje težak posao, „jer ako vlada nešto ne
preduzme, nezadovoljstvo zaposlenih i svih građana
će eskalirati i onda ćemo zaista imati ’grčki
scenario’, odnosno nemire na ulicama“.
Predsednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije
Dušan Semolič ocenio je da je bogaćenje na uštrb
radnika i zaposlenih bilo suština politike koja se
vodila poslednjih decenija u svetu.
„Sada smo na raskrsnici. Pred nama su dva pitanja -
da li ćemo dozvoliti da glavnu reč i dalje imaju
političari i privrednici ili ćemo svim sredstvima
štititi i zaštititi interese radnika. Sindikati su
na ispitu i oni moraju da budu više nego ikad
jedinstveni u akcijama, jer je i konflikt globalan“,
rekao je Semolič.
Gosti iz Republike Srpske, Mađarske i Rumunije su se
složili da je snaga sindikata u zajedništvu i da su
solidarnost i saradnja najznačajniji kako bi se
očuvao i poboljšao položaj radnika u svim zemljama.
Pokrajinski sekretar za rad, zapošljavanje i
ravnopravnost polova Miroslav Vasin izrazio je
žaljenje što je, uprkos stalnoj saradnji sa tim
sindikatom, većina akcija bila skoncentrisana na
socijalna pitanja i probleme u preduzećima, a ne na
razvojnu politiku, rast privrede, poboljšanje
kvaliteta obrazovanja i zdravstva.
„Moramo, ipak, biti zadovoljni, jer smo dobar deo
problema rešili i očekujem da će se saradnja
nastaviti i da ćemo i dalje zajednički nastupati,
naročito prema nesavesnim poslodavcima“, kazao je
Vasin, istakavši da je za jako društvo neophodan jak
sindikat, kako bi socijalni dijalog dao očekivane
rezultate.
Novoizabrani predsednik Mijatović je rekao da su
specifičnosti Srbije u odnosu na ostatak Evrope
nedograđenost institucija, nesigurnost radnih mesta,
katastrofalna privatizacija i loš materijalno
socijalni položaj građana.
„Ovaj ekonomski model nije dao rezultate, jer jedino
čime se možemo hvaliti je jeftina radna
snaga. Zato moramo malo pogurati kreatore ekonomske
politike, kojima smo još pre 10 godina ukazivali na
lošu privatizaciju, a dokaz da smo bili u pravu je
513 raskinutih kupoprodajnih ugovora“.
Snaga sindikata je, prema rečima Mijatovića, u
solidarnosti, koja je i u proteklom periodu dokazana
prisustvom u svakoj firmi gde je to bilo potrebno.
Ocenivši da su za dalje jačanje sindikata neophodne
reforme i ukrupnjavanje sindikata, Mijatović je
predložio deklaraciju o organizaciji koju će
dostaviti Kongresu SSS Srbije i u kojoj će biti
precizno definisana prava i obaveze na svim nivoima
organizovanja.
„Veliki uspesi koje smo postigli u prethodnom
periodu u međunarodnoj saradnji krunisani su
prijemom u EKS. Time je skinut oreol državnog
sindikata i odgovorno tvrdim da smo, bez obzira na
pokušaje pojedinaca da nas svrstaju uz ovu ili onu
političku opciju, u svom delovanju autonomni i
vođeni jedino interesom svakog člana. Znam koju
snagu poseduje SSSS, pa iako nas očekuju teškoće, ne
bojim se za budućnost naše organizacije“, zaključio
je Mijatović.
|
Drugi kongres
Samostalnog sindikata zaposlenih
u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji
i vodoprivredi Srbije
DRAGAN ZARUBICA NOVI PREDSEDNIK
Dragan Zarubica izabran je za predsednika
Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi,
prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi
Srbije.
Delegati Drugog kongresa odlučili su, nakon tajnog
glasanja, da Zarubica, koji je u prethodnom mandatu
obavljao funkciju sekretara, u narednom mandatnom
periodu bude na čelu tog sindikata.
Ukazavši da je pred tim sindikatom težak put,
Zarubica je rekao da će, ukoliko svi budu radili kao
Zoran Malenović i Jelena Češljević, postići cilj i
ostvariti dobre rezultate.
On je, potom, Malenoviću i Češljevićki uručio Zlatne
plakete SSSS, najviše priznanje te organizacije za
uspešan sindikalni rad i ostvarene rezultate.
Podsetivši na najznačajnije aktivnosti ove
organizacije u minule četiri godine, dosadašnji
predsednik Zoran Malenović je rekao da su one bile
najdinamičnije i najznačajnije za sadašnji i budući
položaj zaposlenih i članstva tog sindikata.
On je istakao da u minule četiri godine PKU nije
potpisan, ali da su zato u više od 90 odsto
privatizovanih firmi u ovoj grani, pre njihove
privatizacije, potpisani kolektivni ugovori. Za
nepotpisivanje granskog kolektivnog ugovora,
Malenović je optužio Uniju poslodavaca Srbije,
dodajući da je njeno ponašanje dokaz
nefunkcionisanja socijalnog dijaloga.
Zato, kazao je, jedan od najvažnijih zadataka ovog
sindikata i dalje ostaje potpisivanje ovog
dokumenta. Pored toga, prioritet u delovanju
Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi,
prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi
Srbije ostaje dalja borba za prava rešenja za loše
privatizovana preduzeća i zaposlene u njima, uz
insistiranje da svi koji su ih doveli do teškog
stanja snose odgovornost.
„Za 107 godina postojanja SSSS je imao uspone i
padove, preživeo je ratove i sve ono dramatično što
se događalo radnicima i građanima ove zemlje. U
minule dve decenije sindikat koji je održavao i
jačao jedinstvo je upravo vaš sindikat, na čelu sa
Zoranom Malenovićem koji je znao i umeo da pomogne
da se očuva jedinstvo sindikata i u teškim vremenima
ne dozvoli da i SSSS doživi ono što se događalo
mnogim sindikatima u Srbiji“, rekao je predsednik
Saveza Ljubisav Orbović.
On je ocenio da bi upravo poljoprivreda trebalo da
bude grana u koju će država najviše da ulaže, kako
bi, kao brend Srbije, izašla na svetsko tržište. To
joj, međutim, dodao je Orbović, ne dopušta loše
sprovedena privatizacija.
Poljoprivreda je u vremenu izolacije I teških kriza,
uprkos tome što često nije bila miljenik vlasti I
što je imala “tretman pastorčeta”, doprinosila
prevazilaženju nagomilanih ekonomskih I socijalnih
teškoća. I pored niza otežavajućih okolnosti I
ograničenju u 2009. godini, agrar je zabeležio
suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije sa
svetom od više od 640 miliona dolara – istakao je
predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.
On je izrazio nezadovoljstvo zbog nepostojanja
socijalnog dijaloga i ocenio da Socijalno ekonomski
savet nije ispunio očekivanja sindikata i
poslodavaca, jer se „dijalog sveo na razgovor onih
koji se međusobno ne čuju“.
Predstavnik Sindikata poljoprivrede Sirije, Ali
Abdul Al Ali, poželeo je da zaposleni u toj
privrednoj grani žive bolje, „jer oni stvaraju hleb,
a danas živimo u vreme kad je vekna hleba jače
oružje od tenka i topa“.
U nastavku rada, delegati su usvojili Deklaraciju o
nastavku pregovora i zaključivanju posebnog
kolektivnog ugovora za poljopriredu, prehrambenu,
duvansku industriju i vodoprivredu, Deklaraciju o
položaju zaposlenih u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji u uslovima primene Zakona o
poljoprivrednom zemljištu i Rezoluciju o radnom
vremenu.
Delegati Kongresa podržali su kadidaturu Ljubisava
Orbovića za predsednika SSSS. |
Izborna skupština SSS Kruševca
MALO DOBRIH PRIMERA PRIVATIZACIJE
Na godišnjicu obeležavanja 114 godina postojanja
radničkog pokreta u Kruševcu, u
tamošnjem
pozorištu održana je Izborna skupština SSS grada
Kruševca, sa opštinama Ćićevac, Brus, Varvarin i
Ražanj.
Za predsednika tog sindikata izabran je Milenko
Mihajlović, koji je i u prethodnom mandatu bio na
čelu kruševačkog sindikata.
Ukazavši na tešku situaciju u tom regionu,
Mihajlović je rekao da je veliki broj radnika ostao
bez posla, a da proces privatizacije još nije
završen. U Kruševcu je sada u štrajku 250 radnika, a
biće ih još više ukoliko se nešto ne promeni, jer je
većina zaposlenih nezadovoljna svojim materijalnim
položajem.
Navevši kruševački „Jugoprevoz“ kao jedini dobar
primer dosadašnje privatizacije, Mihajlović je
naglasio da je od 47 privatizovanih preduzeća u
devet raskinut kupoprodajni ugovor, dok proces
privatizacije još nije završen u tri velike fabrike.
U ime predstavnika gradova učesnike Skupštine
pozdravio je Miodrag Ranđelović, predsednik gradskog
veća Niša, koji je naglasio da poverenje u SSSS
nikada nije bilo veće i da bi, bez obzira na kritike
i samokritike, privredna i ukupna situacija bila
mnogo gora da nije Saveza. .
U ime sindikata delatnosti skupu se obratio i
predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala
Srbije Ljubiša Nestorović, koji je istakao primer
„Trajala“ - fabrike od izuzetnog značaja, ne samo za
Kruševac i region, već i za celu Srbiju, a čiji je
sunovrat sprečen nakon što se država, na inicijativu
sindikata, uključila u rešavanje problema nastalih
posle privatizacije tog preduzeća.
On je izrazio očekivanje da će se i ubuduće država
uključivati na, kako je rekao, prvi signal
neregulaarnosti, a ne da čeka da se u potpunosti
uruši proizvodnja.
Osvrnuvši se na nedavno završeni skup predstavnika
vlasti i privrednika na Kopaoniku, predsednik SSSS
Ljubisav Orbović je rekao da je njegov rezultat,
uprkos činjenici da su tih dana „oči celokupne
javnosti“ bile uperene ka toj planini, slab i da je
pokazao da Vlada nema viziju niti koncepciju kako
da se reši kriza i spreči dalji sunovrat zemlje.
„Oni kao jedino rešenje predlažu dalje zaduživanje
koje će otplaćivati i naši unuci. Uz to, angažuju se
stalno strane firme i njihovi radnici, umesto da se
upošljavaju naši ljudi, koji žive sve gore. Ne bude
li bitnih promena ne preostaje nam ništa drugo nego
da protestujemo“, zaključio je Orbović.
|
Izborna skupština u Vranju
NEOPHODNOST JEDINSTVA I SOLIDARNOSTI NA SVIM NIVOIMA
Na Izbornoj skupštini SSS za grad Vranje i opštine
Vladičin Han, Surdulica, Bosilegrad, Trgovište,
Bujanovac i Preševo, ponovo je izabrana Mira
Dimitrijević za predsednicu tog sindikata.
Na skupu, kojem je u ime Saveza samostalnih
sindikata Srbije prisustvovala sekretar Veća Slavica
Savić, zaključeno je da sindikati na svim nivoima u
Savezu moraju biti jedinstveni i solidarni, jer samo
tako mogu ostvariti zajedničke ciljeve.
Sumirajući rezultate u proteklih četiri godine,
nova-stara predsednica je ocenila da je reč o jednom
od najburnijih perioda u novijoj istoriji naše
zemlje, koji će ostati upamćen kao jedan od
socijalno najnemirnijih i najgorih.
Kreatori ekonomske politike nisu uspeli da nađu
formulu kako da se privreda pokrene, a negativni
trendovi zaustave, dok je tešku situaciju u zemlji,
prouzrokovanu lošom privatizacijom, još više
pojačala svetska ekonomska kriza, podsetila je
Dimitrijevićeva.
Od svih opština Pčinjskog okruga, privatizacija je
jedino završena u Vladičinom Hanu, u kojem, međutim,
ima i najviše problema, jer preduzeća ni posle tog
procesa ne rade, a radnici ne primaju zarade i ne
uplaćuju im se doprinosi. Velikih problema ima i u
drugim sredinama, posebno u Bosilegradu, Trgovištu i
Preševu gde, takođe, ništa ne radi, a stanovništvo
je na ivici bede. Ništa bolja siutacija nije ni u
Bujanovcu i Vranju, dok donekle jedini izuzetak
predstavlja Surdulica, gde je došlo do „talasanja“
radnika, naročito u AD „Mačkatica“, u kojoj je nakon
dugog štrajka postignut kompromis između sindikata i
poslodavca.
Sindikat je značajnu ulogu odigrao prilikom
privatizacije „Hebe“ iz Bujanovca, obezbeđivanjem
pristojnog socijalnog programa za one koji su
dobrovoljno otišli i one koji su proglašeni
tehnološkim viškom. Takođe, uspešnom privatizacijom
se smatra i primer „Budućnnosti“ iz Preševa, u
kojoj, ne samo da nije otpušten ni jedan radnik, već
je novi vlasnik zaposlio nove i značajno investiroa
u proizvodnju.
Na sednici je naglašeno da će sindikat, pored
jačanja svesti svakog člana da mora da aktivno
učestvuje u razrešavanju problema, svoju punu snagu
pokazati tek onda kada bude potpuno materijalno
ojačao i kada bude u situaciji da svojim članovima
obezbedi zarade za vreme dok bude trajao protest.
Ovako će samo biti pojedinačnih rezultata, odnosno
zavisiće od spremnosti svakog člana Samostalnog
sindikata da u datoj situaciji istraje do ostvarenja
svojih opravdanih zahteva.
Pred nama stoje ozbiljne bitke za podizanje nivoa
sigurnosti svakog zaposlenog, što podrazumeva
poštovanje ugovornih obaveza poslodavaca i obaveze
države da promenjenim odnosom prema zaposlenima i
donošenjem novih zakona i propisa to i omogući,
ukazano je na skupu.
|
Treći kongres Samostalnog sindikata
hemije i nemetala
LJUBIŠA NESTOROVIĆ PONOVO IZABRAN ZA PREDSEDNIKA
Ljubišu Nestorovića, dosadašnjeg predsednika
Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije,
delegati Trećeg kongresa tog sindikata jednoglasno
su
ponovo
izabrali na tu funkciju. Sekretarsku dužnost, po
odluci novokonstituisanog Republičkog odbora,
obavljaće i dalje Tomislav Tanović.
Naglasivši da je Samostalni sindikat hemije i
nemetala Srbije „čvrsta karika u lancu Saveza koja
neće popustiti“, Nestorović je najavio dalju i još
jaču borbu za prava radnika i bolji život svih naših
građana.
„Naš sindikat je delovao u okruženju u kojem ne
postoji pravna država, dok su uslovi privređivanja,
uglavnom, bili prilagođeni interesima pojedinaca
bliskih vlastima. Uz to, efekte aktivnosti
umanjivalo je niz okolnosti, poput stalnih svađa
političara, korupcionaških afera koje se listom
okončavaju bez rešenja, pogrešne privatizacije,
masovnog otpuštanja radnika i nepostojanja istinskog
socijalnog dijaloga“, ukazao je Nestorović.
Sada je, prema njegovim rečima, dosta obmana. Ne
mogu više radnici, naše članstvo, da trpe da
sindikati stalno predlažu rešenja, a da oni koji
vode državu budu posmatrači koji samo troše novac.
Ne može se više tolerisati ni da se troši novac iz
budžeta koji su zaradili i zaposleni iz naše
delatnosti, a da nas niko ne pita gde bi te pare
trebalo usmeriti i da li bi one, možda, trebalo da
budu namenjene razvoju privrede i određenih regiona.
„Da je vreme da se takva praksa prekine svedoči i
nedavni sastanak predstavnika SSSS sa vodećim
privrednicima u Srbiji, u čijim firmama je zaposleno
100.000 članova Saveza. Na tom skupu zajednički smo
ocenili da za izlaz iz krize, siromaštva, nerada i
zarad sprečavanja propasti privrede, mora da se
pokrene i treći partner – država i da ona mora da
obezbedi uslove da se krene iz beznađa“, rekao je
Nestorović, dodavši da je privatizacija bila pogubna
za privredu i radnike i da predstavlja „težak greh
za Srbiju, kao što je to bio i rat“.
On je upozorio poslodavce da će im se nepoštovanje
zakona i kolektivnog ugovora, neisplaćivanje zarada,
šikaniranje zaposlenih i predstavnika sindikata,
otpuštanje radnika.., „kao bumerang vratiti sa svim
neželjenim i teškim posledicama“.
Zakoni se moraju poštovati, a Sindikat hemije i
nemetala će oštro reagovati u svim slučajevima
šikaniranja i nepoštovanja prava zaposlenih i
sindikalnih aktivista, jer je radnicima i
sindikatima dosta beznađa, nesigurnosti, siromaštva
i besperspektivnosti života u Srbiji.
Nestorović je naglasio da su se aktivnosti SS hemije
i nemetala, kao i SSSS, pokazale ispravnim, ali da u
narednom period valja raditi i bolje i više.
„Ne tražimo svetlost na kraju tunela, jer mi
svetlost želimo i na početku i na kraju i to
svetlost iste jačine“, istakao je on, dodavši da će
među brojnim aktivnostima pred tim sindikatom biti,
pre svega, zaključivanje “novog talasa kolektivnih
ugovora”.
Delegate i goste Kongresa pozdravio je i predsednik
SSSS Ljubisav Orbović, naglasivši da je dobro što
nakon izbora u tom sindikatu vidi dosta novih ljudi,
koji bi trebalo da doprinesu još uspešnijoj borbi za
radnička prava.
„Pred Savezom je težak period, jer opravdano
radničko nezadovoljstvo je ogromno. Zarade u Srbiji
su na dnu lestvice u regionu i obezvređene su za 25
odsto. Posledice toga su očajnički pritisci radnika
i štrajkovi našeg članstva, koje vodi bitku za
očuvanje firmi, prava na rad, radna mesta, za spas
onoga što je ostalo od privrede“, rekao je Orbović.
Nedavno održani skup predstavnika SSSS i Kluba
privrednika je pokušaj da zajednički iznađemo put iz
teške situacije u kojoj su privreda i celo društvo.
Taj sastanak je imao za cilj i da privolimo državu
da radi svoj posao, odnosno da obezbedi uslove da se
u Srbiji radi i pristojno živi, kazao je Orbović.
Delegate Kongresa pozdravio je i predsednik
Sindikata hemije i nemetala Makedonije, Zoran
Mironovski, koji je rekao da radnike i sindikate te
države tište isti problemi kao i njihove kolege iz
Srbije.
Prema rečima člana Predsedništva Sindikata
ljubljanskog “Leka”, Miroslava Škalića, sindikati
moraju ostati uporni u borbi za očuvanjem postojećih
radničkih prava, ali i za njihovim proširivanjem..
Sekretar Veća SSS Vojvodine, Miodrag Bradonjić,
istakao je značaj sindikalne solidarnosti, navevši
da jedino zajednikim akcijama, solidarno, znanjem i
argumentima, sindikati mogu odgovoriti zahtevima
članstva i postati istinska organizacija kakvu
članstvo želi.
|
Izborna skupština SSS grada
Niša
ORBOVIĆ: BORBA ZA ZDRAV PUT KOJIM MOŽE DA NAS VODI
SAMO SPOSOBNA VLADA
Osnovno oružje našeg sindikata, bez obzira na
štrajkove, jeste socijalni dijalog koji, bez obzira
na sporadična sastajanja socijalnih partnera, realno
ne postoji. Upravo je i cilj našeg nedavnog sastanka
sa članovima kluba „Privrednik“ bio da, zajedno sa
predstavnicima krupnog kapitala, ukažemo na
neophodnost stvaranja privrednog ambijenta koji će
otvoriti prostor i za nova zapošljavanja i za bolji
standard zaposlenih i drugih građana Srbije, izjavio
je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović.
Govoreći na Izbornoj skupštini SSS grada Niša,
Orbović je ukazao da od izuzetne diplomatske
aktivnosti predsednika Srbije nemamo, nažalost,
ništa, „jer su poslove dobili drugi, a mi samo
strane radnike“.
„Zato nam ne predstoji ništa drugo do borbe za zdrav
put kojim može da nas vodi samo sposobna vlada.
Svest zaposlenih i građana se budi, a najbolji
primer za to su građani Kuršumlije i sada se
opravdano pitamo da li je to bilo neophodno da se
dogodi da bi se vlada pokrenula“.
S obzirom na to da mnogobrojni problemi, nažalost,
neće prestati, moramo da nastavimo sa našim poslom,
koji podrazumeva i izbore u sindikatima širom
Srbije, a koji su preduslov za dobijanje
legitimiteta i nastavak borbe za socijalni dijalog i
dostojanstven rad zaposlenih i drugih građana
Srbije, naglasio je Orbović.
Prema njegovim rečima, uprkos gubitku članstva zbog
otpuštanja radnika u preduzećima, SSSS je ostao
snažna organizacija, sa sve većim ugledom u zemlji i
inostranstvu, koji je dodatno ojačan nedavnim
potvrđivanjem reprezentativnosti Saveza i granskih
sindikata i međunarodnim priznanjem prijemom u EKS,
kao i pojačanom aktivnošću u međunarodnom
sindikalnom pokretu.
Orbović je istakao da, i prisustvo velikog broja
gostiju na Izbornoj skupštini SSS grada Niša,
predstavlja znak poštovanja tom sindikatu i značaja
i uloge Niša i njegovog sindikata u sindikalnom
pokretu Srbije. On je pozdravio i način na koji je
Skupština organizovana, a direktno prenošenje njenog
toka na regionalnoj televiziji okarakterisao kao još
jedna, doduše neuobičajena, potvrda naše
transparentnosti.
Izborna skupština je počela intoniranjem himne i
pozdravnim govorom aktuelnog predsednika niškog
sindikata Miodraga Ranđelovića, koji je rekao da je
jedan od ciljeva te skupštine „da kažemo šta smo
radili, ako možemo da se pohvalimo i da najavimo
barem deo onoga što ćemo ubuduće raditi“.
„Tragično je što gubimo članstvo, a paradoks je da
nam ljudi veruju. Osnovni krivac je država koja je
vodila proces privatizacije, kojem se nismo
protivili, ali smo upozoravali da je ne treba
sprovoditi po svaku cenu. Sada apelujem u ime niškog
sindikata da država makar vodi računa o preduzećima
u kojima se raskidaju ugovori. Da ih osveži, osnaži
i otvori im perspektivu“.
Srbija je, prema rečima Ranđelovića, čudo.
Političari samo vladaju, sindikati i poslodavci se
ne pitaju, a država ne obezbeđuje privredni
ambijent. Zato im je poručio da će se sindikat i
ubuduće nametati, najpre dijalogom, ali i onim što
zakon i sindikalni akti dozvoljavaju - ulicom.
„Jedino u čemu Niš napreduje su narodne kuhinje, pa
ih od decembra koristi više od 6.000 ljudi. Mada,
odgovorno tvrdim, da ih ima i više od 15.000, ali im
dostojanstvo ne dozvoljava da stanu u red“, kazao je
on.
U ime sindikata gradova prisutne je pozdravio
predsednik SSS Beograda Vlada Andrić, ukazavši da
radnici žive teško, prepušteni na milost i nemilost
poslodavaca, zbog čega će sindikalna borba biti
usmerena prvenstveno na to da oni imaju obezbeđen
posao i da od njega dostojanstveno žive, ali i na
zahtev sindikata da vlada počne da realizuje svoja
obećanja.
U ime sindikata i članova Republike Srpske delegate
je pozdravila generalni sekretar SSS RS, Velka
Odžaković, koja je, u veoma emotivnom izlaganju,
izvestila prisutne da sindikat u tom entitetu „radi
ono što ne radi ni jedan drugi sindikat u svetu –
organizuje generalni štrajk sa zahtevom da se samo
poštuju zakoni i kolektivni ugovor“.
„Izgubili smo sva prava, uključujući i čuvene tri
osmice i naša je želja, ali i zadatak, da radniku
vratimo dostojanstvo. Zato od vas tražimo podršku i
solidarnost, a verujte da nam nikada niste bili
potrebniji“, naglasila je ona.
Delegati su, zatim, tajnim glasanjem, ponovo ukazali
poverenje Miodragu Ranđeloviću, koji će i u narednom
periodu voditi niški sindikat.
Zahvalivši se na poverenju što će i dalje voditi tu
organizaciju koja okuplja više od 70 odsto
zaposlenih u Nišu, Ranđelović je izrazio očekivanje
da će i ubuduće imati podršku tima i Saveza jer,
kako je rekao, pojedinci ne mogu sami da rešavaju
probleme, već su samo timovi prepoznatljivi po
uspehu u rešavanju.
Sa Skupštine je upućen predlog da Ljubisav Orbović i
u narednom mandatu bude na čelu Saveza. |
Izborna skupština SSS grada Subotice
PROCEDURA IZBORA POKAZUJE
DEMOKRATIČNOST ORGANIZACIJE
Čast je i obaveza, u organizaciji kao što je naša i
u demokratskoj proceduri izbora, dobiti poverenje i
predstavljati članstvo i zaposlene u svom gradu i
opštini, izjavio je predsednik Saveza samostalnih
sindikata Srbije Ljubisav Orbović, prisustvujući
Izbornoj skupštini SSS grada Subotice, na kojoj su
ponovo za predsednika i potpredsednika izabrani
Milan Popović i Ištvan Huđi.
„Mi smo demokratska organizacija, što dokazuje i
način izbora. To je potvrđeno i ovde, u Subotici,
koja je i do sada imala jak sindikalni kadar i
značajne aktivnosti iza sebe koje su rezultirale
činjenicom da u tom gradu nema štrajkova, a
socijalni dijalog je na visokom nivou“, rekao je
Orbović.
On je istakao da je socijalni dijalog, koji postoji
u okviru Socijalno ekonomskog saveta Subotice i kroz
bilateralni dijalog sindikata sa lokalnom upravom,
jedini put ka prevazilaženju problema i primer za
druge sredine u Srbiji kakva treba da bude saradnja
sa socijalnim partnerima.
Gradonačelnik Subotice Saša Vučinić naglasio je da
je njegov kabinet u redovnom kontaktu sa sindikatom
tog grada, kako bi rešili postojeće probleme, ali i
predupredili one koji su u naznakama.
Prema njegovim rečima, vrata gradske kuće su
zatvorena za poslodavce koji, kako je rekao, nisu
dobri sa radnicima i to bez obzira na lična
poznanstva u našoj maloj sredini.
Obrazlažući izveštaj o radu u prethodnom periodu,
Popović je rekao da je to gradsko veće i do sada
radilo kao složna celina, da je napredak postignut
zato što nije bilo razmimoilaženja i da je rezultat
toga, uprkos velikim problemima, održanje
zajedništva. Uz sve to, Savez je na teritopriji bio
dobra logistička podrška odborima granskih
sindikata, dodao je on.
„Iako pojedine konkretne aktivnosti koje smo vodili
možda nisu uvek bile čisto sindikalne, cilj je uvek
bio interes zaposlenih, pa smo tom cilju
prilagođavali i put ka realizaciji“, rekao je Huđi.
Delegati Skupštine su iskoristili prisustvo
predsednika Orbovića i predsednika SSS Vojvodine
Milorada Mijatovića da bi se interesovali o
budućnosti kolektivnih ugovora. Od njih su zatražili
da prilikom pregovaranja sa vlašću oko kolektivnog
pregovaranja budu, kako su rekli, još agresivniji i
da učine sve „kako sindikat ne bi saginjao glavu i
kako bi mogao svakom radniku da pogleda u oči“.
Orbović je podsetio da je na snazi Opšti kolektivni
ugovor, osim finansijskih odredaba ugovora koje su
na neko vreme suspendovane.
„Naš cilj prilikom potpisivanja sporazuma o daljem
razvoju socijalnog dijaloga bio je da se očuva
institut kolektivnog pregovaranja i u tome smo
uspeli. Jer, da ga nismo potpisali danas ne bi imali
OKU, čije značajne odredbe su i dalje na snazi. Čak
i oni koji su najviše kritikovali potpisivanje
sporazuma, čija alternativa je bio protest, nisu
bili u stanju da na ulice izvedu dovoljan broj ljudi
koji bi dostojno odbranili institut kolektivnog
pregovaranja“, istakao je Orbović.
Prema njegovim rečima, suštinski problem je
nepostojanje snažnog poslodavačkog udruženja koje bi
imalo autoritet i odgovornost da realizuje
potpisano.
„Izmenama Zakona o radu tražićemo da država pomogne
da se formira takva asocijacija na nivou Republike,
a ponovićemo i zahtev da se Privredna komora Srbije
uključi u socijalni dijalog i bude potpisnik
kolektivnih ugovora“.
Naš cilj je, dodao je Orbović, potpisivanje granskih
kolektivnih ugovora, što je i praksa u svetu, i na
tome moramo u narednom periodu intenzivirati naše
napore.
„Što se tiče izlaska na proteste, to je lična stvar
svakog pojedinca. Zato niko ne može da zameri ni
meni, ni Predsedništvu niti Veću SSSS na broju
izašlih na proteste. Naše je bilo da organizujemo,
pozovemo i lično prisustvujemo, a vaše na teritoriji
da ljude na protest dovedete“, naglasio je Orbović.
Govoreći o privrednom i društvenom ambijentu u
zemlji, on je ponovio da je osnovni razlog velikog
nezadovoljstva radnika i brojnih štrajkova loša
privatizacija, dok takvo stanje dodatno produbljuje
svetska ekonomska kriza.
„Na sastanku sa klubom ’Privrednik’ dogovorili smo
se da zajedno od vlade zahtevamo odgovarajući
privredni ambijent, jer je samo privredni rast
preduslov boljeg života zaposlenih i građana i znači
nova radna mesta, redovne i realne zarade, jednom
rečju, dostojanstven život“, zaključio je predsednik
Orbović.
Predsednik SSS Vojvodine Milorad Mijatović rekao je
da je Savez, bez obzira na teškoće, dobro radio u
prethodnom periodu i da su dokaz za to potvrđena
reprezentativnost, međunarodna priznanja i vraćanje
poverenja zaposlenih u sindikat.
Sa Skupštine je upućen predlog Kongresu SSSS da i u
narednom periodu Orbović i Mijatović vode Savez
odnosno Sindikat Vojvodine.
Nakon Skupštine održana je i konferencija za
novinare na kojoj su sagovornici bili Orbović,
Mijatović, Vučinić i Huđi.
|
Sastanak predstavnika SSSS i
srpskih privrednika
POTREBAN HITAN KONSENZUS O PODSTICAJNIM MERAMA
ZA UBLAŽAVANJE KRIZE
Ekonomska kriza se i dalje produbljuje sa
zabrinjavajućim efektima na poslovanje i sa
neizvesnim vremenom trajanja do konačne
stabilizacije, zbog čega je neophodno da se što pre
ostvari konsenzus socijalnih učesnika u dogovoru oko
sadržaja narednih koraka reformi i podsticajnih mera
koje treba da ublaže takvo stanje.To je zajednička
ocena predstavnika Saveza samostalnih sindikata
Srbije i privrednika Srpskog poslovnog kluba
“Privrednik”, koji su se danas sastali u Beogradu, s
namerom da na viši nivo podignu dosadašnju uspešnu
saradnju ostvarenu na nivou pojedinačnih preduzeća,
koja su u vlasništvu članova Kluba i njihovih
sindikalnih organizacija.
Reč je o preduzećima koja su potpisnici kolektivnog
ugovora sa Samostalnim sindikatom kao
reprezentativnim sindikatom, kroz koji se ostvaruje
zaštita prava radnika i uslova rada koji garantuju
socijalnu stabilnost zajedničkih odnosa.
Predstavnici Sindikata su istakli da je poslovna
uspešnost preduzeća najznačajniji preduslov boljeg
standarda zaposlenih i daljeg zapošljavanja. Zato je
neprihvatljiva svaka druga javna podela osim one
koja razdvaja preduzeća na uspešna i neuspešna, na
one koja ispunjavaju svoje poslovne i društvene
obaveze i ona koja to ne čine, čime se, istovremeno,
definišu i vlasnici kapitala tih preduzeća.
Sindikat je podržao članice “Privrednika” u naporu
da se nađu najbolja rešenja za krizu, otvarajući
prostor za dijalog koji treba da se proširi i na
predstavnike državne uprave kao trećeg, odnosno
prvog člana ovog socijalnog partnerstva.
Predstavnici Sindikata očekuju da će znanje i
potencijal preduzeća, članova “Privrednika”, koja
značajno utiču na stvaranje društvenog proizvoda
Srbije i njenog socijalnog fonda I ukupno
zapošljavaju više od 100.000 radnika, biti dodatno
iskorišćeno u cilju privredne stabilizacije u zemlji
i regionu. Sindikat je kao pozitivan primer naveo
angažman “Simpa” u preduzeću “Kopaonik” iz
Kuršumlije, koji je iniciralo Ministarstvo ekonomije
i regionalnog razvoja.
Privrednici su istakli da je neophodno da Vlada
Srbije i NBS hitno donesu mere radi stabilizovanja
monetarne politike, finansijske podrške proizvodnji,
stimulaciji potrošnje i privlačenju investicija, ali
i efikasnijoj saradnji sa vladom izmedju ostalog i
oko uključenja u međudržavne aranžmane, kineski i
ruski pre svega, čiji potencijali još uvek nisu
dostupni našim preduzećima. Privrednici su, takođe,
zatražili izjednačavanje uslova privređivanja u
Srbiji sa uslovima privređivanja u zemljama iz
regiona, što je podržao i Sindikat.
Sastanku su u, ime SŞSS, prisustvovali predsednik
Ljubisav Orbović, potpredsednici Veća Dragan
Zarubica, Vlada Andrić i Duško Vuković, predsednik
Samostalnog sindikata poljoprivrede, prehrambene,
duvanske industrije i vodoprivrede Srbije, Zoran
Malenović, predsednik Samostalnog sindikata hemije
i nemetala Srbije, Ljubiša Nestorović, predsednik
Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović
i savetnik predsednika SSSS Saud Šećeragić.
Od članova Srpskog Poslovnog Kluba “Privrednik”
sastanku su prisustvovali Miodrag Babić (Hemofarm),
Miroslav Mišković (Delta), Branislav Grujić (PSP
Farman), Miodrag Kostić (MK Grupa), Slobodan
Petrović (Salford), Toplica Spasojević (ITM), Zoran
Drakulić (Ist Point), Nebojša Šaranović (Kapa Star),
Dragoljub Vukadinović (Metalac) i Milan Beko
(Laderna).
|
Izborna skupština u Kragujevcu
ORBOVIĆ:SINDIKALNE AKTIVNOSTI MORAJU DATI REZULTATE
Rezultat naših mnogobrojnih aktivnosti mora biti
bolja Srbija, izjavio je predsednik Saveza
samostalnih
sindikata Srbije Ljubisav Orbović.
Brojni štrajkovi koje smo imali u protekloj i na
početku ove godine, dokaz su da duh radničke borbe
nije ugašen i da će radnici Srbije, na čelu sa našim
sindikatom doprineti boljoj budućnosti, koja
podrazumeva otvaranje novih radnih mesta i
dostojanstven rad i život, naglasio je Orbović u
Kragujevcu, gde je prisustvovao Izbornoj skupštini
SSS tog grada.
On je istakao da su borbu SSSS prepoznali i građani
Srbije, ali i međunarodne asocijacije i nacionalne
centrale, što rezultira svakodnevnim porastom
rejtinga Saveza.
„Sindikalni posao je velika obaveza, brojni
problemi nervoze i neprospavane noći, ali sam
siguran da će rezultat takvih aktivnosti biti bolja
Srbija. Izbori koje sprovodimo dokaz su
demokratičnosti organizacije i istovremeno put ka
legitimnosti izabranih“, rekao je lider SSSS.
Delegate Skupštine i goste je pozdravio dosadašnji
predsednik kragujevačkog sindikata Jugoslav Ristić,
poželevši im dobrodošlicu u, kako je rekao,
„radnički Kragujevac i najstariji sindikat u
Srbiji“.
Nakon intoniranja Internacionale i usvajanja dnevnog
reda i poslovnika o radu, delegati skupštine su
jednoglasno, tajnim glasanjem, ponovo izabrali
Jugoslava Ristića za predsednika tog sindikata u
narednom petogodišnjem periodu.
Zahvalivši se na poverenju, on je istakao da obaveza
jeste velika, ali da će, uz dobar tim i brojno
članstvo koje je spremno i na žrtve i na donošenje
teških odluka, sindikat biti jak, a njegovi zahtevi
uspešno realizovani.
Ristić je podsetio delegate na svoje reči kada je
pre godinu i po dana izabran da ga, ukoliko za
godinu dana ne bude bolje, ne biraju više i da mu ne
veruju.
Govoreći o radu tog sindikata u proteklom periodu,
Ristić je kazao da su uspeli da vrate tri granska
gradska odbora u SSS Kragujevac, da je pokrenut
postupak uknjižbe sindikalne imovine, formirane
sindikalne organizacije tamo gde ih nije bilo, da je
finansijski konsolidovana organizacija, a
kancelarija sređena i adaptirana.
„Ugled koji raste koristimo za proklamovane ciljeva,
pre svega za bolji život radnika. Moramo da budemo
bolji, jer su takvi izazovi pred nama. Zato je
neophodno da pozicioniramo organizaciju tako da od
nje zaziru neprijatelji, a da je vole i poštuju naši
članovi. Mi jesmo za dijalog, kojim se sve završava,
ali oni koji vole ratničke trube – imaće ih. Nismo
izgubili ni jednu bitku, nećemo ni ubuduće“,
naglasio je Ristić.
Predsednik Sindikata SSS grada Niša, Miodrag
Ranđelović, ukazao je da je stanje u privredi bilo
izuzetno teško, ali i istakao da bi bez aktivnosti
Saveza bilo još teže.
„Pune sale na izbornim skupštinama i prisustvo
velikog broja naših članova na akcijama koje
organizuje sindikat, dokaz su poverenja u našu
organizaciju. Moramo, međutim, biti još jači i
strožiji prema socijalnim partnerima, naročito prema
vladi, i to na lokalnom i republičkom nivou. To je
ujedno zadatak koji sa ovog mesta dajem našem
predsedniku Orboviću u narednom periodu“, rekao je
Aranđelović.
Sa Izborne skupštine je upućena i podrška
predsedniku Orboviću da i u narednom petogodišnjem
mandatu vodi tu organizaciju.
Orbović se pre Skupštine sastao s gradonačelnikom
Kragujevca Veroljubom Stevanovićem, koji je
predsednika upoznao sa planovima lokalne uprave u
narednom periodu.
Istakavši da je saradnja sa sindikatima dobra,
Stevanović je izrazio spremnost da se ona nastavi i
proširi na sva pitanja vezana za razvoj Kragujevca i
Srbije.
„Izgradnjom industrijske zone otvara se prostor za
rad 40 kooperantskih firmi, što znači mnogo novih
radnih mesta, ali i sve veći broj zainteresovanih
investitora. Tome doprinosi i završetak autoputa
Beograd-Kragujevac, a znak napretka najbolje
pokazuje statistika po kojoj je Kragujevac sa 87
mesta pre pet godina dospeo danas na treće mesto po
razvijenosti u Srbiji“, naglasio je gradonačelnik.
Orbović je izrazio zadovoljstvo zbog dobre saradnje,
čiji je rezultat mirno rešavanje brojnih problema i,
kako je rekao, ono što je najvažnije - vraćanje vere
u budućnost.
Savez samostalnih sindikata grada Kragujevca i
lokalna uprava, kojoj je cilj bolji život građana i
zaposlenih u Kragujevcu, imaće punu podršku Saveza,
zaključio je Orbović.
|
Izborna konferencija SSS Novog
Sada
DRAGO ĐOKIĆ JEDNOGLASNO ZA PREDSEDNIKA
Na Izbornoj konferenciji Saveza samostalnih
sindikata grada Novog Sada i opština
jednoglasno je za
predsednika izabran Drago Đokić, koji je i do sada
obavljao tu funkciju.
Na konferenciji, koja predstavlja završnicu izbora
na teritoriji Novog Sada, usvojen je i novi
Statut i izabrani članovi Nadzornog i Statutarnog
odbora.
Predstavljajući program rada u narednom periodu,
Đokić je istakao dva prioriteta i to intenzivniju
međunarodnu saradnju
i aktivnije učešće u evropskim sindikalnim
asocijacijama, s obzirom na to da je opredeljenje
Srbije da postane deo EU. Drugi zadatak po njegovim
rečima je
razvijanje jedinstva i solidarnosti
kako bi sindikat
bio respektabilniji i uspešniji. U protivnom –
njegov glas se neće čuti, ukazao je on, upozorivši
da će, ukoliko se ne ujedinimo na reformi PIO,
posledice snositi i naša deca i unuci.
„Privatizacija je bila loša i na to smo ukazivali,
ali pitanje odgovornosti ostaje bez odgovora. Na
tome ćemo u narednom periodu insistirati. Ali ne
ćemo samo tražiti odgovornost vlade, već ćemo to
zahvetati i unutar organizacije. Moramo biti još
solidarniji kako bi nas još više uvažavali kao
socijalnog partnera, a za to je potrebna spremnost
na promene i transformaciju“, naglasio je Đokić.
Poželevši uspeh u radu i uručivši plakete i
priznanja Dragu Đokiću gosti su ponovili značaj
saranje među sindikatima i jedinstva u akcijama
radnika.
Istakavši da je velika obaveza pred svima koji su
izabrani, Orbović je rekao da je dodela plaketa
kolegi Đokiću priznanje
ličnom radu, ali istovremeno i znak sve veće solidarnosti među
sindikatima.
On je ponovio da je pred nama
težak period uz opasku da je usud Srbije u
tome da su retki periodi u kojima nije imala
probleme.
"Fotografije koje gledamo na video bimu,
tačnije fotografije rušenja zgrada najbolji su
simbol procesa privatizacije u Srbiji, jer iako
preduzeća nisu stvarno minirana, sudbina im je ista.
Upravo zbog toga mi dnevno u Srbiji imamo 50
štrajkova
i oni su sve masovniji. Radnici se sve bolje
organizuju, a Savez je u skoro svim slučajevima sa
njima“, zaključio je Orbović.
Po završenom izboru Đokić
je izrazio zadovoljstvo poverenjem koje je
dobio, ali i nezadovoljstvo što nije bilo više
kandidata, budući da, kako je rekao, zna kadrovske
potencijale organizacije.
Naglasivši da je svestan odgovornosti koju je
poverenjem dobio, on je od sindikalnih kolega
zatražio da i dalje zajednički rade na jačanju
organizacije.
U tom smislu on je naglasio da je Savez
„naša velika kuća, na
čijoj izgradnji i jačanju svi moramo da radimo“.
„Zato se nadam da ste saglasni sa predlogom da i u
narednom mandatu podržimo predsednika SSSS
Ljubisava Orbovića
i predsednika SSS Vojvodine Milorada Mijatovića, a njima
poručujem da zapamte ono što su ovde čuli, jer ćemo
ih na to stalno podsećati“, zaključio je Đokić.
.
|
Izborna skupština vojvođanskog Sindikata poljoprivrede
MIODRAG BRADONJIĆ NOVI PREDSEDNIK
Izborna skupština Samostalnog sindikata zaposlenih u
poljoprivredi, duvanskoj i
prehrambenoj industriji,
vodoprivredi i šumarstvu Vojvodine, održana u Novom
Sadu, izabrala je Miodraga Bradonjića za novog
predsednika.
Glasanju je prethodilo intoniranje Internacionale,
izbor radnih tela i usvajanje poslovnika o radu,
nakon čega su učesnike skupa pozdravili dosadašnja
predsednica Jelena Češljević, predsednik SSSS
Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih
sindikata Vojvodine Milorad Mijatović, predsednica
Sindikata zaposlenih u u bankama, osiguravajaćim
društvima i drugim finansijskim organizacijama
Srbije, Mara Erdelj, kao i strani gosti.
Istakavši da je veliki broj prisutnih gostiju iz
zemlje i inostranstva potvrda aktivnosti i rejtinga
tog sindikata, Orbović se osvrnuo na mnogobrojne
probleme sa kojima se SSSS suočavao, ali koje je i,
jednim delom, uspeo da reši uz pomoć pritiska na
vlast - brojnim štrajkovima i velikim protestima
organizovanih u proteklom periodu.
„Pokušali smo da političare u dijalogu upozorimo.
Nažalost, nisu imali sluha. Možemo sa ponosom da
kažemo da naše stavove i upozorenja sada citiraju
svi članovi vlade“, rekao je Orbović, najavivši da
će prvi naredni korak Saveza biti borba za pravedan
zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
„Jer ne smemo da dozvolimo da nam se prava i dalje
umanjuju i da zaposleni, penzioneri i građani Srbije
žive sve siromašnije i to zbog tuđih grešaka za koje
još niko nije odgovarao“, zaključio je Orbović.
Generalni sekretar EFAT-a Harald Videnhofer rekao je
da je evropski sindikalni pokret podržava napore
Srbije da postane punopravni član svih evropskih
integracija i dodao da taj proces neće biti završen
dok se naša zemlja ne nađe u EU.
On je poručio srpskim političarima da je osnovni
uslov za ulazak u Evropu odnos države prema
sindikatu, odnosno primena evropskog socijalnog
modela u kojem su sindikati značajan društveni
činilac, „jer nema demokratije bez jakog,
nezavisnog, samostalnog sindikata“.
Sindikati su, prema njegovim rečima, socijalna
savest društva i njihova je uloga uspostavljanje
balansa između ekonomije i socijalne pravde. Vlade
su dužne da obezbede uslove za neometano delovanje
sindikata. Iskustvo, naročito u nordijskim zemljama,
pokazuje da socijalni dijalog funkcioniše samo ako
postoje jaki socijalni partneri. Budućnost će i
onako doći, ali socijalni progres dolazi samo sa
sindikatima, zaključio je Harald Videnhofer,
završivši izlaganje parolom: „Neka živi međunarodna
solidarnost“.
Pokrajinski sekretar za rad, socijalna pitanja i
rodnu ravnopravnost Miroslav Vasin rekao je da su
nesavesni poslodavci problem sindikatima i vladi,
koja jedino ima mehanizme da utiče na njih.
„Vojvodina je najveća žrtva katastrofalnih
privatizacija i onih koji su nelegalno kupili
poljoprivredna preduzeća i hektare vojvođanske
zemlje. Na sreću, razotkrivanje je započelo, a mi
ćemo nastaviti punu saradnju sa sindikatima na
terenu, kako bi se što više problema uspešno
rešilo“, kazao je Vasin.
Zahvalivši se članovima skupštine na ukazanom
poverenju, Bradonjić je istakao da će prioriteti u
njegovom radu biti vraćanje dostojanstva radu, zbog
čega će u neposrednom kontaktu sa članstvu pokušati
da preventivno deluje u zaštiti prava radnika na
kolektivno pregovaranje, obezbeđivanje zarada i
promeni svesti zaposlenih o ulozi sindikata.
„Ove ciljeve moramo zajedno ostvariti, jer
pojedinac, ko god da je, ne može da uspešno reši
brojne probleme sa kojima se suočavaju zaposleni“,
naglasio je on.
Bradonjić se u ime delegata zahvalio svim kolegama,
posebno Jeleni Češljević na njenom dosadašnjem radu
i nemerljivom doprinosu kojim je pokazala kako treba
se boriti za ostvarenje sindikalnih prava i
interesa.
Učesnici skupštine su dali punu podršku predsedniku
Orboviću da i u narednom periodu bude na čelu
Saveza, dok je Dragana Zarubica predložen za
predsednika Republičkog odbora tog sindikata u
narednom periodu.
|
Izborna skupština u Smederevu
POVERENJE DOSADAŠNJEM RUKOVODSTVU
U skladu sa utvrđenom dinamikom izbornih aktivnosti,
u Smederevu je održana skupština SSS
opštine
Smederevo, na kojoj je poverenje ponovo ukazano
dosadašnjem rukovodstvu - predsedniku Stanimiru
Trailoviću i sekretaru Saši Torlakoviću. Takođe je
konstituisano novo Veće, čiji novi saziv u narednom
petogodišnjem mandatu broji 29 članova, a izabran je
i Nadzorni odbor.
Obrazlažući izveštaj o radu u prethodnom periodu,
Trailović je konstatovao da ne možemo biti
zadovoljni ukupnim efektima jer se negativni
trendovi i dalje nastavljaju - zaposleni gube posao,
zarade su niske i neredovne, nova radna mesta se ne
otvaraju...
„Malo toga ostalo je da se privatizuje, a za 10
godina koliko taj proces traje u našem kraju, više
od 10.000 ljudi je ostalo bez posla, kako zbog
privatizacije, tako i zbog restruktuiranja i gašenja
firmi“, ukazao je on.
Paradoksalno je, prema rečima Trailovića, da danas
imamo manje zaposlenih nego 1999. godine, dok je
armija nezaposlenih uvećana za one koji su ostali
bez posla i dodatnim brojem novih generacija koje su
u međuvremenu postale radno sposobne.
Posledice bi, dodao je on, bile još gore da nije
bilo brojnih aktivnosti i mudrog vođenja politike
Saveza, koje je SSS Smedereva pratio.
Trailović je upozorio da nas i u narednom periodu
očekuju velike teškoće, zbog čega je neophodno
jedinstvo, u kojem se nalazi i snaga sindikata. On
je naglasio da je sindikat Smedereva afirmisala i
akcija „Stop radu na crno“, tokom koje je samo u
prvih mesec dana legalizovano 700 radnih mesta.
Trailović je poručio političarima da nam „ne treba
država u kojoj je većina sirotinja i ona u kojoj
radimo, a ne primamo platu, dok je poslodavcima
uputio poruku da „sindikat Smedereva i Srbije neće
državu jeftinih radnika koji sopstvenom bedom
plaćaju luksuz bogatih porodica i pohlepnih
poslodavaca koji kupuju jahte i avione“.
„Dosta nam je podobnih, zahtevamo sposobne i
poštene. Ne želimo više da slušamo o prevelikom
uvozu, već želimo domaću proizvodnju, ne želimo
priču o nezaposlenosti, već tražimo programe
zapošljavanja. Nema oproštaja za kriminalnu
privatizaciju – ako je pravda slepa, vlast i
provasuđe ne smeju da budu slepi. Hoćemo socijalnu
državu, državu blagostanja, jer Srbija to može i mi
to zaslužujemo“, zaključio je Trailović.
Sa Skupštine je upućena jednoglasna podrška
Ljubisavu Orboviću da i u narednom petogodišnjem
mandatu vodi Savez, jer je, kako je obrazloženo,
radio transparentno, stabilizovao Savez i uradio
mnogo, kako za organizaciju, tako i za članstvo.
Obrativši se skupu, Orbović je istakao da je
prijatno iznenađen velikom izlaznošću članova SSSS
na izborima, što je dokaz vraćanja poverenja u
organizaciju i znak spoznaje svesti da zaposleni
sebe mogu da zaštite kroz sindikat.
„Našu snagu dokazali smo i u postupku dokazivanja
reprezentativnosti, ali i evidentnim rastom rejtinga
Saveza, ne samo u zemlji, već i u evropskom i
svetskom sindikalnom pokretu“.
„Ako bi smo hteli da realnost u Srbiji ukratko
oslikamo, dovoljno je reći da je zabeleženo 59
štrajkova i protesta od početka godine, koji su,
izostankom dijaloga, bili jedini način da budu
rešeni ogromni problemi. Privatizacija mora doživeti
potpunu reviziju, a novac zapljenjen od narko bosova
mora se preusmeriti u pokretanje privrede“, kazao je
Orbović.
Prema njegovim rečima, planirana reforma PIO, koju
je predložila Svetska banka, znači da svi koji budu
otišli u penziju moraju unapred znati da ako nema ko
da ih hrani, postaju gladni, socijalni slučajevi.
„Ukoliko se takav predlog prihvati, moramo se
odbraniti na ulici. Naša uloga je velika i ne smemo
izneveriti očekivanja, ne samo članova, već i svih
građana Srbije. A da bi smo pokazali snagu neophodno
nam je jedinstvo i solidarnost. Dokaz snage
sindikalnih argumenata je i činjenica da je od
172.000 izgubljenih radnih mesta u prošloj godini,
140.000 zaposlenih u malim i srednjim preduzećima
koji, nažalost, nisu sindikalno organizovani. To
mora da bude motiv za privlačenje novih članova i
dalju afirmaciju sindikata“, zaključio je Orbović.
|
Izborna skupština u Pančevu
BODIROGA PONOVO IZABRAN ZA PREDSEDNIKA
Na Izbornoj skupštini u Pančevu za predsednika je
ponovo izabran Milanko Bodiroga, dok će
na funkciji
sekretara u narednom periodu biti Franjo Orešković.
Skupštini su prisustvovali predsednik Saveza
samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović,
predsednik SSS Vojvodine Milorad Mijatović, sekretar
Miodrag Bradonjić, predsednik SS hemije i nemetala
Ljubiša Nestorović i gradonačelnica Pančeva Vesna
Martinović.
Martinovićeva je pozdravila delegate i goste na
skupštini koji su, prema njenim rečima, svojim
prisustvom tom skupu dali značaj ne samo sindikatu
već i čitavom gradu i izrazila očekivanje da će se
nastaviti saradnja na pronalaženju najboljih rešenja
zaposlenih i građana Pančeva.
Izrazivši očekivanje da će izbori proteći u
demokratskoj atmosferi, Martinovićeva je rekla da
očekuje da će u sindikatu dobiti šansu ljudi koji ne
odustaju, „a takvih vi u sindikatu imate“.
„Mi u strankama se radujemo izborima, jer uvek
pobede naši. Tako će biti i danas - sigurno će
pobediti vaši“, naglasila je ona.
Predstavljajući izveštaj o radu, Bodiroga je rekao
da je taj sindikat, zbog gubitka radnih mesta,
višemesečnih dugova za plate i rastućeg broja
socijalno ugroženih, uz pomoć Saveza, Vojvodine i
granskih sindikata organizovao 32 protesta i
štrajkova. To je rezultiralo visokim stepenom
poverenja u našu organizaciju i 87 kolektivnih
ugovora potpisanih na teritoriji opštine.
Bodiroga je kazao da je cilj tog sindikata da
„pripremi mlade, našu decu za budući sindikalni rad
i da ih naučimo da ne budu brojevi, već da imaju
dostojanstvo. Jer dostojanstvo nije kvantitavna već
moralna kategorija“.
On je ocenio da, uprkos brojnim problemima, taj
sindikat u naredni period ulazi „jači nego ikad“.
Orbović je izrazio zadovoljstvo što se, kako je
rekao, nalazi u jednom od glavnih gradova Srbije,
bar što se tiče industrije i sindikalnih aktivnosti,
„jer sindikat Pančeva je, gde god je mogao, spasavao
što se spasti može.“
„Obećavali su da je privatizacija put do
prosperiteta, najavljivali tehnološke viškove i to
kratkoročno, ali i obećali da će dugoročno biti
otvorena brojna radna mesta, a privreda beležiti
uspehe“, ukazao je on.
„Naš sindikat je jedina organizacija koja je i na
ulicama iskazivala nezadovoljstvo i pokušavala da
spreči propast, a zajednički imenilac za sve naše
nedaće je privatizacija. Naša satisfakcija nije u
priznanjima koje u poslednje vreme čujemo iz vlade i
potvrdi onoga na šta smo upozoravali“.
Prema rečima Orbovića, SSSS je, dokazivanjem
reprezentativnosti i brojnim aktivnostima u
prethodnom periodu, uspeo da vrati poverenje
članstva i da se nametne kao nezaobilazni činilac u
društvenom i privrednom životu.
Mijatović je rekao da je u prethodnom periodu SSSS
doživeo međunarodno priznanje i to ulaskom u EKS,
aktivnom saradnjom sa MOR-om, MMF-om i Svetskom
bankom, „što je svojevrsna potvrda da i drugi
prepoznaju postignute dobre rezultate“.
|
Izborna skupština u Leskovcu
NOVI-STARI PREDSEDNIK IVAN JOVANOVIĆ
Na Izbornoj skupštini u Leskovcu ponovo je izabran
za predsednika Ivan Jovanović, dok je
sekretar
Jovica Nedeljković, koji su i do sada obavljali te
funkcije.
Skupštini su prisustvovali predsednik SSSS Ljubisav
Orbović, sekretar Veća Slavica Savić, potpredsednik
Dragan Zarubica, predsednik Sindikata zaposlenih u
poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i
vodoprivredi Srbije Zoran Malenović, predsednik
Samostalnog sindikata šumarstva i prerade drveta
Srbije Radomir Stević, predsednik SSS grada Niša
Miodrag Ranđelović i predsednik SSS grada Kragujevca
Jugoslav Ristić.
Podsetivši na mnogobrojne probleme i teškoće kroz
koje je prolazio sindikat,
Jovanović
je istakao
timski
rad koji je u prethodnom periodu krasio tu
organizaciju i najavio još
veće angažovanje u informisanju i edukaciji članova,
kao i na razvoju socijalnog dijaloga
i
jačanju uloge lokalnog SES-a.
Na skupštini su imenovani
i
poverenici na osnovu predloga predsednika za opštine
Lebane, Bojnik, Medveđa, Crna Trava i Vlasotince,
dok su
za funkcije u višim organima SSSS
predloženi
Ljubisav Orbović,
za predsednika
Saveza i
Slavica Savić za sekretara
Veća SSSS.
Čestitavši
izabranima, predsednik
Orbović
im je poručio
da
se i dalje uspešno bore za prava svojih članova
i da
nastave da
dobro vode
tu
organizaciju,
jer ih i u budućem periodu očekuju mnogobrojni
problemi i teškoće.
„Izbor
predstavlja
čast, ali i tešku
obavezu
i veliku
odgovornost zbog perioda koji nam predstoji. Ne
želim da zvučim pesimistički, ali očekujem da će nam
biti još teže, jer smo svedoci sve češćih napada na
predsednike sindikalnih organizacija i sindikate
uopšte. Krize su rešive, a nas za sada jedino dobro
prate afere, kao što je ova poslednja sa
narkodilerom koji je kupovao zemljište i
preduzeća u Srbiji“,
ukazao je on.
SSSS je, prema rečima Orbovića,
jedina organizacija
koja
se
borila i ukazivala na sve brojnije
i
teže probleme.
To su još jednom pokazali i njeni predstavnici,
iz granskih sindikata
i sa
teritorije,
koji su učestvovali
u gotovo svim štrajkovima
koji su organizovani
u proteklom periodu.
Orbović je pozdravio,
kako je rekao,
hrabru najavu iz Vlade
Srbije
da izdvoji 100 miliona evra za razvoj nerazvijenih
regiona.
„Ali i ta odluka je doneta zahvaljujući našim
pristiscima“, naglasio je Orbović, dodavši da taj
sindikat i
ubuduće mora raditi zajednički, počev od sindikalnih
organizacija preko granskih sindikata do pune
podrške Saveza.
|
Izborna skupština u Aranđelovcu
ŽIVORAD KOLAREVIĆ PONOVO IZABRAN ZA PREDSEDNIKA
Na Izbornoj skupštini Saveza samostalih sindikata
opštine Aranđelovac ponovo je za
predsednika
izabran Živorad Kolarević koji je i u prethodnom
periodu obavljao tu funkciju.
Predstavljajući izveštaj o radu u prethodnom
periodu, Kolarević je rekao da se u skladu sa
obećanjem koje je dao prilikom prethodnog izbora za
predsednika svakodnevno bavio problemima u
sindikalnim organizacijama u tom gradu kojih, prema
njegovim rečima, nije bilo malo. O tome svedoči i
činjenica da je u toj opštini na evidenciji
nacionalne službe za zapošljavanje evidentirano
4.700 osoba.
Zahvalivši se na ponovo ukazanom poverenju,
Kolarević je najavio da će sindikat nastaviti
aktivnosti na rešavanju brojnih problema, u čemu će,
kao i do sada, svesrdnu pomoć imati od Saveza i
Ljubisava Orbovića, koji je i na toj izbornoj
skupštini dobio punu podršku da i u narednom
petogodišnjem periodu obavlja funkciju predsednika
SSSS.
Orbović je rekao da će na Kongresu, koji će biti
održan u maju ove godine, biti doneta i odluka o
budućoj politici Saveza koja se mora prilogoditi
uslovima u kojima živimo.
„Srbija je u štrajkovima i protestima. Na razloge
smo ukazivali i ranije – loša privatizacija,
nedovoljna kontrola boniteta, porekla novca i novih
vlasnika, a pitanje ko kupuje srpsku privredu
ponovili smo bezbroj puta“.
Sindikat je, naglasio je Orbović, protestom 29.
aprila prošle godine pokušao da vladi ukaže na
probleme pre nego što oni eskaliraju. Oni, nažalost,
nisu ozbiljno shvatili upozorenje i zato je otpočeo
talas štrajkova širom Srbije.
Tek nakon formiranja radne grupe došlo je do
određenih pomaka. Otpočelo se sa rešavanjem
problema, najpre u oblasti povezivanja staža,
rigoroznijom kontrolom kupoprodajnih ugovora,
pokušajem rešavanja problema neuplaćivanja
zdravstvenog osiguranja..
„Sada nas očekuju dodatni problemi, jer je period
pred nama veoma težak. Treba preživeti posledice
loše privatizacije, kombinovane sa efektima svetske
ekonomske krize. Naš je zadatak u borbi koja nam
predstoji da ne dozvolimo da nam se još više umanje
i onako redukovana prava. Prvi ispit biće izmene
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju“, rekao
je Orbović. |
Naučni skup o posledicama
privatizacije u Srbiji
SLAB FINANSIJSKI EFEKAT I BROJNI PROBLEMI NA TRŽIŠTU
RADA
U Beogradu je,
u organizaciji Instituta ekonomskih nauka i Saveza
samostalnih sindikata S rbije,
održan
naučni skup koji je imao za cilj ocenu realnih
efekata procesa privatizacije i sagledavanje
aktuelnih problema povezanih sa sve većim brojem
štrajkova zaposlenih.
Na okruglom stolu pod nazivom „Kraj privatizacije,
posledice po
ekonomski razvoj i nezaposlenost u Srbiji“,
predstavnici vlasti, poslodavaca, sindikata i
naučnih radnika ukazali su da taj proces, ne samo da
nije doneo priželjkivane finansijske efekte, već je
prouzrokovao armiju nezaposlenih, ali i brojne
probleme koje radnici imaju sa neodgovornim
poslodavcima.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije
Ljubisav Orbović rekao je da se zbog
privatizacije, zbog koje su gotovo čitavi regioni
uništeni, svakodnevno održavaju štrajkovi širom
zemlje nezadovoljnih radnika kojima se ne isplaćuju
plate, doprinosi, zdravstveno osiguranje...
Trenutno u Srbiji, prema njegovim rečima, oko
100.000 zaposlenih ne prima plate, a veliki broj
nema ni overenu zdravstvenu knjižicu. Za takvo
stanje, kako je istakao, krivicu snose država i
Agencija za privatizaciju, jer se nije vodilo računa
kome se prodaju firme, već za koju cenu.
„Mora da se iznađu neka druga, bolja rešenja, jer je
od 2001. do 2008. godine posao izgubilo 400.000
ljudi, a prošle godine 172.000 radnih mesta je
ugašeno. Plate su postale misaone imenice za mnoge
radnike, a poslodavci ne uplaćuju ni poreze,
doprinose, zdravstveno osiguranje...“
Prema njegovim rečima, u našoj zemlji sprovode se
dve vrste privatizacije – jedna koja je korektno
izvedena i koja je za posledicu imala gubitak radnih
mesta, ali je bila neminovna, i druga u kojoj se
koristi sumnjivi kapital za kupovinu preduzeća.
Orbović je upozorio da je 27 odsto kupoprodajnih
ugovora raskinuto, a da se očekuje da će taj broj
biti još veći. U Srbiji ima dosta velikih sistema
koji bi mogli da pokrenu proizvodnju i treba da
pronađemo odgovor kako promeniti oblik
privatizacije, rekao je lider SSSS, citiravši na
kraju izlaganja staru narodnu izreku da „nije
sramota pasti, ali je sramota ne ustati", te da se
nada ćemo se i mi podići...
Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić smatra
da proces privatizacije ne treba globalizovati, već
ga treba posmatrati od slučaja do slučaja i pri tom
imati u vidu da je, kako je rekao, mnogo važnije ko
kupuje i koje su mu namere, nego koliko para ulaže.
Ne bi bilo dobro da se
preispituju sve privatizacije, već samo slučajevi
gde postoji sumnja da je bilo zloupotreba i tada
treba preduzeti sve zakonske mere da se zaštite
imovina firmi i prava radnika.
Prema njegovim rečima, tri su osnovna problema
privatizacije u našoj zemlji – predugo trajanje tog
procesa, povećanje nezaposlenosti i činjenice da su
pare od privatizacije, tri milijarde evra, umesto u
proizvodnju i razvoj, otišle u potrošnju.
Uz to, dodao je Ljajić, država nije ništa učinila da
nesavesne poslodavce onemogući da radnicima ne
isplaćuju zarade i ne uplaćuju im doprinose. Zbog
tog propusta države sada se iz budžeta izdvajaju
sredstava za povezivanje radnog staža, jer radnici
ne treba da snose posledice lošeg rada državnih
službi, kazao je ministar.
Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin je
ukazao da među vlasnicima privatizovanih firmi ima
dosta onih koji su novac stekli u sivoj ekonomiji
ili kriminalu i čija namera nije da nastave
delatnost, već da rasprodaju imovinu preduzeća koje
su kupili.
Privatizacija u Srbiji, prema rečima naučnog saradnika
Instituta ekonomskih nauka Bože Draškovića,
ni posle osam godina nije pomogla da se ostvari
razvoj ni socijalna stabilnost. Od tog procesa
ostvaren je prihod od 2,9 milijardi evra, iako je
2007. bilo procenjeno da će to biti 50 milijardi
evra.
„U Srbiji je 1990. godine blokirana stara devizna
štednja, a 92-93. godine ona je pobrisana
hiperinflacijom. Tada su domaći investitori -
šverceri pokupovali po desetak, 12 firmi i tako
napravili kapital u Srbiji. Kako sada očekivati od
švercera da razumno vode ekonomiju u Srbiji? Sada
imamo socijalni problem vlasnika kapitala i tu
država mora da uradi nešto podhitno. Najlošije
rešenje svakako je likvidacija preduzeća, jer je to
kao smrtna kazna za radnike i to bez suđenja“,
ukazao je Drašković.
On je predložio da se hitno raskinu svi
privatizacioni ugovori gde kupci ne ispunjavaju
svoje obaveze prema radnicima i državi i istakao da
predstoji privatizacija javnih preduzeća, za koju
mora da se utvrdi dobra strategija. Za efikasno
okončanje privatizacije društvenih i državnih
preduzeća potrebno je da se hitno donesu zakoni o
restituciji i o javnoj svojini, naglasio je on.
Na skupu su, između ostalih, govorili i direktor
Instituta Dejan Erić, predsednik Unije poslodavaca
Srbije Nebojša Atanacković, profesor sa Ekonomskog
fakulteta Mlađen Kovačević.
Ukazano je na to da se sa velikim oprezom mora
pristupiti nastavku reformi u Srbiji, uz poziv da se
što više angažuju domaći naučni i istraživački
resursi.
Skup je, kako je zajedničko ocenjeno, predstavljao
pozitivan signal stvarnih mogućnosti saradnje naučno
istraživačkog sektora u Srbiji sa drugim vladinim i
nevladinim institucijama, među kojima značajno mesto
zauzima Savez samostalnih sindikata Srbije.
|
Izborna skupština u Bačkoj Palanci i protest komunalaca
u Novom Sadu
ORBOVIĆ I MIJATOVIĆ SA ŠTRAJKAČIMA
Sindikalci u Bačkoj Palanci ponovo su ukazali
poverenje Goranu Miliću, koji je i do sada
obavljao
funkciju predsednika Veća Saveza samostalnih
sindikata tog grada.
Milić je na Izbornoj skupštini ukazao da je najveći
problem u prethodnom periodu bio nepoštovanje
unutrašnje discipline u Savezu, izrazivši nadu da će
se ubuduće na svim nivoima poštovati odluke viših
organa, što bi rezultiralo i masovnošću na
protestima i još efikasnijim radom Saveza.
Zahvalivši se na poverenju koje mu je jednoglasnim
izborom ukazala Skupština, on je rekao da očekuje da
će svi novoizabrani, kao dobar i uspešan tim, i
dalje raditi u interesu preduzeća i zaposlenih u
Bačkoj Palanci.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović, koji je sa
potpredsednikom Veća Saveza Miloradom Mijatovićem
prisustvovao skupu, kazao je da je taj sindikat
jedina organizacija koja se istinski bori i ukazuje
na mnogobrojne probleme, kao što su loša
privatizacija, raskinuti kupoprodajni ugovori,
korupcija, kriminal...
„Kao organizacija uspeli smo da neke probleme rešimo
– ne mali broj štrajkova uspešno je
okončan, u pojedinim preduzećima su isplaćene
zaostale zarade i povezan staž, a na naš zahtev
izmenjena je vladina uredba, pa će staž biti
povezivan ne samo do juna, već do decembra 2009.
godine“, istakao je Orbović.
Po završetku Izborne skupštine,
Orbović i Mijatović su se pridružili zaposlenima u
javno komunalnim preduzećima u Novom Sadu, kojima su
se posle osam dana štrajka priključili i komunalci
iz drugih gradova Vojvodine i Srbije. Dolazak
čelnika Saveza na protest ispred Skupštine Novog
Sada, gde se okupilo više od hiljadu ljudi, izazvao
je oduševljenje radnika, koji su gromkim aplauzom i
skandiranjem pozdravili Orbovića i Mijatovića.
Mijatović je poručio vlastima Novog
Sada da se „grad ne vodi marketingom i da nije
jedini posao gradonačelnika da bude partijski
poslušnik, već da treba da bude servis svih građana
Novog Sada“.
„Vi ste mu pokazali da su komunalni sistemi u
kolapsu, da su leglo korupcije. Na kraju, oni ipak
moraju da čuju vaše argumente“, naglasio je
Mijatović.
Istakavši da su se radnici i članovi
sindikata okupili, ne samo zato što su nezadovoljni
materijalnim položajem, već i da bi zaštitili svoju
i budućnost svoje dece, Orbović je ukazao da put
kojim je vlada krenula vodi ka potpunom uništenju
privrede i rasprodaji javnih preduzeća koja bi
trebalo da omoguće građanima da normalno žive.
„I pored vladine uredbe o zamrzavanju zarada, neki
samovoljno donose odluke da se smanje
plate,
koje su već najmanje u regionu. Vaši i zahtevi
drugih zaposlenih koji danas protestuju širom Srbije
imaju jednu poruku: ’Želimo da radimo i zaradimo,
ali smo spremni da se za to i borimo’. SSSS je uz
vas i sa vama i sa ovog mesta pozovimo sve građane
Srbije da nam se pridruže, jer vi, svojom hrabrošću
i po izuzetno hladnom vremenu, danima stojite i
istovremeno ukazujete na probleme svih ostalih u
Srbiji. I zato morate, a i mi sa vama, da istrajete
do pobede“, poručio je Orbović.
Podršku radnicima dali su i predsednici Nezavisnog
sindikata prosvetnih radnika Vojvodine i Udruženih
sindikata Srbije „Sloga“, Zdravko Kovač i Željko
Veselinović, koji su istakli da je SSSS jedina
reprezentativna centrala u Srbiji koja se dosledno i
svakodnevno bori za interese i bolju budućnost
zaposlenih u Srbiji. |
Izborna skupština Zrenjanina
JEDINSTVO MORA DA JAČA
U skladu sa utvrđenom dinamikom izbora, u utorak,
26.01. održana je Izborna skupština SSS
za grad
Zrenjanin i opštine Žitište, Titel, Novi Bečej i
Sečanj.
Skupštini su prisustovali predsednik SSSS Ljubisav
Orbović, predsednik SSS Vojvodine Miodrag Mijatović,
sekretar SSS Vojvodine M. Bradonjić, potpredsednici
SSS Vojvodine M.Bodiroga i J.Češljević, kao i
predsednik Sindikata uprave Srbije Njegoš Potežica i
sekretar tog sindikata Milanka Kovačević.
Posle razmatranja i usvajanja izveštaja o
dosadašnjem radu Veća i Nadzornog odbora, Skupština
je usvojila pravila o radu SSSS za grad Zrenjanin i
opštine, kao i programske zadatke za te opštine za
naredni petogodišnji period.
Za predsednika u narednom petogodišnjem periodu
ponovo je izabran Mirko Malešev, koji je, zahvalivši
se na ukazanom poverenju, najavio da teškoće tek
predstoje, s obzirom na to da će se posledice
svetske ekonomske krize najviše videti u narednom
periodu.
Zato naš cilj, ukazao je on, mora da bude
objedinjavanje, a ne razbijanje, jer to je uslov za
moćnu organizaciju. Politiku koju vodi Veće SSSS
moramo dosledno, disciplinovano i profesionalno
realizovati svi mi u nižim oblicima organizovanja.
Za pregovore moramo koristiti obučene ljude, a od
predsednika Orbovića i potpredsednika Mijatovića
očekujemo i u narednom periodu da, kao i do sada,
odgovorno rade svoj posao i vode dijalog sa
partnerima na nivou Republike i Pokrajine, naglasio
je Malešev.
On je za februar najavio otvaranje kancelarije za
radno-pravnu zaštitu u okviru sindikata Zrenjanina.
Čestitajući novoizabranim članovima Veća i Nadzornog
odbora, kao i posebno predsedniku Maleševu, Orbović
se složio da su pred nama teška vremena.
„Verovali smo u bolje sutra, da ćemo raditi i
zarađivati. Veliki broj zaposlenih u Srbiji radi, a
ne
prima platu, ne uplaćuju im se doprinosi, nemaju
pravo na zdravstvenu zaštitu... Prosečno dnevno 20
preduzeća je u štrajku. Ono na šta smo godinama
upozoravali se, nažalost, obistinilo. To sada
priznaju i vlada i eksperti, a na sve se nadovezala
i svetska ekonomska kriza. Činjenica je da smo u
prošloj godini izgubili 175.000 radnih mesta.
Analizom smo ustanovili da je od ovog broja 142.000
izgubljenih radnih mesta u malim i srednjim
preduzećima, gde nema sindikalne organizovanosti
što, uprkos činjenici da raste poverenje u našu
organizaciju, govori u prilog tezi da moramo da
jačamo. Tu, pre svega, mislim na to da moramo
učiniti sve da se sindikati ne cepaju, već da se
jedinstvo jača, jer u tome je naša snaga“, istakao
je Orbović.
Naglasivši da Zrenjanin predstavlja simbol
sindikalne borbe, on je rekao da je ogromna energija
koju su iskazali zaposleni u „Jugoremediji“ dovela
do uspeha i zato u velikoj borbi koja nam predstoji
moramo imati vere.
Mijatović je istakao da je Savezu,
pored rasta poverenja u zemlji, sve veći rejting i u
svetskim sindikalnim asocijacima, o čemu svedoči i
nedavno priključenje Evropskoj konfederaciji
sindikata.
„Naša snaga su sindikalni aktivisti koji su sve
spremniji da se dosledno suoče sa problemima kojih
je sve više. Neophodno je da u narednom periodu
aktivnosti budu još bolje koordinisane, da se
disciplina poštuje, a odluke dosledno realizuju“,
kazao je Mijatović.
Posle sednice, predsednik Orbović i saradnici obišli
su štrajkače u preduzeću „Ipok“, gde su nakon
razgovora s poslovodstvom i zaposlenima uspeli da
pronađu kompromisno rešenje, koje je rezultiralo
potpisivanjem sporazuma.
Obraćajući se radnicima tog preduzeća, Orbović je
rekao da je došao da pokaže da je Savez uz njih i da
podržava njihove opravdane zahteve.
„Morate istrajati, a rešenje mora da bude pronađeno.
To što su vam pretili otkazima nije ništa novo i do
sada su nam pretili, ali vam u ime Saveza kažem da
ste deo organizacije koja stoji iza svakog od vas
pojedinačno i da ćete našu podršku, budite sigurni,
imati do kraja“, istakao je predsednik.
Tokom boravka u Zrenjaninu, Orbović i Mijatović su
gostovali na lokalnoj televiziji „Santos“.
|
Povodom 65 godina postojanja
sindikalnih novina „Rad“
OKRUGLI STO O PRIMENI REVIDIRANE EVROPSKE SOCIJALNE
POVELJE
Povodom obeležavanja 65 godina od izlaženja prvog
broja sindikalnih novina „Rad“, NIP Radnička štampa
i Savez samostalnih sindikata Srbije organizovali su
okrugli sto na temu „Primena Revidirane evropske
socijalne povelje u evropskoj Srbiji“.
Da je tema
skupa od izuzetnog značaja
i za sindikat naglasila je sekretar Veća
SSSS
Slavica Savić, dodavši da je SSSS
od samog početka insistirao da parlament u celini
ratifikuje tu povelju, što je bio i jedan od zahteva
sa protesta,
koji je Savez organizovao
u aprilu 2009. godine.
Iako je Revidirana
povelja proširila skalu socijalnih prava,
ona su,
nažalost, najviše ugrožena, posebno u Srbiji, o
čemu svedoči talas štrajkova i protesta
nezadovoljnih radnika koji, pritisnuti neizvesnošću,
strahuju za sopstvenu i budućnost svojih porodica.
Uz to, ne postoje efikasni mehanizmi međunarodne
zaštite socijalnih prava, pa je sve prepušteno
nacionalnim sudovima, koji nisu dovoljno efikasni u
zaštiti prava iz oblasti radnih odnosa,
ukazala je Savićeva.
Zato je,
prema njenim rečima, dužnost svih nas, posebno
socijalnih partnera, da preuzmemo svoje uloge i
odgovornost, posebno država u primeni Revidirane
evropske socijalne povelje, kako bi se štitila i
poštovala socijalna prava.
Na skupu je rečeno da je Srbija ratifikovala veliki
broj odredbi Revidirane povelje i da se nalazi na
samom vrhu lestvice članica Saveta Evrope po broju
planova Povelje koji su prihvaćeni instrumentom
ratifikacije. Ostaje, međutim, pitanje da li,
imajući u vidu ekonomsku i socijalnu situaciju,
država može da ispunjava obaveze koje je preuzela.
O Revidiranoj povelji, koja se smatra svojevrsnim
„socijalnim ustavom“ Evrope, govorili su i profesori
Pravnog i Megatrend fakulteta u Beogradu, Branko
Lubarda i Darko Marinković, kao i direktor i glavni
i odgovorni urednik „Radničke štampe“ Gordana
Šijaković.
Sindikalne novine „Rad“ prvi put su štampane 25.
januara 1945. godine po završetku trodnevne Opšte
zemaljske sindikalne konferencije radnika i
nameštenika Jugoslavije. Rezolucijom o
kulturno-prosvetnom radu i sindikalnoj štampi doneta
je odluka o izlaženju sindikalnih novina pokretanjem
centralnog sindikalnog lista. Punih 65 godina
„Radnička štampa“ je jedino novinsko-izdavačko
preduzeće koje se bavi sindikalnom problematikom u
svojim novinama, specijalnim izdanjima, brošurama i
knjigama.
|
Sastanak delegacije sindikata i
Sajmona Greja
PRVI KORAK KA KOMPROMISU OKO REFORME PIO
U prostorijama Svetske banke u Beogradu danas je
održan sastanak predstavnika Saveza samostalnih
sindikata Srbije sa
direktorom kancelarije te banke
Sajmonom Grejem.
U delagaciji SSSS,
koju je
predvodila sekretar Veća
Slavica Savić,
nalazili su se i potpredsednici Veća
Milorad Mijatović,
Vlada Andrić,
Dragan Zarubica,
Duško
Vuković
i Njegoš
Potežica.
Zahvalivši se na pozivu, Savićeva je naglasila da je
SSSS svestan da su reforme neophodne, ali da kao
socijalni partneri želi da učestvuje u postupku
sprovođenja reforme, jer je u obostranom interesu da
se one sprovedu u miru i da budu održive.
Stoga je, kako je ocenila, ovakva vrsta saradnje
izuzetno značajna kako bi predstavnici najveće
sindikalne centrale u Srbiji upoznali Svetsku banku
kao nosioca projekta reformisanja sa svojim i
stavovima zaposlenih, kao i sa osnovnim problemima,
kako sadašnjeg sistema, tako i rešenjima predloženim
u prvom nacrtu novog zakona.
Savićeva
je naglasila da reforma mora da bude postepena i da
ne sme da se svodi samo na umanjivanje prava sadašnjih
i budućih
penzionera.
Neophodna je efikasnija kontrola naplate doprinosa
za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje,
izgradnja odgovarajućih
konrolnih mehanizama radi smanjenja sive ekonomije,
formiranje centralnog registra,
kao i utvrđivanje
vlasništva
nad rehabilitacionim centrima i drugim objektima
izgrađenim
sredstvima Fonda penzijsko invalidskog osiguranja,
rekla je ona.
Predstavnici SSSS su istakli i neophodnost usklađivanja
opšteg
boda sa kretanjem zarada i tekućih
penzija po tzv.
«švajcarskoj formuli» (50 odsto rast troškova života
i 50 odsto rast zarada).
Sajmon Grej je izrazio zadovoljstvo zbog stava
sindikata da je reforma neophodna i naglasio da ta
organizacija deli zabrinutost za situaciju u oblasti
penzijskog osiguranja u Srbiji.
„Naš cilj je da reformisani penzijski sistem bude
održiv na dugi rok, zbog čega je neophodno da
reforme krenu odmah“, naglasio je on.
Svetska banka smatra da je učešće
penzija u društvenom
proizvodu previsoko i da ga do
2015.
godine treba sniziti na nivo od
10
odsto BDP.
Grej je predložio
da se sastanci ekspertskih timova nastave,
kako bi kroz razgovor i razmenu informacija bilo
formulisano najbolje rešenje
koje bi bilo prihvatljivo za penzionere i zaposlene,
ali i očuvalo
finansijsku stabilnost Srbije na duži
rok.
Na kraju sastanka zajednički
je ocenjeno da konsenzus ne može
biti neprijatelj dobrih rešenja
i izraženo
očekivanje
da
će
saradnja biti nastavljena.
|
Izborna skupština u IMK 14.
oktobar
IZABRANO NOVO RUKOVODOSTVO
Na Izbornoj konstitutivnoj skupštini oganizacije
samostalnog sindikata IMK 14. oktobar a.d. Kruševac
izabrano je novo sindikalno rukovodstvo te
organizacije za naredni petogodišnji period.
U ime gostiju domaćine je pozdravio predsednik
regionalnog odbora samostalnog sindikata metalaca
Srbije za centralnu Srbiju Milenko Ćurčić,
naglasivši da je zadatak sindikata u narednom
periodu jak sindikat koji podrazumeva vojničku
disciplinu, strogo poštovanje hijerarhije, Statuta
Saveza i Statuta Sindikata metalaca, kao i ostalih
dokumenata i odluka. To je, kako je istakao, jedini
put ka većim uspesima.
Za predsednika organizacije samostalnog sindikata
IMK 14. oktobar izabran je Ljubiša Velimirović, koji
je zahvalio na ukazanom poverenju i rekao da glasovi
koje su dobili izabrani rukovodioci obavezuju da i
dalje dobro rade za radnike tog preduzeća.
U svojoj čestitci novoizabranom rukovodstvu,
predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije
Zoran Vujović izrazio je očekivanje da će i ubuduće
svako odgovorno raditi svoj posao, ali da najviše
očekuje od novoizabrane Skupštine, koja mora da
trasira rad sindikalne organizacije, predsednika i
izabranog zamenika.
„Uspeli smo da dovedemo u 14. oktobar sve koje o
njegovoj sudbini odlučuju, počev od ministara do
predstavnika agencija i drugih vladinih tela, što
je, bez lažne skromnosti, doprinelo da se
proizvodnja održi, zarade redovno isplaćuju i
subvencije redovno uplaćuju“, kazao je Vujović.
Zahvalivši se na pozivu da prisustvuje Izbornoj
skupštini, predsednik SSSS Ljubisav Orbović je
izrazio zadovoljstvo što je prilikom izbora
poštovana demokratska procedura, a da ponovo
izabrane kolege znače da je sindikat i do sada dobro
radio svoj posao.
„Bez ozbira na uspehe koje smo postigli i što smo
dokazali reprezentativnost Saveza i granskih
sindikata, bilo je slabosti u prethodnom periodu,
zbog čega moramo biti još uspešniji i solidarniji“,
istakao je Orbović.
Skupština je dala punu podršku predsedniku SSSS
Ljubisavu Orboviću i predložila ga kao svog
kandidata za tu funkciju i u narednom periodu. Na
skupu je, takođe, predloženo da i predsednik
Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujovića
i predsednik regionalnog odbora samostalnog
sindikata metalaca Srbije za centralnu Srbiju
Milenko Ćurčić obavljaju te funkcije i u narednom
mandatu. |
Izborna skupština u MIN
Holding-Niš
PONOVO UKAZANO POVERENJE MILOVANU PETROVIĆU
U Nišu je održana izborna skupština jedinstvene
sindikalne organizacije MIN Holding, na kojoj
je
za predsednika ponovo izabran
Milovan Petrović.
Na skupštini je izabrana i novi Nadzorni odbor i
verifikovani su članovi Predsedništva te sindikalne
organizacije.
Zahvalivši se na ukazanom poverenju, Petrović je
rekao da tu sindikalnu organizaciju, staru više od
110 godina, i u narednom periodu očekuje mukotrpan
posao. On je ukazao na negativne posledice
dugotrajne privatizacije u Srbiji koja je
rezultirala stradanjem radništva, pa je i u
nekadašnjem niškom gigantu, od 15.000 zaposlenih
danas ostalo svega 3.500 radnika. Budući da je u
svakom delu Holdinga različita situacija, Petrović
je istakao da je u narednom periodu od velikog
značaja sindikalno jedinstvo.
Novoizabranom rukovodstvu čestitali su predsednik
Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović
predsednik Saveza samostalnog sindikata za grad Niš
Miodrag Ranđelović i predsednik Samostalnog
sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović.
Istakavši da je dosadašnje angažovanje te sindikalne
organizacije pozitivno uticalo na današnji izgled
Niša, Ranđelović je ocenio da je “prava umetnost
biti sindikalac”, kao i da je “danas hrabro
predstavljati radnike i boriti se za njihova prava”.
On je izrazio nadu da će i u narednoj godini biti
rada i da če “čovek postati značajnija karika u
društvu i u odlučivanju”.
Vujović je kazao da od sindikalaca očekuje hrabrost,
da se uhvate u koštac sa problemima koji ih čekaju.
“Verujem u vaše iskustvo i moć da se suprotstave
onima koji veruju samo u svoj džep”, rekao je on,
najavivši da sve metalce očekuje teška borba za
opstanak te industrije.
Predsednik Orbović je istakao da posao kojeg su se
sindikalci prihvatili, sa jedne strane, predstavlja
veliku čast, dok je s druge strane ogromna obaveza i
briga da se zaposlenima obezbedi posao i zarada od
koje se može pristojno živeti.
„Moramo se zajedno, jedinstveni, suprotstaviti
pojedincima čiji je interes ne da preduzeća rade,
već samo da nastave uvećavanje sopstvenog kapitala,
a na štetu radništva Srbije“, rekao je on.
Orbović je naglasio da je nedavno
proveravanje reprezentativnosti SSSS značajno i za
Savez i za svaku pojedinačno sindikalnu organizaciju
zbog buduće pozicije u pregovorima, ali i pozicije
za koju se zalažemo u društvu. “Ako ne budemo
uspevali pregovorima, pažnju na probleme ćemo i
ubuduće skretati masovnošću na protestima, a od vas
metalaca očekujem da kao i do sada budete u prvim
redovima”, zaključio je Orbović.
Članovi skupštine JSO MIN Holding jednoglasno su kao
svoje kandidate predložili za predsednika Saveza
Ljubisava Orbovića, za predsednika Samostalnog
sindikata metalaca Srbije Zorana Vujovića, za
predsednika Gradskog veća Niš Miodraga Ranđelovića,
kao i istaknute sindikalce za više funkcije.
|
Izborna skupština u Elektronskoj
industiji Niš
PONOVO UKAZANO POVERENJE JOVANOVIĆU
Na izbornoj skupštini Jedinstvene sindikalne
organizacije Elektronske industrije Niš ponovo je
ukazano poverenje dosadašnjem predsedniku Jovanu
Jovanoviću, kao i potpredsedniku i članovima
Skupštine.
Zahvalivši se na ukazanom poverenju, Jovanović je
rekao da je prethodni period bio veoma težak, s
obzirom na to da je u nekadašnjem gigantu, u kojem
je bilo zaposleno 18.000 radnika, ostalo svega 450
zaposlenih. Uprkos teškoćama, to preduzeće je od
Vlade Srbije dobilo odobrenje za formiranje
tehnološkog parka, pa zaposleni očekuju da će u
narednom periodu započeti oporavak tog preduzeća,
što će omogućiti da se uposli novih 4.000 radnika.
Skupština je dala punu podršku i predsedniku SSSS
Ljubisavu Orboviću i predložila ga kao svog
kandidata za tu funkciju i u narednom periodu. Na
skupu je, takođe, predloženo da i predsednik
Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujovića
i predsednik Saveza samostalnih sindikata grada
Niša, Miodrag Ranđelović, obavljaju te funkcije i u
narednom mandatu.
Predsednik Orbović je rekao da je zahvaljujući i
sindikatu EI Niš opstala i da će i ubuduće imati
punu podršku Saveza i Sindikata metalaca Srbije.
|
Održana Izborna skupština u valjevskom
„Krušiku“
PETROVIĆ PONOVO PREDSEDNIK
Na
redovnoj izbornoj skupštini Sindikalne organizacije
Samostalnog sindikata holding kompanije „Krušik“ iz
Valjeva ponovo je za predsednika izabran Branko
Petrović, koji je i do sada obavljao tu funkciju.
Skupštini su prisustvovali predsednik SSSS Ljubisav
Orbović, predsednik Samostalnog sindikata metalaca
Srbije Zoran Vujović i predsednik Gradskog veća
sindikata Valjeva Miodrag Bošković.
Zahvalivši se na ukazanom poverenju, Petrović je
obećao da će raditi još bolje i da će opravdati
poverenje članstva, dok je Vujović istakao da je
„Krušik“ jedna od najboljih i najvitalnijih fabrika
namenske industrije, koja će doprineti vraćanju
metalske industrije na stare staze slave.
Predsednik Orbović je rekao da najveće zasluge za
uspeh preduzeća ima ta sindikalna organizacija, SS
metalaca Srbije i Savez, koji su, kada su svi
otpisali namensku industriju, verovali u
uspeh i njene bolje dane. Naglasivši da nema
sindikalne borbe bez metalaca, on je izrazio
uverenje da će se u narednom periodu stvoriti uslovi
za otvaranje novih radnih mesta i kupovinu nove
opreme, koja će omogućiti i bolje poslovanje i veće
zarade zaposlenih.
Skupština te sindikalne organizacije pružila je punu
podršku dosadašnjim aktivnostima predsednika Saveza
Ljubisava Orbovića i predsednika SS metalaca Srbije
Zorana Vujovića i predložila ih kao svoje kandidate
za iste funkcije koje su i do sada obavljali u
Savezu u narednom, petogodišnjem mandatu.
|
Okrugli sto o privatizaciji „Galenike“
BEZ ŽURBE UZ DRŽAVU KAO VEĆINSKOG VLASNIKA
Savez samostalnih sindikata Srbije i Samostalni
sindikat hemije i nemetala Srbije organizovali su
okrugli sto na temu „Privatizacija Galenike A.D.-
Beograd“, sa ciljem da se razmotre bitni aspekti
privatizacije i industrije koja je značajna za
sistem zdravstvenog osiguranja u Srbiji.
Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala
Srbije Ljubiša Nestorović usprotivio se većinskoj
prodaji naše najveće fabrike za proizvodnju lekova
koja zapošljava 2.500 radnika i ima velikog
potencijala da bude još profitabilnija.
Vlada Srbije namerava da uskoro raspiše tender za
prodaju te fabrike, koja je u stoprocentnom
vlasništvu države, i ponudi početnu cenu od 200
miliona evra.
U ime Saveza, učesnike skupa pozdravio je
potpredsednik Veća SSSS Vlada Andrić, prenevši stav
Sindikata da u najvažnijim javnim preduzećima treba
zadržati većinsko vlasništvo države u osnovnoj
delatnosti i da se privatizacija tih preduzeća, koja
imaju ogroman značaj za ukupan razvoj nacionalne
ekonomije, mora selektivno i pažljivo sprovoditi.
U pripremi tog procesa mora se zajednički utvrditi
minimalni socijalni program koji obezbeđuje
materijalnu i socijalnu sigurnost zaposlenih, a
sredstva od privatizacije bi trebalo usmeriti najpre
u proizvodnju. Sindikat, kao socijalni partner,
treba aktivno da učestvuje u donošenju zakona koji
se tiču ekonomskog položaja preduzeća, a time i
položaja zaposlenih koji u njima rade, a mora se
predvideti i sankcije u slučaju da novi vlasnik ne
ispunjava ugovorom preuzete obaveze.
|
SSS opštine Majdanpek se uselio u nove prostorije
BOLJI USLOVI ZA RAD NA TERITORIJI
Savez samostalnih sindikata opštine Majdanpek je,
povodom useljenja u nove prostorije, priredio
prigodnu svečanost kojoj su prisustvovali
predsednik SSSS Ljubisav Orbović, sekretar Veća
Slavica Savić, potpredsednici Veća Milorad Mijatović
i Dragan Zarubica i članovi Predsedništva.
Predsednik SSS Majdanpek Dejan Matejević izrazio je
zahvalnost Veću, Predsedništvu i predsedniku
Orboviću što su kupovinom poslovnih prostorija
omogućili tom sindikatu da nastavi uspešno da radi.
Orbović je istakao da je kupovinom prostora Savez
pokazao da veruje u to da će kriza proći i da će
SSSS, kao i sindikat Majdanpeka, nastaviti da se
angažuje na zaštiti zaposlenih i okupljati što više
članova.
On je naglasio da se kombinovani način organizovanja
SSSS, na teritorijalnom i granskom principu, pokazao
kao dobar, te da je saradnja između teritorija i
grana, kao i infrastruktura doprinela da ostanemo
najjači sindikat u Srbiji i na Balkanu.
Predsednik Skupštine opštine Majdanpek Dragan
Popović ocenio je da je sindikat, koji se nametnuo
kao zaštitnik zaposlenih, jedina barijera koja može
da spreči bahatost političkih partija.
Gosti su posle svečanosti obišli i Zlataru
Majdanpek.
|
Delegacija SSSS u Kosovskoj
Mitrovici
SAVEZ SVUDA UZ SVOJE ČLANSTVO
Delegacija Saveza samostalnih sindikata Srbije, na
čelu sa predsednikom Ljubisavom
Orbovićem,
razgovarala je u Kosovskoj Mitrovici s
predstavnicima SSSS na teritoriji Kosova i Metohije
o problemima zaposlenih i članova sindikata.
Tokom dvodnevne posete razmatrana je aktuelna
privredna situacija i teškoće sa kojima se suočavaju
Srbi u toj pokrajini i predložene mere za njihovo
prevazilaženje.
Izrazivši zadovoljstvo što se nalazi na Kosovu i
Metohiji, Orbović je rekao da je želeo da se na licu
mesta uveri kako žive ljudi na tim prostorima i da
lično prenese poruku da je Savez uvek bio i da će i
ubuduće biti uz svoje članstvo u svim krajevima
zemlje.
„Naš sadašnji zajednički cilj jeste da zaštitimo one
koji rade i doprinesemo očuvanju postojećih radnih
mesta dok se privreda ne razmahne, a zatim pomognemo
i ohrabrimo, posebno mlade, da osnivaju mala
preduzeća. S obzirom na to da na Kosmetu privreda ne
funkcioniše, zalagaćemo se da se racionalizacija
koju sprovodi Vlada Srbije u državnoj
administraciji, a kasnije, kako je najavila, i u
zdravstvu i prosveti, ne sprovodi u punoj meri na
ovim prostorima. Jer, ako ljudi koji žive na Kosovu
i Metohiji izgube posao – gube i svaku perspektivu.
Zato ćemo se zalagati da oni budu zaštićeni i
izuzeti iz tog procesa, bar dok se ne stvore uslovi
za privredni ambijent“, rekao je predsednik Orbović.
Podsetivši da je ovo izborna godina u SSSS, kada bi
na svim nivoima trebalo da budu
sprovedeni izbori, on je naglasio da u svakom
granskom sindikatu mora biti predstavnika sa Kosova
i Metohije.
Predsednik Veća SSSS za Kosovsku Mitrovicu Blažo
Milosavljević kazao je da je sindikalna
infrastruktura uglavnom ostala južno od Ibra, ali da
je, uz nesebičnu pomoć Saveza i države, u poslednje
tri godine obezbeđen prostor za nesmetano
funkcionisanje sindikata.
Predstavnici sindikata sa Kosova ukazali su na
brojne probleme sa kojima se suočavaju Srbi, posebno
u enklavama. Naročito je naglašen nepovoljan položaj
poštanskih radnika u odnosu na njihove kolege u
centralnoj Srbiji, kao i zaposlenih u prosveti i u
„Trepči“.
|
U Beogradu održan sastanak Foruma sindikata
Jugoistočne Evrope
EFEKTI KRIZE ISTOVETNI U SVIM ZEMLJAMA
U Beogradu je 12. i 13. novembra održan sastanak
Foruma
sindikata Jugoistočne Evrope.
Uz
podršku Fondacije Friedrich Ebert,
lideri sindikata jugoistočne Evrope sastali su se
kako bi razmenili mišljenja o uticaju globalne
ekonomske krize u Regionu JIE, ulozi MMF-a i merama
koje vlade preduzimaju u cilju prevazilaženja
trenutne
situacije. Sastanku su prisustvovali predsednik SSSS
Ljubisav Orbović i potpredsednici Veća SSSS Dragan
Zarubica i Milorad Mijatović.
Ekonomska i finansijska kriza, sudeći po izveštajima
iz zemalja u regionu, gotovo se istovetno odrazila
na socijalni i materijalni položaj zaposlenih, pre
svega na gubitak
radnih mesta, umanjenje zarada i prava zaposlenih.
Zajednička karakteristika je i formalni socijalni
dijalog, bez stvarnog partnerstva i suštinskih
rezultata i dogovora. Reforma penzijskog sistema
aktuelna je tema u svim zemljama regiona. Ekonomski
eksperti iz sindikata zemalja učesnica
prezentovali su, na osnovu uporedne analize,
predloge zajedničkih aktivnosti i zahteva,
dok je
koleginica iz Norveške
Siri Relling
ispred sindikata
LO
predstavila
predlog projekta koji bi finansirala norveška Vlada
i za čiju realizaciju je uslov da u njemu učestvuju
sindikati iz najmanje tri zemlje u regionu.
Na skupu je dogovoreno
da se predloži održavanje tripartitnog sastanka u
okviru Regionalnog veća JIE, kako bi se o nedostatku
kvalitetnog i efikasnog socijalnog dijaloga
razgovaralo u prisutvu svih socijalnih partnera.
Budući da je sa stanovišta sindikata od izuzetnog
značaja migraciona politika zbog ne samo sezonskih
migracija već
i
zbog regulisanja sveobuhvatne zaštite zaposlenih i
slobodnog protoka radnika, dogovoreno je da bude
jedna od tema tripartitnog sastanka.
|
|
|
 |