Uvodna strana





 

NAJVAŽNIJE VESTI

 

 

DRASTIČAN PAD ZAPOSLENOSTI U SRBIJI

Pre samo tri godine nijedan od 257.922 radnika nije ni sanjao da će uskoro dobiti otkaz, ali je upravo to doživeo. Srbija je, od početka ekonomske krize do danas, desetkovala svoju radnu snagu, a u ”crnu knjigu” otpuštenih najviše prezimena ”upisali” su Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Aleksinac, Svrljig... U pojedinim sidikatima, pak, prognoziraju da će se na ovaj spisak dodati još 150.000 prezimena do kraja godine.

Od severne do južne tačke otkazi su se nemilice delili u gotovo svim granama, ali je najveći pad zaposlenih zabeležen u prerađivačkoj industriji (64.134), trgovini (14.763), građevinarstvu 14.243... Najgore su prošli zaposleni u privatnom preduzetništu, jer je sa 401.016 radnika, broj onih koji rade spao na samo 234.459.

“Stopa zaposlenosti je u novembru 2011. iznosila 35,3 odsto. Od toga za muškarce 43,1 odsto, a za žene 28,2 odsto”, kaže šef Ekonomskog odeljenja u Savezu samostalnih sindikata Srbije, Rajko Kosanović i dodaje da je samo u odnosu na oktobar 2010. ona pala za čak 2,8 procentnih poena.

Kosanović podseća da ni poslednji podaci iz ankete o radnoj snazi, objavljenoj u novembru 2011. godine, nisu optimistični, jer je, u odnosu na broj zaposlenih u aprilu 2008. godine, spisak kraći za 613.632 imena, odnosno za čak 21,62 odsto. Osim radnika koji su posao izgubili otkazom, među njima su, doduše, i oni koji su u međuvremenu penzionisani, ili su preminuli, odselili se u drugu zemlju...

U Savezu samostalnih sindikata Srbije kažu i da je stopa neformalne zaposlenosti u novembru 2011. godine manja za 2,1 procentni poen nego u aprilu iste godine, ali i za 1,8 procentnih poena u odnosu na oktobar 2010. godine.

“U sivoj ekonomiji je angažovano oko 700.000 ljudi i oni ostvaruju vrednost u visini od čak 30 odsto bruto društvenog proizvoda”, kaže Kosanović.

Poslednji podaci Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da se poslu na birou rada nada 735.053 građana, kao i da su liste nezaposlenih najduže u Čačku, Valjevu, Aranđelovcu...

 

Posle Pecikozinog pisma

TADIĆ HOĆE DA POMOGNE “JUGOREMEDIJI”

Predsednik Srbije Boris Tadić zatražio je od premijera Mirka Cvetkovića da u što kraćem roku dostavi informaciju o merama koje se preduzimaju da bi se rešili problemi „Jugoremedije“, o čemu ga je 30. januara pismom obavestio predsednik Samostalnog sindikata tog preduzeća, Vladimir Pecikoza.

Tadićev kabinet je u odgovoru Pecikozi naveo da je od Cvetkovića zatraženo da se provere navodi sindikata da je „Jugoremedija“ na ivici stečaja i da razlozi za to leže isključivo u pritiscima dela izvršne vlasti na fabriku.

Sindikat se obratio za pomoć predsedniku Republike, navodeći da je država sa 42 odsto akcija pojedinačno najveći vlasnik „Jugoremedije“ i da, ako joj se ne pomogne, ne samo radnici, već i država, mogu ostati bez vlasništva.

Tadić je u pismu napomenuo da problem „Jugoremedije“ prema ustavnim ovlašćenjima predsednika Srbije nije u njegovoj nadležnosti, već vlade i resornih ministara.

„Međutim, razumevajući probleme sa kojima se suočavaju radnici i menadžment fabrike, i u želji da pomognemo kako bi nadležni organi preduzeli mere iz svoje nadležnosti za rešavanje problema ‚Jugoremedije’, obratili smo se tim povodom kabinetu republičkog premijera“, stoji u Tadićevem pismu.

Uprava i sindikat tog preduzeća su u više navrata za finansijske probleme fabrike optužili ministra ekonomije Nebojšu Ćirića, koji je i predsednik UO Fonda za razvoj, a koji je prošlog decembra blokirao njihov račun zbog neredovne otplate kredita dobijenog za uvođenje GPM sertifikata za proizvodnju lekova. Bivša direktorka tog fonda je nedavno izjavila da ta državna institucija u takvoj situaciji ne blokira automatski račun nijednog preduzeće, već takvu odluku isključivo može da donese UO fonda.

 

PLATFORMA SSSS ZA RAZGOVORE

SA POLITIČKIM STRANKAMA

 

PRAVNA DRŽAVA država socijalne pravde

1.             Poštovanje zakona i jednakost pred zakonom, striktna primena i uvođenje strogih sankcija za njihovo kršenje. Preduslov za to jeste precizno zakonsko definisanje koje ne ostavlja mogućnosti za različita tumačenja i selektivni pristup;

2.             Suzbijanje korupcije na svim nivoima;

3.             Zakon o radu, kao i njegove izmene i dopune, ne mogu ući u skupštinsku proceduru bez pune saglasnosti socijalnih partnera i uz saglasnost SES-a;

4.             U postupku izrade ili izmene zakona koji se tiču materijalnog i socijalnog položaja zaposlenih, nezaposlenih i penzionera, sindikat mora učestvovati u svim fazama, počev od radne verzije, preko nacrta do teksta predloga. Bez mišljenja SES-a nijedan zakon iz ove oblasti ne može biti upućen u parlament na usvajanje;

5.             Jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima kao najefikasnijeg metoda za dugoročno i održivo rešavanje problema;

6.             Zaključivanje kolektivnih ugovora na svim nivoima i strogo sankcionisanje njihovog nepoštovanja;

7.             Efikasan rad pravosudnih organa u rešavanju radno-pravnih sporovalan 195., stav 3 Zakona o radu – «spor pred nadležnim sudom pravosnažno se okončava u roku od 6 meseci od dana pokretanja spora....»);

8.             Osnivanje nezavisnih sudova specijalizovanih za radne sporove;

9.             Pokretanje krivičnih postupaka protiv poslodavaca koji tri meseca ne poštuju obavezu redovne isplate zarada.

 

SOCIJALNA SIGURNOST - preduslov za ukupni društveno ekonomski razvoj

1.             Rast zaposlenosti očuvanje postojećih radnih mesta i otvaranje novih;

2.             Promena politike niskih zarada;

3.             Stroga kontrola cena u ingerenciji države;

4.             Reforma obrazovanja:

                     - Besplatno osnovno školovanje u državnim školama;

                     - Besplatno srednje obrazovanje u državnim školama;

                      - Besplatno studiranje na državnim visokim školama i fakultetima;

Obrazovanje ne sme biti privilegija bogatih.

5.             Besplatno zdravstvo koje podrazumeva ukidanje participacije, kao i smanjenje liste zdravstvenih usluga koje se ne mogu pružiti na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja;

6.             Obezbeđivanje fiskalne održivosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, uz strožu kontrolu redovnosti uplata doprinosa, kao i mogućnost ostvarivanja prihoda od imovine Fonda.

 

 

 

STRUKTURA VLADE - efikasnija i jeftinija vlada, sa precizno utvrđenim obavezama i odgovornostima

1.             Racionalizacija ukupnog broja članova vlade;

2.             Preispitivanje i smanjenje broja posebnih agencija, u skladu sa evropskim standardima i realnim potrebama;

3.             Reorganizacija inspekcijskih organa, kako bi njihova efikasnost bila poboljšana.

 

EKONOMSKE MERE - privredna strategija koja će dovesti do oživljavanja privrede i razvoja

Značajnije poboljšanje i preokret u negativnim trendovima u privredi Srbije ne može se postići isključivo kratkoročnim merama, već je potrebno pažnju usmeriti na strateška pitanja privrednog rasta i razvoja.

1.             Utvrđivanje i sprovođenje strategije dugoročnog privrednog razvoja, kojom bi započeo proces reindustralizacije srpske privrede, predvideo razvoj privrednih grana koje imaju strateški značaj, uz maksimalno iskorišćenje domaćih resursa i potencijala;

2.             Osnivanje razvojne banke čiji bi povoljni krediti omogućili razvoj novih proizvodnih linija, investiranje u savremene tehnologije, nove proizvode koji zadovoljavaju savremene standarde i potrebe domaćeg i stranih tržišta, usavršavanje procesa rada i otvaranje novih radnih mesta;

3.             Reforma poreskog sistema, koja bi omogućila da poresko opterećenje bude srazmerno snazi poreskog obveznika;

4.             Preispitivanje privatizacija pojedinih preduzeća i pokretanje krivične odgovornosti za pojedince koji su, činjenjem ili propuštanjem da učine, doprineli uništavanju preduzeća u postupku privatizacije;

5.             Strategija reorganizacije, restrukturiranja i privatizacije javnog sektora, uz sagledavanje realnih efekata izmene statusa preduzeća;

6.             Pokretanje preduzeća u restruktuiranju ne privatizacija po svaku cenu;

7.             Utvrđivanje minimalne zarade u visini od 50% prosečne potrošačke korpe, uz pooštravanje sankcija za poslodavce koji ovu obavezu krše;

8.             Prioritet domaćim preduzećima na domaćem tržištu, uključujući prvenstvo prilikom izbora na tenderima i postupku javnih nabavki, uz obavezu da se u istim angažuju domaća preduzeća kao nosioci posla;

9.             Aktivne mere za stalno smanjivanje «sive» ekonomije. Mogućim prevođenjem «sive» ekonomije u legalne tokove država bi dobila značajna poreska sredstva, a zaposleni «na crno» ostvarili sva prava koja im pripadaju iz rada i po osnovu rada. Neophodna je i izmena zakonskih propisa kojima bi bila predviđena obaveza registracije ugovora o radu i njihovo čuvanje u sedištu poslodavca, veća ovlašćenja inspekcijskih organa i pooštravanje kazni za poslodavce koji taj propis krše;

10. Programi za razvoj izvoza, budući da je povećanje izvoza osnov  privrednog    razvoja;

11. Podsticanje razvoja proizvodnih malih i srednjih preduzeća koja jedina mogu da absorbuju viškove zaposlenih;

12. Promena politike prema MMF-u i drugim međunarodnim finansijskim institucijama, u cilju očuvanja ekonomskog integriteta i stabilnosti Srbije.

 

Skup posvećen socijalnom dijalogu u Srbiji

ZA RAZVOJ SOCIJALNOG DIJALOGA SAMO DEKLARATIVNO

U Beogradu je, u organizaciji švajcarske organizacije „Solidar“, održana konferencija „Praksa socijalnog dijaloga u Srbiji u 2011. godini“, na kojoj su učestvovali predstavnici socijalnih partnera u našoj zemlji.

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i UGS „Nezavisnost“ su ukazali da se svi socijalni partneri u Srbiji, makar deklarativno, zalažu za razvoj socijalnog dijaloga, ali se u praksi to ne ostvaruje.

Govoreći o značaju Socijalno-ekonomskog sporazuma, koji su predstavnici socijalnih partnera potpisali u aprilu s predsednikom Vlade Srbije, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović je rekao da je malo toga ispoštovano iz tog sporazuma.

„Sada se postavlja pitanje za sindikat zašto je uopšte potpisao taj sporazum. Da li je cilj dijaloga u Srbiji samo kupovina vremena i socijalnog mira i urušavanje svakog smisla dijaloga“, zapitao se Orbović.

On je podsetio da Socijalno-ekonomski savet u Srbiji postoji već 10 godina i naglasio da se od tada „nismo mnogo pomerili“ kada je u pitanju socijalni dijalog, o čemu svedoče i rezultati potpisanog sporazuma.

Taj sporazum je, prema njegovim rečima, mogao da bude veoma značajan za pokretanje privrede i da značajno podstakne socijalni dijalog u Srbiji.

Posledica njegovog neprimenjivanja je sve manji broj zaposlenih i ogromno nezadovoljstvo građana Srbije, ukazao je Orbović.

Iako je želja Sindikata da sve probleme rešava mirnim putem za pregovaračkim stolom, ravnopravim socijalnim dijalogom, svoju poziciju i ciljeve će, verovatno, morati da izbori na ulicama, zaključio je Orbović.

Izvršni sekretar UGS „Nezavisnost“ Zlata Zec je kazala da socijalni partneri u Srbiji nisu u ravnopravnom položaju, posebno sindikati i da vlada nije uvek spremna da ih tretira kao ravnopravne, kompetentne partnere.

Ona je istakla da socijalni dijalog ne može da funkcioniše po sistemu „uzmi ili ostavi“, „jer je reč o uceni na koju smo često u proteklom periodu nailazili“.

I predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković je izrazio nezadovoljstvo ispunjavanjem odredaba Sporazuma.

Prema njegovim rečima, sindikati i poslodavci treba da utvrde zajednički cilj i ono oko čega se slažu, dok država treba da obezbedi jednake uslove za sve.

 

Kvalifikovana, a jeftina radna snaga, često se pominje kao jedna od prednosti Srbije.

SINDIKAT STATISTICI NE VERUJE

Kada investitori razmišljaju o dolasku u neku zemlju, jedno od prvih pitanja na njihovoj listi je kakva je radna snaga, a poželjan odgovor je "jeftina i kvalifikovana".

Predstavnici vlade i sindikata reći će da taj odgovor važi i za Srbiju, a poslodavci su spremni da polemišu o tome. Ipak, jedan podatak zabrinjava - oko 400.000 ljudi koji legalno ili “na crno” rade u Srbiji, ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to.

Kvalifikovana, a jeftina radna snaga, često se pominje kao jedna od prednosti Srbije, kada se govori o privlačenju stranih investicija.

Međutim, podatak objavljen u Statističkom godišnjaku Srbije, da više od 15 odsto zaposlenih u Srbiji ima završenu samo osnovnu školu, kvari sliku. U takvu statistiku ne veruju sindikati, ocenjujući je kao pokušaj poslodavca da radnike prikažu kao nepismene i lenje.

"Mi smatramo da to nije tačno, a da se radi o tome da poslodavci prijavljuju zaposlene koji imaju višu kvalifikaciju sa osnovnom kvalifikacijom", rekao je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

"Prijavljuju ih kao osnovne, i onda je koeficijent isplate plate koji se vrši na mnogo nižem nivou", objašnjava Orbović.

Veselinka Škiljević iz Republičkog zavoda za statistiku ističe da podatak od 376.000 zaposlenih sa osnovnom školom podrazumeva zaposlene u formalnom i neformalnom sektoru.

"Ako posmatramo i analiziramo podatke iz ankete o radnoj snazi, moramo napomenuti da on obuhvata i one zaposlene koji plaćaju poreze i doprinose na zarade, kao i zaposlene tzv. sivoj ekonomiji i zaposlene u poljoprivredi", rekla je Škiljević.

Javna je tajna i da poslodavac često ne prijavi zaposlenog na stručnu spremu koju ima, jer mu to povećava doprinose koje plaća državi. Otuda vapaj stručnjaka da Srbija, kao zemlja sa velikom nezaposlenošću, mora da smanji opterećenje na zarade.

"Treba promeniti zakon o radu. Da bi naša cena rada bila konkurentna i da bi oni ljudi koji rade puno i imaju realno veći učinak nego njihove kolege, bili realno plaćeni", istakao je Dragoljub Rajić iz Udruženja poslodavaca.

U Ministarstvu ekonomije kažu da nam je radna snaga relativno jeftina, ali da se svakako ne može oceniti kao nedovoljno obrazovana.

Ministar ekonomije Nebojša Ćirić kaže da većina investitora koji dolaze u Srbiju, kao veliki plus ističu činjenicu da 40 odsto populacije zna engleski jezik i da su radnici "produktivniji nego u Rumuniji, Bugarskoj, ili nekim drugim zemljama".

Primera radi, u susednoj Hrvatskoj, među zaposlenima osnovnu školu ima oko 14 odsto, a približno toliko ih ima i među onima koji nemaju posao.

Sastanak SSSS i SDPS

SOCIJALNA PRAVDA ZAJEDNIČKI IMENITELJ

Socijalna pravda i i zaštita prava radnika i socijalno ugroženih – zajednički su imenitelji Saveza samostalnih sindikata Srbije i Socijaldemokratske partije Srbije.

To su rekli novinarima predsednici Ljubisav Orbović i Rasim Ljajić nakon sastanka članova Predsedništva SSSS i predsednika samostalnih sindikata s predstavnicima SDPS-a.

Reč je o nastavku razgovora koje Savez ima s predstavnicima parlamentarnih stranaka od kojih želi da čuje njihovo viđenje rešenja izlaska zemlje iz krize.

Sastanak s predstavnicima SDPS-a je, prema rečima Orbovića, prvi sa partijom iz socijaldmokratskog bloka koja, kako je istakao, ima evidentne sličnosti sa idejom sindikata, kao i način u pristupanju rešavanja problema. Orbović i Ljajić su naglasili da najveća sindikalna centrala i ta partija imaju umnogome slična, čak i podudarna gledišta i stavove u vezi s budućnošću i napretkom zemlje, posebno u socijalno ekonomskoj sferi.

Ljajić, koji je i ministar rada i socijalne politike, rekao je da su sindikati „prirodni partneri i saveznici SDPS-a“ i da, bez obzira na to da li će se politički angažovati ili „ostati po strani“, ta stranka treba sa njima posle izbora da sarađuje u daljim reformama,   „jer samo zajedno možemo da unapredimo socijalni dijalog u Srbiji“.

Rešavanje visokog stepena nezaposlenost i korupacije moraju biti prioriteti svake vlade, saglasili su se predsednici sindikata i te partije i istakli da je jačanje socijalnog dijaloga neophodno, posebno u kriznim vremenima.

Ljajić je ocenio da će kriza i dalje trajati i da će se Srbija suočavati sa „velikim izazovima u 2012. godini“, te da je stoga neophodan dogovor i zajednički rad sa najjačim sindikalnim organizacijama.

Povodom primedbi Saveta stranih investitora, Ljajić je rekao da radnozakonodavstvo za vreme krize neće biti menjano na štetu radničkih prava, „jer su radnici dovoljno obespravljeni“.

"Radnici su dovoljno obespravljeni, jer ne primaju plate ili primaju male plate, u nekim mesecima ne primaju ništa i ne možemo sada zbog primedbi povodom kojih smo spremni na razgovore i pregovore da menjamo Zakon o radu ako nemamo saglasnost glavnih socijalnih partnera, kazao je Ljajić.

Socijaldemokratska partija Srbije je, prema rečima njenog lidera, veoma zainteresovana za potpisivanje sporazuma sa sindikatima.

"Spremni smo da, ako budemo učestvovali u budućoj vladi, tražimo mesto ministra rada i socijalne politike i da tu funkciju prepustimo predstavnicima sindikata, jer smatramo da bi to bilo ne samo prirodno, nego bi dalo novi impuls razvoju socijalnog dijaloga i afirmaciji kolektivnog pregovaranja", rekao je Ljajić.

Na pitanje novinara šta misli o toj ponudi, Orbović je kazao da „u Sindikatu ne razmišljamo o takvim kadrovskim potezima i to nam nije bio motiv uključivanja u politiku“.

On je naglasio da na sednici Socijalno-ekonomskog saveta 29. novembra SSSS  neće prihvatiti izmene Zakona o radu u delu kojim je regulisan rad na određeno vreme, a koje im je uputilo Ministarstvo za rad.

„To je zvaničan stav naše organizacije“, dodao je Orbović.

A što se tiče predloženih izmena odredaba o otpremninama, Orbović je rekao da će Sindikat tu izmenu prihvatiti samo pod uslovom da se dopuni tako da otpremnina za godine provedene kod poslodavca pripada samo onom radniku koji je za prethodni radni staž već na nekom drugom mestu dobio otpremninu.

„Ukoliko nije, pripada mu otpremnina za ceo radni staž bez obzira koliko dugo radi kod poslodavca“, zaključio je Orbović.

 

Malo je stručnjaka koji ne očekuju pad zarada, penzija i gubitak radnih mesta

KAKO DOČEKATI EKONOMSKU OLUJU

Ekonomska oluja koja dolazi sa svetskog tržišta doneće nam tešku 2012. godinu. Privredni rast biće duplo manji od očekivanih tri odsto, a to će sa sobom doneti pad broja zaposlenih, realno smanjenje plata i penzija, pad izvoza, veći minus u državnoj kasi, a državni dug će, sada je sasvim sigurno, ući u crvenu zonu, dok će se broj građana i privrednika koji kasne sa otplatom dugova po svemu sudeći – uvećati.

Samo dva meseca ranije situacija je izgledala potpuno drugačije. Očekivalo se da će dogodine ekonomski rast biti četiri procenata, da će nezaposlenost, koja je na istorijskom minimumu, konačno početi da se smanjuje, da će se smanjiti i minus u budžetu, a da će država pokazati da je fiskalno odgovorna, jer će javni dug biti manji od 25 odsto.

Ljubodrag Savić kaže da je vrlo teško prognozirati bilo šta u kriznim situacijama, ali da je potpuno izvesno da je Srbija u dubokoj krizi još od 2008. godine.

“Ni suštinski, ni statistički, nije bilo naznaka da smo izašli iz recesije. Zbog svega što se događa na svetskom tržištu prilike se u Srbiji dodatno pogoršavaju. Prosečni građani imaju razlog da budu veoma zabrinuti. Bojim se da će nam, ne samo 2012, već i 2013, biti veoma teško”, kaže Savić.

Pad ekonomske aktivnosti, objašnjava on, sa sobom kao posledicu nosi dodatni pad zaposlenosti. A oni koji rade dobijaće sve manje novca i to će naročito biti izraženo kod zaposlenih u privatnom sektoru. Savić je izrazio bojazan da se zbog obima nenaplativih zajmova kriza iz privrede ne prelije u bankarski sektor. Jer, prema podacima NBS, svaki peti privrednik kasni sa otplatom kredita.

Da su kratkoročna kretanja rđava smatra i profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, Vladimir Gligorov.

“Stvarna su tri problema. Prvo, to što ništa nije učinjeno u poslednje tri godine da se reformiše javni sektor i da se stvore bolji uslovi privređivanja i posebno zapošljavanja. Drugo, što se nikakve reforme ne predviđaju do izbora, a kako mogu da zaključim iz programa koje nude različite partije ni posle. Treće, veći fiskalni deficit finansira se veoma skupim kreditima, što je veoma nepovoljno i može, uz znatan strani dug, da znači da u nekom času neće više moći da se održi finansijska stabilnost”, rekao je Gligorov.

I saradnik Centra za novu politiku, Goran Nikolić, smatra da posledice smanjenja ekonomskog rasta na svega 1,5 procenata vrlo ozbiljan problem. To sa sobom nosi niže plate i penzije, ali i veći broj onih koji ne rade.

I ove godine ekonomski rast biće manji od očekivanih 1,5 odsto, kaže Nikolić i dodaje da građane očekuje i stagnacija kupovne moći.

Urednik sajta Makroekonomija, Miroslav Zdravković, nije toliki pesimista.

Prema sadašnjim pokazateljima udar krize neće biti toliko žestok. Još nismo došli u situaciju s kraja 2008. godine u kojoj se u relativno kratkom roku sve promenilo. Nema toliko indikatora da nam se sprema žestok lom”, uveren je Zdravković koji misli da je stopa nezaposlenosti dostigla svoj maksimum i veruje da ne može da dođe do pogoršanja.

 

ZA NAMERNI STEČAJ I BEZ IMOVINE

Najavu promene Krivičnog zakonika Srbije, koja će namerno odvođenje firme u stečaj tretirati kao krivično delo, a za koje će se izricati zatvorska kazna i oduzimati imovina, podržavaju privrednici, stečajni upravnici i predstavnici sindikata.

Državni sekretar Ministarstva pravde i predsednik radne grupe za izmenu i dopunu KZ, Slobodan Homen, izjavio je da je namera da se stane na put izbegavanju obaveza prema državi, drugim privrednim subjektima i zaposlenima, koji najčešće ostaju ne samo bez plata, već i bez uplaćenih doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje.

Upućeni tvrde da je „proizvodnja stečajeva” već poodavno postala unosan posao, a ukupan broj sudskih predmeta, koji ne mogu da se izvrše zato što je neko preduzeće otišlo u stečaj, veći je od broja svih drugih izvršnih presuda u Srbiji, tvrdi Homen. Takvih je najmanje 500.000.

Namerno uvođenje preduzeća u stečaj i postojeći propisi tretiraju kao krivično delo. Da bi počinilac otišao na robiju, treba, međutim, dokazati nameru da se oštete poverioci, što je veoma teško, kaže stečajni upravnik sa podužim stažom, koji želi da ostane anoniman.

“Novina u Krivičnom zakoniku mogla bi da bude odredba po kojoj bi zatvorsku kaznu pratilo i oduzimanje imovine. Vlasniku društva sa ograničenom odgovornošću sada se ne može oduzeti imovina za namirenje poverilaca, među kojima je i država”.

Mnogo je više slučajeva kada jedan vlasnik osnuje više firmi. Kad mu se blokira račun u jednoj firmi, dok čeka okončanje stečaja, koji neće podmititi poverioce, on nastavlja da radi sa istom imovinom prenetom u neku od novih firmi. Agencija za privredne registre za 500 evra registruje novu firmu takvog dužnika, a da prethodno ne proveri njegovu istoriju poslovanja, što ne bi smelo da se događa. Njima se mora zabraniti rad, bar na dve godine.

„Proizvodnja stečajeva” bila je veoma raširena u neslavnoj privatizaciji. Kupci bi prezadužili kupljeno preduzeće, a novac od kredita ili robe izvukli bi u neku drugu firmu u svom vlasništvu ili vlasništvu povezanih lica. Ako je reč o dobrim firmama, izmisli se posrednik za prodaju robe kupljenog preduzeća, koji je takođe u vlasništvu istog čoveka. Tako se roba posredniku prodaje po niskoj ceni, a posrednik tu robu zatim po višoj ceni prodaje kupcu. Tako je celokupna dobit ostajala izvan privatizovanog preduzeća i često se koristila za izvršenje investicionih obaveza ili plaćanje narednih rata prodajne cene i slično. Tako je kupac privatizovanog preduzeća parama tog preduzeća izvršavao obavezu da investira u njega ili obavezu iz socijalnog programa.

 

PROTEST KOMUNALACA U BEOGRADU

Sindikati zaposlenih u komunalnim delatnostima protestovali su danas ulicama Beograda zahtevajući da se iz skupštinske procedure povuku predlozi zakona o komunalnim delatnostima i javno-privatnom partnerstvu.

Protest na Trgu Nikole Pašića u pet minuta do 12.00 zajednički su organizovali Sindikat zaposlenih u komunalno stambenoj delatnosti Srbije, Granski sindikat javnih saobraćajnih i komunalnih delatnosti “Nezavisnost” i Udruženi sindikati Srbije “Sloga”.

Sindikati su najavili da protestuju što prilikom pripreme tih zakonskih predloga nije uzet u obzir njihov stav, niti stav stručne javnosti i predstavnika javnih komunalnih preduzeća. Oni traže da se građjanima omogući da se na referendumu izjasne o tom, "sudbonosnom pitanju od nacionlnog interesa". Vlasti u Srbiji obećale su domaćem i stranom privatnom kapitalu da će mu omogućiti ubiranje enormnog profita na bazi crpljenja prirodnih resursa vode i dobara od strateškog značaja za građane Srbije, ukazali su sindikati.

Više hiljada zaposlenih krenulo je u protestnu šetnju sa Trga Nikole Pašića do zgrade Vlade Srbije, gde su predali zahtev za hitno povlačenje tih predloga iz skupštinske procedure, da bi nastavili do zgrada Skupštine i Ministarstva ekonomije.

Predstavnici sindikata su na početsku skupa poručili vlastima da im neće dozvoliti "rasprodaju vode" u Srbiji.

"Sve su već prodali, sada hoće i našu vodu, ali mi ne damo", kazali su okupljeni radnici i istakli da je današnji skup "početak radničke revolucije jer jedino radnici mogu da promene nešto u zemlji čija je industrija propala".

Predsednik Samostalnog sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj

delatnosti Milan Grujić rekao je novinarima da se sindikati tim zakonima bave četiri godine, a da ih vlast donosi "preko noći".

"Nijedan od predloženih zakona nije prošao Socijalno-ekonomski savet. Obmanuli su nas i nisu nas uvažili kao partnere", kazao je Grujić i istakao da je protest "mirna opomena", a da će slediti "bageri na ulicama".

 

"Neprimereno je da zakon o komunalnim delatnostima bude usvojen, jer on

nije bitan samo za zaposlene u tim delatnostima, već i za sve građane u Srbiji", kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsednik SSSS Ljubisav Orbović.

On je naglasio da će posledice privatizacije komunalnih delatnosti biti mnogo veće od tragedije privatizacija koje je doživela privreda i industrija Srbije.

"Iskustvo zemalja koje su sprovele privatizacije u komunalnoj delatnosti pokazuje da je odmah došlo do povećanja cena, ali i pogoršanja komunalnih usluga, dok je broj zaposlenih u toj delatnosti smanjen", kazao je Orbović.

 

Savez je, povodom preporuka stranih investitora, najavio

BRANIĆEMO PRAVA RADNIKA SVIM SREDSTVIMA

Savez samostalnih sindikata Srbije će svim sredstvima braniti prava radnika i neće dozvoliti da strani investitori dodatno degradiraju njihov položaj.

Mi smo svesni da bez stranih investicija Srbija ne može da se razvija, ali oni ne treba da nam nameću robovlasničke odnose kakvih nema u njihovim zemljama, ukazali su predstavnici najveće sindikalne centrale u Srbiji, reagujući na primedbe Saveta stranih investitora na domaće tržište rada.

Takozvana "Bela knjiga" stranih investitora je vid pritiska na Vladu Srbije da se obezvrede prava radnika i da se plate, koje su ionako niske, još dodatno smanje, rekao je predsednik SSSS Ljubisav Orbović.

On je na konferenciji za novinare naglasio da statistički podaci o nivou obrazovanja u Srbiji služe da se potceni vrednost rada u Srbiji, a građani predstave kao lenj i nepismen narod

Zbog toga statistika investitora pokazuje da u Srbiji radi 16.994 osoba bez osnovne škole, 156.100 sa nepotpunom osnovnom školom i 376.827 sa osnovnom školom, što nije tačno, ukazao je Orbović, objasnivši da mnogi poslodavci prijave radnika samo sa osnovnom školom kako bi platili manje doprinose, što daje nerealnu obrazovnu sliku Srbije.

Komentarišući preporuku Saveta stranih investitora da se rad na određeno vreme produži sa godinu na tri godine, Orbović je kazao da je to neprihvatljivo jer mladi koji započinju svoj radni vek tako ne mogu da planiraju budućnost, osnivaju porodicu, podižu kredite...

“I preporuka da se otpremnine isplaćuju samo za vreme provedeno kod poslednjeg poslodavca nije prihvatljiva jer može biti zloupotrebljena. Mi prihvatamo i podržavamo tu izmenu zato što smatramo da onaj ko je uzeo otpremninu ne treba da je dobije ponovo, ali određeni poslodavci će to zloupotrebiti jer će višak radnika da prebace kod novog poslodavca koji će im nakon tri meseca dati otkaz bez isplate otpremnine", ukazao je on. 

Potpredsednik Veća SSSS Duško Vuković pozvao je Vladu Srbije da ne podleže pritiscima stranog kapitala, već da sama postavi pravila igre, zaštiti domaći kapital i radnu snagu i da kroz tripartitni dijalog rešava radno zakonodavstvo.

Potpredsednik Veća Zoran Mihajlović istakao je da Sindikat neće dozvoliti da se radnici u Srbiji dovedu u vazalski odnos prema poslodavcima, dok je predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović rekao da je Savet stranih investitora takođe investitor vladajuće strukture u Srbiji I da oni danas odlučuju “o životu i smrti” ljudi u našoj zemlji.

Potpredsednik Veća Dragan Zarubica kazao je da strani investitori, u sprezi sa našom vladom, doprinose da naša radna snaga bude vrlo jeftina, čime nas vraćaju u robovlasničko društvo.

On je posebno kritikovao predlog da se radna snaga iznajmljuje preko agencija, čime se radnik tretira kao roba.

Predsednik Orbović je naveo da je, prema poslednjim podacima, u Srbiji u aprilu bilo oko 1.750.000 zaposlenih što je za oko 237.000 manje nego 2007. godine. Od 2000. godine do danas u Srbiji je broj zaposlenih smanjen za čak 520.000, naglasio je on.

 

Intervju Orbovića za « Danas »

STRANI INVESTITORI HOCE ROBOVSKI RADNI ODNOS

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović kaže da Savet stranih investitora divljački pokušava da ucenjuje i traži robovski radni odnos u ono malo preduzeća što je ostalo da radi u Srbiji pošto je kroz nju prošla „divlja privatizacija i stigao divlji kapitalizam“.

On za « Danas » kaže da taj sindikat ne komunicira sa Savetom stranih investitora, niti ih je ovaj ikad pozivao na godišnje prezentacije svojih čuvenih « belih knjiga ».

«Oni su protiv toga da se bilo kakva pravila ponašanja definišu, već su za to da ne postoje pravila i da oni mogu sami da propisuju svoja. I kad imate na tržištu otprilike na dva zaposlena jednog nezaposlenog, onda ponuda i potražnja je takva kakva jeste, onda poslodavci ucenjuju. Odgovara im neregulisano pitanje, jer uvek mogu da nađu novog radnika za još manju platu”, kaže Orbović.

On podseća da su strani investitori pred krizu 2007. godine tražili da plate padnu i one su pale.

« Tada smo imali oko 450 evra prosečnu zaradu, sad je pala na 320 da bi se sačuvala radna mesta. U tom istom periodu izgubili smo 200.000 radnih mesta. Nije tačno da će, ako oborimo plate, doći do povećanja broja radnih mesta i rasta », kaže Orbović i dodaje da ili ova ili neka druga vlada mora da zna da će se sindikat svim silama boriti protiv promene kolektivnih ugovora na način na koji predlažu strani investitori.

« Opšti kolektivni ugovor retko u kojoj zemlji u Evropi postoji. Ima ih Slovenija, samo za zaposlene koji nisu obuhvaćeni granskim kolektivnim ugovorima. Ali granski kolektivni ugovori svuda postoje u Evropi i ne vidim što bi strani investitori, pod znacima navoda strani, sad ovde tražili neka drugačija pravila igre, a pritom imaju najjevtiniju radnu snagu. Bilo je govora da će investitore dovesti u Srbiju jevtina radna snaga, u Surdulici, Kuršumliji, Vladičinom Hanu prosečna plata je ispod 20.000, ali ja ne vidim investicije. Takav odnos prema zaposlenima ima samo jedna grupa ljudi koja hoće da profitira u kratkom vremenskom periodu », kaže Orbović povodom primedbi Saveta stranih investitora da su od 2007. godine do danas imali 40 preporuka za promenu regulative u oblasti ranih odnosa, od kojih su samo dve delimično prihvaćene.

 

EKONOMSKA SLIKA SRBIJE

Ukupna ekonomska aktivnost za devet ovogodišnjih meseci beleži stagnaciju industrijske proizvodnje, manjak u budžetu nastavlja da raste, inflacija se vratila na jednocifreni iznos, prosečna zarada je realno neznatno veća, a pad zaposlenosti se nastavlja. Sve to govore poslednji, novembarski podaci, dostupni iz više zvaničnih izvora koje je objedinila Privredna komora Srbije.

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji, krajem septembra 2011. godine, procenjuje se na 1.754.662, od čega je privatnih preduzetnika i zaposlenih kod njih bilo 405.476, dok je preostalih 1.349.186 osoba bilo zaposleno u okviru privrednih društava i u administrativnim delatnostima. U poređenju sa septembrom 2010. godine, ukupan broj nezaposlenih veći je za tri odsto.

Industrijska proizvodnja opala je u septembru 2011. za 1,8 odsto u odnosu na isti mesec lane,  tako da je trend usporavanja rasta kumulativne proizvodnje nastavljen, što ukazuje na ozbiljnu krizu u koju je ovaj setkor zapao tokom poslednjih meseci. U prerađivačkoj industriji, kao najznačajnijem sektoru domaće industrije, evidentiran je pad proizvodnje u septembru ove godine za 4,8 procenata.

Prosečna neto zarada isplaćena u septembru iznosi 38.763 dinara i u odnosu na isplaćenu u avgustu, nominalno je veća za jedan odsto, a realno za 0,8 procenata. Prosečna zarada u odnosu na zaradu isplaćenu u septembru 2010. godine, nominalno je veća za 12,1 odsto, a realno je veća 2,6 odsto.

Kurs dinara u septembru nominalno je ojačao, u odnosu na prethodni mesec, prama evru za 0,4 odsto i prema švajcarskom franku za 3,8 procenata, dok je oslabio u poređenju sa američkim dolarom za 5,7 odsto. U odnosu na kraj prethodne godine, dinar je u nominalnom iznosu povećao svoju vrednost prema švajcarskom franku za 1,8 odsto, prema evru za 4,3 procenta i prema SAD dolaru za 6,2 odsto.

Bruto domaći proizvod privrede Srbije, izražen u cenama iz prethodne godine, prema fleš proceni Republičkog zavoda za statistiku, realno je porastao u trećem kvartalu 2011. za 0,7 odsto u odnosu na odgovarajuće tromesečje prethodne godine.

Robne cene su u proseku više za 0,1, a cene usluga za 0,2 procenta. Tako je, za devet meseci ove godine, rast potrošačkih cena iznosio 6,3 odsto. U septembru 2011. godine u odnosu na prethodni mesec, najveći rast cena zabeležen je u grupama: nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje (1,7%), transport (0,4%), stan, voda, električna energija, gas i druga goriva (0,4%), odeća i obuća (0,3%) i restorani i hoteli (0,2%), dok je najveći pad cena evidentiran u grupi alkoholna pića i duvan (-0,6%).

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-septembar 2011. iznosi 23.578,4 miliona dolara , što je za 24,2 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Izvezeno je robe u vrednosti od 8.849,5 miliona, što čini povećanje od 28,1 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 14.728,9 miliona dolara, što predstavlja rast od 22 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Neto devizne rezerve Narodne banke Srbije krajem septembra su iznosile 6.554 miliona evra, što obezbeđuje pokrivenost novčane mase od 446,0 odsto,a kratkoročnog duga u iznosu od 1.515,0 odsto i istovremeno pokriva više od osam meseci uvoza robe i usluga.

 

PROTEST UPOZORENJA SINDIKATA KOMUNALNIH DELATNOSTI

Sindikati zaposlenih u komunalnim delatnostima Srbije - Sindikat zaposlenih u stambeno-komunalnoj delatnosti Srbije, Granski sindikat javnih, saobraćajnih i komunalnih delatnosti „Nezavisnost“ i Udruženi sindikati Srbije „SLOGA“ Beograd, zbog izbegavanja socijalnog dijaloga i ignorantskog odnosa Vlade Srbije prema javnim komunalnim preduzećima i interesima građana Srbije, organizuju protest upozorenja, 10. novembra u 11,55 sati na Trgu Nikole Pašića i ispred zgrade Vlade Srbije.

Ocena stručne javnosti ukazuje da će borba za pitku vodu obeležiti 21. vek i to po uzoru na iste borbe koje se u svetu vode zbog eksploatisanja nafte. Vlasti u Srbiji obećale su domaćem i stranom privatnim kapitalu da će mu omogućiti ubiranje enormnog profita na bazi crpljenja prirodnih resursa vode i dobara od strateškog značaja za građane Srbije. Kroz tzv. modele „privatno-javnog“ partnerstva uslediće privatizacija javnih komunalnih preduzeća. Sa aspekta strateških nacionalnih i javnih interesa nastupiće nesagledive posledice po državu i naciju. Privatni kapital jedino poznaje profit i cene komunalnih usluga odmah višestruko uvećava. Rasprodajom vodnih i drugih strateški važnih resursa Vlada Srbije namerava da realizuje zahteve međunarodnih finansijskih moćnika (MMF i Svetske banke).

Obraćamo se javnosti i građanima u cilju njihovog istinitog informisanja da smo zatražili POVLAČENJE Predloga zakona o javnim komunalnim delatnostima i Predloga zakona o javnom i privatnom partnerstvu i koncesijama iz skupštinske procedure, zbog neuvažavanja stavova sindikata, stručne javnosti i predstavnika javnih komunalnih preduzeća, kao i da se građanima Srbije omogući da se REFERENDUMOM izjasne o ovom sudbonosnom pitanju od nacionalnog interesa.

Ne želimo da se istorija ponavlja i budućnost svih građana Srbije rešava u uskom krugu i sprezi političke oligarhije i interesa krupnog kapitala.

Ubeđeni da je naša elementarna sindikalna, građanska i moralna obaveza da štitimo interese svih građana korisnika komunalnih usluga, to ćemo i dalje činiti dosledno i principijelno svim legitimnim pravnim i sindikalnim sredstvima borbe, uključujući i obustavu rada, za šta očekujemo vaše razumevanje i podršku.

 

EVROPA "RIBA" SRBIJU ZBOG PUTARA

Samostalni sindikat putara Srbije se, zbog teškog položaja putara u Srbiji, obratio za pomoć Evropskoj federaciji radnika građevinarstva i drveta. Evropska federacija se u vezi s tim obratila komesaru za proširenje EU Štefanu Fileu, koji se oglasio pismom.

File naglašava da je neophodno da srpske vlasti primenjuju evropske standarde i pravila što pre je moguće. Međutim, primena standarda mora se odnositi i na zaštitu radnika i unapređenje odnosa, kako u oblasti građevinarstva, tako i komunikaciji s vlastima.

Ako se ima u vidu da je više hiljada radnika “Nibens grupe” danima protestovalo ispred zgrade vlade, a, po rečima predsednice Republičkog odbora sindikata Sonje Vukanović, niko od vlasti nije hteo da razgovara s njima, sem jednog izuzetka, onda bi Fileova poruka ubuduće mogla da izmeni tu praksu, jer Sindikat putara ne odustaje od borbe za svoja prava.

“U skladu sa članovima 152 i 154 Sporazuma, Evropska komisija ima zadatak da olakša socijalni dijalog između socijalnih partnera na nivou EU", kaže se u Fileovom pismu i dodaje da će, "na svom putu ka članstvu u EU, Srbija morati da usvoji sve važeće zakone tako što će unaprediti i obezbediti bolju zaštitu zaposlenih u skladu sa standardima EU".

Spor oko Nibens grupe potvrđuje značaj i korist socijalnog zakonodavstva EU u smislu zaštite zaposlenih, pa bi, s tim u vezi, Komisija mogla poslati poruku srpskim vlastima o neophodnosti usklađivanja zakona sa zakonima EU u toj oblasti. Još je gore ako propisi postoje, a ne primenjuju se.

U pismu Štefana Filea se navodi da "Evropska komisija, sa svoje strane, namerava da nastavi obezbeđivanje novca kroz pretprijemnu pomoć da bi se podržali nacionalni socijalni partneri, naročito imajući u vidu jačanje njihovih kapaciteta".

Putari «Nibens grupe » su, inače, 24. oktobra prekinuli proteste ispred Vlade Srbije, koje je Sonja Vukanović nazvala besmislenim, ali nastavljaju borbu za svoja prava. Radnici smatraju da se rešenje mora naći, ali, kako je reč o suštinskom problemu putne privrede, on prevazilazi nadležnosti Ministarstva za infrastrukturu i energetiku.

 

Od početka godine ugašeno 10.800 preduzeća, otvoreno duplo manje

POMOR FIRMI TEK SLEDI

Samo za devet meseci ove godine prestalo je da radi 10.800 preduzeća, što je duplo više nego u istom periodu prošle godine. S druge strane, prema podacima APR-a, otvoreno je svega 6.400 firmi, za 15 odsto manje nego 2010.

Izlaz iz situacije u kojoj svaka firma izbrisana iz registra APR-a sa sobom povlači ne mali broj porodica koje ostaju bez primanja i spisak nezaposlenih iz dana u dan sve više produžava, ne vidi se.

Predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević kaže da ima nekoliko razloga zbog kojih sve više firmi nestaje, ali da najgore tek sledi i da nas iduće godine očekuje opšti pomor preduzeća.

“Ukinuti su krediti za likvidnost i privreda je ostala bez obrtnih sredstava. Imamo situaciju da se 80 odsto preduzeća finansira iz kratkoročnih kredita, a država i javna preduzeća privredi duguju oko milijardu evra”, nabraja Knežević razloge zbog kojih je od početka ove godine ukinuto više od 10.000 firmi.

Razloga ima još, naglašava on, a među njima su i siva ekonomija, pad realne kupovne moći za čak 18 odsto, ali i odsustvo bilo kakvih reformi.

Preduzeća u Srbiji moraju osim poreza i doprinosa da plaćaju i 44 takse, tako da se sad nalazimo u nekakvoj lošoj beskonačnosti i ovo je ništa u poređenju sa onim što nas čeka naredne godine, a to je opšti pomor preduzeća, napominje Knežević. Dalji pad zaposlenosti i rast inflacije, naglašava on, dovešće do toga da sledeće godine privreda počne da liči na turističku atrakciju.

Ništa optimističnije nisu prognoze ni portparola Unije poslodavaca Srbije Dragoljuba Rajića, koji kaže da privrednici sve teže opstaju u uslovima u kojima se država sve više zadužuje i nameće privredi sve veći broj dažbina.

“Na svaki dinar koji se izdvoji za zaposlenog idu još 62 pare za doprinose, što su nameti koje imaju samo neke od najrazvijenijih zemalja Evrope. Kod nas je situacija takva da svaka treća firma koja se otvara je ili SUR ili STR zato što niko nema novca da krene u proizvodnju, a nijedna uspešna privreda ne počiva na trgovini već na proizvodnji”, napominje Rajić.

On podseća da u privredi radi 1,2 miliona ljudi, od toga je svega 290.000 u proizvodnji i upravo su oni ti koji izdržavaju i sebe, ali i 1,6 miliona penzionera. Zato su nam, napominje Rajić, potrebni ozbiljni zaokreti, koji bi između ostalog podrazumevali prebacivanje dela zaposlenih iz javnog sektora u proizvodnju.

“Država mora da ulaže u to, neophodno je otvaranje razvojne banke i okretanje unutrašnjim kapacitetima, razvoj poljoprivrede, elektronske, metalske industrije, pa i automobilske, turizma i ugostiteljstva”, ističe Rajić.

Ukoliko se to ne uradi, naglašava on, možemo da očekujemo dalji pad standarda, jer je država došla u tu situaciju da sve manje može da se zadužuje.

 

Intervju Slavice Savić za Tanjug

FOND PIO MORA PRESTATI DA BUDE "PROTOCNI BOJLER"

Fond za Penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) funkcioniše bez problema i ne treba širiti psihozu među penzionerima da za nekoliko meseci neće moći da se isplaćuju penzije, izjavila je zamenica predsednika Upravnog odbora (UO) Fonda Slavica Savić.

"Penzije nisu u opasnosti, država je garant, ona dotira penzije, ali ono što je problem jeste da, zbog celokupne situacije, ekonomske krize koja će doći, opšte nezaposlenosti, siromaštva, sive ekonomije, Fond dugoročno posmatrano može biti u problemu", rekla je u intervjuu Tanjugu Savić.

Ona je navela da pomenuti problem treba ozbiljno rešavati, "ne samo novinskim člancima, odgovornim ili neodgovornim izjavama",  već opštim konsenzusom svih činilaca u društvu, o tome šta treba odmah preduzeti.

Savić, koja je i sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije,   podsetila je da je UO Fonda uputio Pismo o namerama za strateško restrukturiranje Fonda predsedniku vlade i drugim institucijama.

"Još nije bilo odgovora, ali očekujemo da će veoma brzo biti, jer za tako nešto potreban je konsenzus svih. Ne može ceo posao da uradi Fond, to je javni interes, interes svih građana, penzionera, socijalnih partnera i države", ukazala je Savić.

Da Fond i dalje normalno funkcioniše, potrebno je doneti niz kratkoročnih, ali i dugoročnih mera. Radna grupa Fonda PIO dala je nekoliko predloga, među kojima je izmeštanje socijalnih davanja iz Fonda, pooštravanje fiskalne discipline, vraćanje imovine PIO fonda. Fondu je raznim reformama, izmenama zakona nametnuto niz drugih obaveza koje ne treba da ima. Recimo, samo u 2010. je Fond imao obavezu isplate oko 67 milijardi dinara za druge oblike, a ne za penzije. Na primer, tu su tuđa nega i pomoć, telesna oštećenja, socijalno osiguranje penzionera.

Potpredsednica UO ističe da PIO mora da se bavi onim što mu je osnovna delatnost. Ukoliko bi se htelo ići u pravo strateško restrukturiranje Fonda, kratkoročnim merama treba sprovoditi fiskalnu politiku, u pravom smislu te reči.

"Osim mere da se prilikom isplate zarada uplaćuju i doprinosi, moraju da se prate i poštuju svi propisi poreske politike i Zakona o radu », istakla je Savić dodavši i da treba rešavati i probleme velike nezaposlenosti i sive ekonomije.

Savić je podsetila da veliki broj poslodavaca ima neprijavljene radnike u mnogim granama i delatnostima, kao i da ima dosta onih koji zaposlenima "na ruke" daju deo zarade, a na minimalnu osnovicu zarade, uplaćuju doprinose.

Zato siva ekonomija mora biti uvedena u legalne tokove. Radi toga, ambijent privređivanja mora da bude poboljšan, kako bi poslodavci izvršavali svoje fiskalne obaveze, da ne bi utajili ono što su obavezni da daju.

Savić je istakla da, dugoročno,  Fond iz "protočnog bojlera" treba da postane kapitalni ili investicioni fond.

"Imamo iskustva mnogih zemalja, međutim svi činioci u društvu moraju postići konsenzus da tako nešto mora odmah da bude urađeno. U Švedskoj, Kini, Hrvatskoj, Sloveniji, zemljama u okruženju, država je uložila deo kapitala u svoje fondove, kao i primer Irske koja je posle prodaje telekomunikacione kompanije sva sredstva uložila u investicioni fond", kazala je ona.

Kombinacijom tekućih izvora i kapitala iz investiicionog ili kapitalnog fonda, došlo bi se u situaciju da se lakše razmišlja šta će biti za pet ili 10t godina.

Iskustvo 60 zemalja govori da državni fond može da inicira investicioni fond, a država treba da donese zakon o imovini takvog fonda.

Savić je podsetila da je Fond PIO godinama ulagao u rehabilitacione centre, u razne objekte i zdravstvene  ustanove. Pre par godina su pokrenuti sporovi i tužbe za vraćanje vlasništva po osnovu uloga Fonda.  Neki sporovi su dobijeni, neki su na drugostepenom sudu, a neki nisu ni započeti.

U ovom trenutku, Fond potražuje doprinose u iznosu oko 233 milijarde dinara, od čega je oko 105 milijardi osnovica, dok preostali iznos čine nenaplaćene kamate.

Izmene poreskih propisa i usvajanje mnogobrojnih preporuka privrede, kao što su uplata PDV po realizaciji, visina neoporezivog dela zarade, koraci su koje takođe treba preduzeti, ukazala je Savić, ocenivši da to što se događa sa Fondom jeste « refleksija opadanja ekonomske snage države."

Zakonom propisano usklađivanje penzija sa platama u javnom sektoru očito je  bila jedino moguće rešenje u tom trenutku.

"Učešće penzija u ukupnom domaćem proizvodu mora da bude 10 odsto, ono je sada 12 do 13 odsto. Mi u sindikatu slažemo sa i sa onim što je potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić rekao, da nema prostora da se starosna granica povećava i da to ne treba da bude predmet reformskih zakona", ukazala je Savić.

Potpredsednica UO Fonda PIO je zaključila da ključna tema treba da bude restrukturiranje Fonda, ali i poboljšanje ukupne poslovne klime, naročito sada kada

"nismo sigurni da li će biti ili ne udara drugog talasa ekonomske krize".

 

PROTESTI NA SVE STRANE

Studenti univerziteta u Srbiji, policijski sindikati, zdravstveni I socijalni radnici, štampari, putari i osobe s invaliditetom protestovali su juče na ulicama srpskih gradova, nezadovoljni svojim statusom i materijalnim stanjem.

Oko hiljadu studenata više fakulteta prošetalo je centralnim beogradskim ulicama, zahtevajući novu upisnu politiku. Akademci su sa Platoa kod Filozofskog fakulteta, uz povike „Hoćemo na budžet“ i „Dole školarine“, došli do zgrade Ministarstva prosvete, gde je studentska delegacija primljena na razgovore. Prethodno su pročitani zahtevi, u kojima se traži da svi studenti koji ostvare 48 bodova ostanu na budžetu, da apsolventske rokove imaju svakog meseca i da počnu pregovori o izmenama i dopunama Zakona o visokom školstvu, u cilju korigovanja školarina.

Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije održao je juče ispred zgrade vlade protest upozorenja i najavio veliki protest za 25. oktobar na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.

Taj sindikat traži povećanje zarada, povlačenje iz skupštinske procedure Zakona o izmenama i dopunama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, poštovanje Socijalno ekonomskog sporazuma, doslednu primenu potpisanih kolektivnih ugovora i potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora za socijalnu zaštitu.  

Nekoliko stotina osoba s posebnim potrebama iz čitave Srbije blokiralo je juče, drugi put u poslednjih mesec dana, saobraćajnicu na uglu Nemanjine i Kneza Miloša ispred Vlade Srbije, tražeći povećanje iznosa nadoknade za tuđu negu i pomoć i donošenje zakona o invalidnini za civile.

Oko sto radnika „Dnevnik novina i časopisa“ i „Dnevnik prometa“ protestovalo je  juče najpre ispred sedišta „Dnevnika“ a zatim su održali protestnu šetnju do Vlade Vojvodine, koja je osnivač ovog preduzeća.

Radnike niko od pokrajinskih funkcionera nije primio, ali obećano im je da će u ponedeljak sa njima razgovarati Miroslav Vasin, pokrajinski sekretar za rad.

Predsednica sindikata „Novina i časopisa“ Nada Štrbac kaže da se, iako im je osnivač pokrajina, po problemima sve više identifikuju sa radnicima preduzeća u kojima je sprovedena loša privatizacija.

Pripadnici MUP-a, članovi Policijskog sindikata Srbije, organizovali su juče ispred Policijske uprave za grad Beograd protestno okupljanje zbog lošeg materijalnog stanja zaposlenih u policiji. Nekoliko stotina policajaca još jednom je od nadležnog ministarstva zatražilo rešavanje zahteva koji se tiču poštovanja kolektivnog ugovora i poboljšanja opšteg materijalnog stanja pripadnika MUP-a.

Radnici „Nibensa“ nastavili su štrajk ispred Vlade Srbije i zahtevaju isplatu zaostalih zarada i deblokadu računa.

“Putevi Srbije“ ni u četvrtak nisu isplatili zarade zaposlenima u „Nibens grupi“, pošto AIK banka, kao najveći poverilac putarskih firmi uhapšenog Mila Đuraškovića, nije to dozvolila.

 

Razgovori SSSS i LDP-a

PRIORITETNI CILJ VLADAVINA PRAVA I STRATEGIJA RAZVOJA

Savez samostalnih sindikata Srbije i Liberalno demokratska partija složili su se da je priroritetni cilj Srbije uspostavljanje reda u državi i njenim institucijama, vladavina prava i jasna strategija razvoja Srbije.

Uprkos postojanju razlika, najveći sindikat u Srbiji i ta stranka su zaključili da Srbija treba da bude pravna država, što za članstvo sindikata znači poštovanje zakona,  kolektivnih ugovora, redovna isplata zarada i doprinosa.

Na sastanku članova Predsedništva SSSS I predsednika samostalnih sindikata sa predstavnicima LDP-a, ukazano je da je, uz neophodnost sveobuhvatnih reformi, potrebno zaustaviti otpuštanja, pokrenuti proizvodnju i omogućiti otvaranje novih radnih mesta, što se može postići kroz razgovore reprezentativnih sindikata, reprezentativnih poslodavaca i države.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović rekao je novinarima da se na sastanku nije razgovaralo o međusobnim ponudama, niti nuđenju glasova za izbore, već da Sindikat traga za idejom i vizijom kakva Srbija treba da bude.

"Ovo nije bio taj oblik sastanka na kojima mi nudimo vama, a vi nudite
nama. Ovo je bilo upoznavanje, hteli smo da međusobno saslušamo ideje i vidimo šta je od svega toga prihvatljivo građanima Srbije", kazao je Orbović.

Predsednik LDP-a Čedomir Jovanović je Sindikatu predložio partnerstvo, i to, kako je rekao, s jasnim planom.

“Ne obećavamo nova radna mesta, ne obećavamo milijarde investicija. U ovom trenutku smo došli da se dogovorimo oko politike koja će sprečiti dalji razvoj nezaposlenosti", kazao je Jovanović, dodavši da su i zaposleni i poslodavci žrtve neodgovorne i preskupe države.

On od sindikata očekuje, kako je rekao, « onu vrstu podrške bez koje ne možemo promeniti naše društvo ». To nije podrška LDP-u, jer to bi bilo jeftino, već podrška ideji modernizacije zemlje, objasnio je Jovanović.

Sastanak sa predstavnicima LDP-a je drugi u nizu koji je SSSS organizovao u cilju razgovora sa političkim partijama i eventualne buduće saradnje.

Orbović je na kraju ponovio da će se na sednici Veća SSSS 28. oktobra razmatrati eventualni politički angažman sindikata.

"Veće je naš najviši organ koji donosi određene odluke, a nakon toga ćemo imati izjašnjavanje", kazao je Orbović.

On je istakao da će nakon tog datuma moći jasno da se razgovara o načinu i profilisanju političkog delovanja Sindikata.

 

SSSS uputio pismo Cvetkoviću i Dačiću

PRONAĆI HITNO REŠENJE ZA ZAPOSLENE U PUTNOJ PRIVREDI

Već više meseci traje nezadovoljstvo radnika „Nibens grupe“ kao posledica loše privatizacije i nespremnosti vlade da reši probleme u kompanijama putne privrede u kojima je zaposleno 5.000 ljudi.

Predstavnici zaposlenih i Samostalni sindikat putara Srbije su se u više navrata obraćali predsedniku Republike i vlade i nadležnim ministarstvima, razgovarali sa predstavnicima vlade i banaka, ali problemi su i dalji ostajali nerešeni, zbog čega su radnici bili primorani da organizuju proteste.

Svi dosadašnji razgovori o zahtevima zaposlenih i obećanja koja su dale nadležne institucije nisu ispunjena, tako da su radnici bili prinuđeni da svoja prava traže na ulici i proteste radikalizuju do ispunjenja zahteva.

Zaposleni se i danas nalaze ispred zgrade Vlade Srbije, zahtevajući ono što im i pripada, odnosno da primaju zarade i nastave da rade.

Međutim, umesto da im omogući uslove da posluju i prevaziđu krizu, država i njene institucije primenjuju silu prema zaposlenima koji samo žele da sačuvaju svoja preduzeća i radna mesta.

Državni organi, pre svega policija, koriste nasilje i brutalne mere kako bi sprečili radnike da ostvare svoje zahteve, što Savez samostalnih sindikata Srbije najoštrije osuđuje i traži da policija odmah prestane sa preduzimanjem represivnih mera prema radnicima i da ih ne sprečava da ostvare svoja prava. 

Zahtevamo da vlada hitno preduzme neophodne mere i kroz socijalni dijalog pronađe optimalno rešenje, kako za državu, tako i za zaposlene“, piše u pismu koje je predsednik SSSS Ljubisav Orbović uputio predsedniku Vlade Srbije Mirku Cvetkoviću i ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću.

 

Sindikat pravosuđa Srbije i Ministarstvo pravde potpisali Protokol

POBOLJŠANJE MATERIJALNOG POLOŽAJA ZAPOSLENIH

Sindikat pravosuđa Srbije i Ministarstvo pravde potpisali su posle višemesečnih pregovora Protokol o poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih.

Prema dogovoru, nakon usvajanja rebalansa budžeta, najkasnije do 30. novembra ove godine, zaposlenima u pravosudnim organima biće isplaćene jubilarne nagrade za 2009. i 2010. godinu, dok će se pregovori o platama nastaviti u toku sledeće godine.

Predsednica Sindikata pravosuđa Srbije Slađanka Milošević objašnjava da Protokol ima 13 tačaka i da se sastoji iz dva dela.

“Prvi deo protokola realizovaće se nakon usvajanja rebalansa budžeta, najkasnije do 30. novembra i u okviru njega biće isplaćene jubilarne nagrade za 2009. i 2010. godinu, jednokratne pomoći za porodilje i nameštenike, a biće usvojene uredbe o izmenama i dopunama Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata u Upravi za izvršenje zavodskih sankcija za službe obezbeđenja i službe zdravstvene zaštite. Biće isplaćene i nagrade za septembar zaposlenima u službi za obezbeđenje, kao i dugovane dnevnice i pripadajući putni troškovi zaposlenima u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija”, ukazuje Miloševićeva.

Ona dodaje da se drugi deo protokola odnosi na nastavak dijaloga oko zarada i drugih primanja zaposlenih u 2012. godini, s tim što će Ministarstvo pravde podržati inicijativu Sindikata za izmenu Zakona o platama državnih službenika i nameštenika.

“Osim toga, Ministarstvo pravde uspostaviće kontakt sa komercijalnim bankama u cilju obezbeđivanja stambenih kredita pod povoljnijim uslovima od tržišnih za zaposlene u pravosudnim organima i ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, dok će ministarka pravde nadležnim ministarstvima predložiti i donošenje pravilnika o izmenama i dopunama Pravilnika o utvrđenju radnih mesta, odnosno poslova u zatvorima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjima, i to za radna mesta na kojima je broj izvršilaca povećan”, naglašava Miloševićeva.

 

Sednica Socio-ekonomskog saveta

OGRANIČENA DUGOVANJA DRŽAVE

Krajem septembra Ministarstvo finansija će sačiniti propis kojim će konačno biti sprečeno da država neograničeno duguje preduzećima širom Srbije.

Tako će naplata potraživanja biti ograničena na najviše 60 dana, što će povećati izvesnost plaćanja i pirvrednu i investicinu klimu u zemlji. Uz to će biti donet i jasan mehanizam da se uz neto zaradu isplate i porezi i doprinosi.

Ovo je najznačajniji zaključak sa sednice Socio-ekonomskog saveta na kojoj se, posle letnje pauze, osim o realizaciji obećanja datih u socijalnom sporazumu, diskutovalo i o budućem zakonu o štrajku.

Ipak, do važnijih pomaka nije došlo. Radnoj grupi, koja se bavi pisanjem zakona o štrajku, izveštaj je ”vraćen na doradu”, jer u ključnim tačkama nije postignuta saglasnost socijalnih partnera.

“Izveštaj o zakonu o štrajku biće vraćen radnoj grupi i nadamo se da ćemo za mesec ili dva imati tekst zakona ili da ćemo, u suprotnom, doći do toga da nam zakon uopšte nije potreban”, rekao je predsedavajući SES-a i predsednik Saveza samostalnog sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

On je nakon dvočasovne sednice kazao da postoje „određene nesuglasice“ i da su ključni momenti sporenja između sindikata i poslodavaca oni koji se tiču uvođenja „lokauta“ u zakon, kao i uvođenja minimalnog procesa rada za sve.

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić naglasio je da Srbija ni u kom slučaju nije u obavezi niti pod nekim pritiskom da mora da usvoji ovaj zakon, kao i da je važno da radna grupa dobro radi na usklađivanju teksta.

„Nećemo žuriti sa donošenjem zakona i nećemo ga usvajati dok god ne budu oko toga svi saglasni“, istakao je Ljajić. On je precizirao koje su to sporne stvari oko kojih poslodavci i sindikati ne mogu da se dogovore.

Lokaut i obezbeđivanje minimalnog procesa rada za sve su najviše sporni za obe strane, a neslaganja ima i oko načela zaštite imovine, jer sindikati smatraju da je to preširoko određeno. Sledeća sporna stvar je odredba o određivanju zaposlenih koji bi bili dužni da rade za vreme štrajka, čemu se sindikati protive, a poslednje, za koje mislim da ćemo naći rešenje, jeste mogućnost isplate zarada za vreme štrajka, precizirao je Ljajić.

Zajednički jezik pregovarači nisu našli ni kada se radi o praćenju sporazuma koji su pre pet meseci potpisali sindikati, poslodavci i država.

Orbović je rekao da sindikati nisu zadovoljni kako se poštuje ovaj sporazum naročito u onom delu koji se tiče cena koje stalno rastu, a za koje je nadležna država.

"Evidentno je da cene konstantno rastu, reč je cenama osnovnih namirnica i energenata. To pitanje mora da se reši, jer je ključno", kazao je on.

“Država se, osim toga, obavezala da će davati prednost domaćim preduzećima na tenderima za javne nabavke, a imamo situaciju da je na tenderu za nabavku 40 marica naša ‘Zastava’ ostala bez tog posla, a umesto nje posao je dobila strana firma”, ukazao je Orbović.

Da dogovora oko analize dosad učinjenog po Sporazumu nije bilo potvrdio je i predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.

Nismo zadovoljni tempom kojim se rešavaju stvari, sindikati imaju primedbe na granske ugovore, ali trenutno se radi na tome. Što se tiče zakona o štrajku mislim i da poslodavci imaju pravo na štrajk i da bi lokaut trebalo da bude u zakonu, ocenio je Atanacković.

Na sledećoj sednici govoriće se o načinu na koji država može da spreči zloupotrebe otpremnina, a analiziraće se i predlog da se rad na određeno vreme produži sa jedne na tri godine.

 

NOVI TALAS OD 150.000 OTKAZA ZA SRBE

Drugi “talas” krize u Srbiji, ukoliko ne budu preduzete adekvatne mere, može da donese još 150.000 otkaza, a Vlada Srbije nije spremna za takav scenario, izjavio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

Govoreći na skupu pod nazivom “Posledice mogućeg novog udara ekonomske krize na privredu Srbije”, koji je organizovala najveća sindikalna centrala u Srbiji, Orbović je upozorio da posle prvog “talasa”, kada je 200.000 ljudi dobilo otkaze, u narednom bez posla može da ostane još 100.000-150.000 ljudi, dok zbog rastuće nelikvidnosti postoji mogućnost da do kraja godine oko 12.000 preduzeća ode u stečaj.

“Vlada očito nije spremna za takvo dešavanje i bogu se moli da do toga ne dođe. Onaj ko ne bude razumeo u ovom momentu sindikate, radnike i sve građane Srbije, i ne treba da ulazi u politiku i ide na izbore", rekao je lider SSSS.

Od januara do juna ove godine kupovna moć građana Srbije opala je između pet do 10 odsto, s obzirom na rastuću tendenciju poskupljenja artikala u maloprodaji. Podaci SSSS pokazuju da su cene proizvoda i usluga, izražene u evrima, porasle u proseku od tri do 10 procenata, a jedina životna namirnica koja u ovoj godini nije poskupela je jestiva mast. Standard je narušen i stalnim rastom cena komunalnih usluga, koje se formiraju po opštinama i pod kontrolom su lokalnih samouprava.

Orbović je ukazao da vlast više nema nikakvih prava da se pravda da ne može da reši probleme, već mora da ima viziju i da, barem malim koracima napred, ostvaruje vidljive rezultate.

“U vreme socijalizma barem smo svake godine videli neki boljitak, a sada je obrunuto, jer nam je svake godine sve teže. Zato je pred sindikatom teška borba I potreban mu je mnogo širi krug ljudi sa znanjem I pozitivnom energijom”, istakao je on.

S obzirom na to da ima obavezu da na svaki način zaštiti članstvo, Sindikat će nastaviti sa vršenjem pritiska na vlast a, takođe će I od drugih aktera društva tražiti rešenja u cilju postizanja opšteg konsenzusa u društvu.

Ukazavši da kriza u Srbiji previše dugo traje i da je počela još 1980. godine, profesor Milorad Unković je kao najveće probleme naveo veliku nezaposlenost i opštu zaduženost.

Prema njegovoj proceni, u Srbiji ima najmanje 900.000 nezaposlenih, s obzirom na to da mnogi nisu evidentirani, dok je siromašnih više od milion. Zato, naveo je Unković, mora se hitno doneti adekvatna socijalna politika.

Da bi se, prema rečima profesora, adekvatno borilo protivkrize, neophodan je konsenzus svih socijalnih partnera, kao i jak sindikat.

Profesor Miroljub Hadžić je uporedio obim i dubinu sadašnje krize sa krizom iz tridesetih godina minulog veka.

Osnovni okidač nastanka kriza je neograničena pohlepa aktera, rekao je on i naglasio da je jedan od prvih neophodnih koraka za njeno prevazilaženje reforma kompletnog finansijskog sistema.

 

OTPREMNINA SAMO ZA STAŽ KOD POSLEDNjEG GAZDE?

Zaposleni koji iz preduzeća odu kao tehnološki višak, ukoliko budu prihvaćene izmene Zakona o radu, više neće moći da računaju da će im od poslodavca biti isplaćena otpremnina za ceo radni vek, izjavio je ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić.

Ministarstvo rada i socijalne politike je članovima Socijalno-ekonomskog saveta dostavilo predlog izmena Zakona o radu po kojem će poslodavac radniku koji odlazi iz preduzeća isplatiti otpremninu samo za period koji je proveo u toj firmi, a ne za ceo radni staž, rekao je Ljajić.

Reč je, naime, o izmeni člana 158. Zakona o radu na čemu je insistirao Međunarodni monetarni fond tokom poslednjih pregovora sa Vladom Srbije.

"Tokom pregovora sa Fondom, inače, istaknuto je da je nezaposlenost ozbiljan problem i dve su ključne izmene u novom predlogu Zakona o radu", kazao je Ljajić.

Prema njegovim rečima, prva donosi promene kada je reč o radnom odnosu na određeno vreme. MMF je insistirao na tome da se rad na određeno vreme sa maksimalnih godinu dana poveća na tri godine. Oni smatraju da bi to podstaklo zapošljavanje. Druga izmena, koja se odnosi na isplatu otpremnine, takođe bi, prema oceni zvaničnika MMF-a, trebalo da motiviše poslodavce da zapošljavaju nove ljude.

Ljajić je dodao da dosadašnja praksa pokazuje da su poslodavci nerado zapošljavali radnike sa dužim iskustvom iz straha da će ih ako naprave pogrešnu procenu njihovo otpuštanje skupo koštati.

Na nedavno održanom sastanku sindikata sa Međunarodnim monetarnim fondom, Albert Jeger je ocenio da je pitanje otpremnina „na čudan način definisano u Srbiji, jer visina otpremnine zavisi ne samo od broja godina provedenih u trenutnoj firmi, nego od čitavog radnog staža“.

Zbog toga će, prema njegovom mišljenju, firma razmišljati da li da zaposli starijeg radnika ako mora da mu isplati toliku otpremninu.

Složivši se sa takvom nelogičnošću, potpredsednik Veća SSSS Miodrag Mijatović je, međutim, upozorio da će, „ukoliko se krene sa ispravljanjem jedne, pokrenuti deset drugih nepravdi“.

„Jedna promena u Zakonu o radu, povući će niz drugih, a sindikat neće dozvoliti bez dugoročnih rešenja i dobrog promišljenja da se Zakon o radu menja“, ukazao je on.

 

SSSS krajem oktobra odlučuje da li će ući u izbornu trku

ORBOVIĆ: MORAMO DA SE UMEŠAMO U IZBORE

Savez samostalnih sindikata Srbije je, radi poboljšanja položaja radnika, odlučio da se uključi u političku borbu kako bi na taj način efikasnije ostvario ciljeve.

Konačna odluka da li će ući u izbornu trku biće doneta u drugoj polovini oktobra, ali za sada je sigurno da SSSS na izbore neće izaći kao politička stranka, već će na njih ići sa nekom drugom političkom opcijom.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović, međutim, tvrdi se u ovom trenutku ne nazire stranka, odnosno koja je to politička opcija koja štiti interese zaposlenih.

„Ideja o političkom angažovanju nije potekla od rukovodstva sindikata, već od članstva, koje je shvatilo da je to način da se efikasnije dođe do rezultata. Očevidno je da protesti ne daju nikakve efekte i da zato moramo da se umešamo u naredne izbore. Lično smatram da političkim angažovanjem i učestovanjem u samoj vlasti i sa relativno smanjenom energijom sindikat može postići mnogo više kada se donose nove zakonske regulative“, kazao je Orbović i dodaje da su sindikalci nezadovoljni neoliberalnom politikom koja se vodi u Srbiji i da smatraju da mogu da ponude kvalitetnije i bolje rešenje života „nego što ga sada imamo“.

On je napomenuo da sindikat, za sada, ima samo dva načina delovanja - kroz Socijalno-ekonomski savet i izlazak na ulicu.

„I jedno i drugo funkcioniše samo u nekim periodima. Osim toga, ne možete biti stalno na ulici, pri čemu se svi protesti završavaju po principu nikom ništa“, rekao je Orbović, ukazavši da, za sada, postoji veliko interesovanje intelektualaca i poznatih ličnosti koji podržavaju političko angažovanje sindikata.

On je odbacio pojedine tvrdnje da je najavom političkog angažovanja sindikat obezbedio svojevrsnu podršku DS-u za izbore, ali i ne krije da su sindikati do sada najviše razgovarali sa partijama leve orijentacije.

Najava SSSS da će se uključiti u politički život izazvala je brojne reakcije, od onih da sindikat treba da se bavi svojim poslom do podrške političkih partija i merkanja kojoj od njih bi se to brojno članstvo priklonilo.

Potpredsednica DS Jelena Trivan smatra da je političko angažovanje sindikata novina za Srbiju, ali ne i za svet.

„Mi, a pretpostavljam i druge levičarske stranke, imamo interes da uključimo sindikate u svoje redove i to ćemo i raditi“.

Na konstataciju da je DS imala potpisane sporazume sa nekim sindikatima o saradnji koja se nije pokazala uspešnom, Trivan odgovara da je u Srbiji sve u začetku, pa tako i modeli političke saradnje sa sindikatima.

„Ne bih se upuštala u ocene te saradnje, ali je činjenica da smo mi taj model uspostavili i da ćemo na njemu raditi.“.

U SPS-u tvrde da su jedina partija koja je na svom kongresu okupila sve relevantne sindikate u državi i dodaju da je to jedan od signala da sindikalci u SPS-u vide odgovornog i iskrenog partnera.

Poslanik SPS-a Dejan Radenković je protiv da se sindikati politizuju.

„Među sindikalcima ima pripadnika različitih političkih opcija, ali uterivati ih u neku, zarad nekih ličnih političkih interesa pojedinaca, jeste nemoguće. Mi, kao levičarska stranka maksimalno se trudimo da imamo kontakte sa sindikatima, kao i da u parlamentu kroz amandmane zastupamo prava radnika i tu grupu socijalne kategorije stanovništva“, rekao je Radenković.

Voljni da sarađuju sa sindikalcima su predstavnici URS gde navode da ukoliko se sindikati okušaju u političkoj utakmici u ovoj partiji će sigurno imati partnera za razgovor. Orboviću iz LDP-a nisu poslali nikakav signal, osim da nije vreme za opredeljivanje za političke partnere, jer izbori nisu na vidiku.

Narodni poslanik iz SDPS Meho Omerović smatra da su sindikati produžena ruka stranaka socijaldemokratske orijentacije i da su uvek dobrodošli.

 

PET OPASNOSTI PO EKONOMIJU SRBIJE

Srbija bi se od novog udara svetske ekonomske krize mnogo duže oporavljala nego što je to bio slučaj sa krahom iz 2008, čije se posledice osećaju i danas, smatraju neki od najuticajnih domaćih ekonomista.

Pet potencijalnih opasnosti od nove krize su po nezaposlenost, kurs, inflaciju, strane direktne investicije, kao i po izvoz. Ukoliko se ne reše problemi u evrozoni i s SAD, nova kriza se može očekivati već do kraja godine.

Ekonomisti su, međutim, optimisti u tome da bi slabljenje kursa ipak bilo manje nego pre tri godine. Prošla kriza je kurs dinara oslabila oko 30 odsto, nezaposlenost povećala sa 14 na 22 procenta, ugašeno je na hiljade preduzeća, a godišnji priliv stranih investicija smanjen je tri puta. Sve će to biti bolne tačke i u slučaju novog ekonomskog kraha.

Član saveta NBS Milojko Arsić, koji je obavljao funkciju savetnika premijera Mirka Cvetkovića, kaže da je ponovno izbijanje svetske ekonomske krize sada mnogo izvesnije nego pre nekoliko meseci.

“Srbija nema šanse da izbegne ekonomsku krizu, već samo da je ublaži, eventualno nekim podsticajnim merama. Najviše bi se povećala nezaposlenosti, koja je inače gorući problem u Srbiji. Veliki problem bi bio i usporen dolazak stranih investitora, što je veoma loše ako se zna u kojoj je meri Srbija zavisna od tog novca. Primera radi, italijanski ‘Fijat’ bi verovatno već odavno počeo sa proizvodnjom novog automobila u Kragujevcu da nije bilo udara pre tri godine”, objašnjava Arsić.

Prema njegovim rečima, ako i dođe do krize, ona će izbiti veoma brzo, možda već do kraja godine, a završiće se veoma sporo.

Ekonomista Ljubomir Madžar smatra da bi novi udar prvo pogodio preduzeća.

“Privreda je već na ivici solventnosti, u velikim je dugovima, koji su pretežno u evrima, što je otežavajuće znajući da će dinar nesumnjivo morati da pada. Tada bi I dugovi preduzeća rasli u odnosu na imovinu, što znači da za privredu ne bi bilo života. Firme će biti nesolventne, a takve idu u stečaj koji se često završava likvidacijom”, kaže Madžar.

“Nova kriza bi bila veliki udarac za Srbiju i još teže bi se oporavili od te krize nego 2008. Možda procenti rasta nezaposlenosti, inflacije ili slabljenja kursa ne bi bili drastični kao pre tri godine, ali bi svakako dodatno otišli u negativnom smeru. Međutim, bez obzira na to, oporavak bi bio znatno mukotrpniji u odnosu na prvi udar. Najranjivije tačke jesu nezaposlenost, kurs, likvidnost privrede i inflacija. Moglo bi da dođe do manjeg priliva investicija, ali i do povlačenja novca iz Srbije”, objašnjava Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta.

Najgore od svega je što, prema Vučkovićevim rečima, Srbija tu ne može mnogo da učini.

Ipak, ne bismo smeli da zabijamo glavu u pesak kao što smo to uradili pred početak prošle krize. Javna potrošnja ne sme da se povećava i što pre mora da se smanji budžetski deficit. To nije urađeno 2008, a sada bi moralo da se odradi, zaključuje Vučković.

Ljudi iz aktuelne vlade su pre tri godine govorili da će Srbija izbeći krizu i u njoj čak profitirati. Takvih izjava sada nema i izgleda da je svima jasno da od nove krize može da bude samo štete.

 

Predlog SES-a

KRIVIČNA ODGOVORNOST ZA POSLODAVCI KOJI NE ISPLAĆUJU ZARADE

Socijalno-ekonomski savet predložio je da se u Srbiji uvede krivična odgovornost za poslodavce koji duže od tri meseca ne isplaćuju radnicima zarade.

Predsedavaći SES-a Ljubisav Orbović rekao je da bi se izmenom Krivičnog zakona i krivičnom odgovornošću za poslodavce regulisalo neisplaćivanje plata, neoveravanje zdravstvene knjižice i neuplaćivanje doprinosa zaposlenima.

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić je novinarima nakon sednice Saveta kazao da će uslovi za uvođenje tog krivičnog dela biti definisani tokom javne raspave.

On je naglasio da u Srbiji ogroman broj ljudi ne prima zarade redovno, kao i da bi uvođenje krivičnog dela bio jedan od načina da država ne mora svake tri-četiri godina da povezuje radnicima staž.

Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković je rekao da ideja krivične odgovornisti postoji u mnogim zemljama, ali da, kada je reč o Srbiji, treba uzeti u obzir razloge zbog kojih poslodavac ne isplaćuje zarade, odnosno da li je to možda zato jer ima prevelika potraživanja od države i drugih subjekata.

Savet je razmatrao Socijalno-ekonomski sporazum za koji je Ljajić rekao da je njegova primena zadovoljavajuća i da se razvija pozitivnom dinamikom, s tim da u pojedinim njegovim delovima ima, kako je rekao, određenih kašnjenja.

Ljajić je kazao da je predloženo da se poveća neoporezivi deo zarade sa 7.310 dinara na 10.000 dinara od oktobra, na šta je Atanacković rekao da u Uniji nisu u potpunosti zadovoljni, jer smatraju da minimalna zarada mora biti oslobođena oporezivanja.

Govoreći o sprovođenju sporazuma, ministar je kazao da je vlada od početka godine izdvojila 20 milijardi dinara za podsticaje prioritetnih privrednih grana. Do kraja godine sporazumom je planirano ukupno da bude izdvojeno oko 35,5 milijardi dinara.

Prema njegovim rečima, iz Fonda za razvoj za pomoć privredi I otvaranje novih radnih mesta je opredeljeno oko osam milijardi dinara od predviđenih 17,7 milijardi dinara.

Radni staž je povezan za 13.000 radnika, a postupak povezivanja je u toku za još 91.000 radnika, rekao je Ljajić.

Dogovoreno je i da se do septembra definišu mere za smanjenje nelikvidnosti, odnosno rokovi u kojima bi se moralo plaćati dobavljačima, kao i da do kraja avgusta bude završena studija izvodljivosti za otvaranje Razvojne banke, koja bi trebalo da počne da radi do kraja godine.

On je kazao i da predlog zakona o štrajku neće biti uvršten u skupštinsku proceduru, dok se o rešenjima ne usaglase sve strane.

Ministar je kazao i da nisu zadovoljni radom Odbora za reprezentativnost, tako da je dogovoreno da se donese novi zakon o registraciji i reprezentativnosti na osnovu kojeg će se raščistiti sindikalna i poslodavačka scena.

Predstavnici Socijalno-ekonomskog saveta potpisali su sporazum o saradnji sa predstavnicima Socijalno-ekonomskog savjeta Republike Srpske.

 

Razorne ekonomske posledice u Srbiji

KOMŠIJE “ŠIJEMO“ I U KRIZI

Kriza je porazila Srbiju na mnogim poljima - izgubljeno je 220.000 radnih mesta, a prosečne plate su pale za petinu. Pokazatelji deluju još strašnije kada se uporede sa situacijom u bivšim jugoslovenskim republikama, a to poređenje nedvosmisleno pokazuje da smo prošli najgore.

I druge bivše republike beleže „minuse“ na mnogim frontovima. Makedonija je jedina u kojoj zaposlenost nije manja, ali blizu naše „seče“ radne snage još je jedino Hrvatska. U njoj je onih sa overenom radnom knjižicom danas 10,9 odsto manje nego u septembru 2008. godine. Hrvatska je na ovoj listi jedina stala uz Srbiju i u slučaju pada zarada. U njoj su plate, međutim, „mršavije“ za svega 3,4 odsto. Zaposlenima u ostalim zemljama okruženja i tokom kriznih godina zarade su rasle.

Srbija je u septembru 2008. godine upošljavala 1,99 miliona ljudi. U martu 2011. godine na radnim mestima je 1,77 miliona građana. To je pad od čak 11,2 odsto. U Sloveniji je tokom krize broj radnika smanjen za 7,3 odsto, u Crnoj Gori ih je manje 5,4 odsto, a u Bosni i Hercegovini 1,4 odsto. Makedonija je jedina bivša republika u kojoj je tokom ove dve i po godine broj zaposlenih povećan i to za - 6,5 odsto.

Stručnjake ovaj presek ne iznenađuje previše. Srbija je, kažu, propustila da uradi mnoge stvari koje bi sprečile ovako loš rezultat.

Imamo tako drastičan pad zaposlenosti jer smo zakasnili sa privatizacijom. Ogroman broj ljudi je bio zaposlen u tim firmama, a mnoge su ovih godina prestale da rade, smatra ekonomista Miroslav Zdravković, koji je i prikupio i uporedio ključne pokazatelje za bivše republike.

“Oko 200.000 ljudi sada radi u preduzećima kojima prete stečaj i likvidacija, tako da broj zaposlenih može još da se smanji. Nismo vodili računa o podsticaju proizvodnje, pa su ostale republike imale rast zaposlenih u industriji, a kod nas je taj broj prepolovljen”.

Drugi srpski poraz su - zarade. Da su male i da iz dana u vrede sve manje na svojoj koži oseća većina građana Srbije. U ciframa to izgleda ovako - prosečni građanin Srbije u početku svetske ekonomske krize svakog meseca je primao 430 evra. U martu ove godine taj prosek se „istopio“ i sveo na 346 evra, što je pad od 19,5 odsto. Hrvatska zarada je u istom periodu spala sa 732 na 707 evra.

U ostalim bivšim republikama plate su, koliko-toliko, rasle. Statistika pokazuje da je skok bio najveći u Makedoniji. U ovom periodu one su porasle za petinu - sa 276 evra dostigle su 332 evra. U Crnoj Gori zarada je porasla za 17,9 odsto - bila je 429, a sada je 506 evra. Slovenački prosek je ojačao za 7,2 odsto i stigao je do 970 evra. I u Bosni i Hercegovini je plata „teža“, doduše, za svega 3,3 odsto i danas iznosi 409 evra.

Ekonomista Aleksandar Stevanović kaže da podaci ne treba da čude, jer je Srbija  na pola puta između socijalizma i kapitalizma i nije u stanju da se nosi sa spoljnim poremećajima.

« Ova kriza je otkrila sve slabosti, ali bi se sve to desilo jednog dana i bez krize. Plaćamo to što narod ne želi reforme, a država ih ne sprovodi. Ovo je dug koji plaćamo jer nismo uradili ono što smo morali. Ne čudi ni što je Makedonija toliko bolja. I oni i Crna Gora, a delom i Hrvatska, odmakli su u tržišnim reformama. Srbija i Bosna i Hercegovina su najmanje uradile ».

I inflacija je najveća, a nemamo se čime pohvaliti ni po pitanju rasta potrošačkih cena koji je u Srbiji, opet, najveći. Međugodišnja inflacija, aprila ove u odnosu na april prošle godine, u Srbiji iznosi čak 14,7 odsto. Godišnja inflacija u Makedoniji iznosi 4,8 odsto, a u Crnoj Gori 3,7 odsto. U Bosni i Hercegovini su u prva tri meseca ove godine, u odnosu na isti period lane, cene porasle tri odsto, a u Hrvatskoj 2,6 odsto. Godišnji rast potrošačkih cena u Sloveniji je 1,9 odsto.

Kada se ukrste podaci o manjem broju zaposlenih i padu zarada, nije baš nikakvo čudo što je Srbija rekorder i po padu ukupnog fonda zarada. Podaci pokazuju da je on smanjen za više od četvrtine, precizno 28,5 odsto. U septembru 2008. godine je iznosio 857 miliona evra, a sada je spao na 612,4 miliona evra. Značajan je pad i u Hrvatskoj - 14 odsto, dok je u Sloveniji manji za svega 0,7 odsto. U Bosni i Hercegovini je veći za 1,8 odsto, u Crnoj Gori za 11,6 odsto. U Makedoniji je veći za čak 28 odsto, ali je i logično s obzirom na činjenicu da su oni imali najveći rast zaposlenosti i zarada.

I na kraju prilično nelogičan podatak. Kada bi se efekti krize merili po broju nezaposlenih na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja, Srbija ovaj uragan jedva da je osetila. Iako svi znamo da su radnici ostajali bez posla munjevitom brzinom, broj zvanično nezaposlenih se povećao za samo 4.000 ili 0,6 odsto. Dostigao je cifru od 730.000.

Podatak od 220.000 manje zaposlenih u Srbiji proizilazi iz zvanične evidencije. Procene Međunarodnog monetarnog fonda su mnogo poraznije. Oni veruju da je tokom krize bez posla ostalo blizu 440.000 ljudi. Brojka je daleko veća od naše zvanične evidencije, jer je među njima 245.000 zvanično zaposlenih, dok je preostalih, ravno 195.000, radilo u - „sivoj“ zoni. I oni potvrđuju da je brojčano najveći gubitak u industriji. Tamo je radilo oko 526.000 radnika, a dve godine kasnije zvanično zaposlenih je ostalo 447.000. To je pad od čak 79.000, što je 14,9 odsto. Gledano kroz procente, najviše se „urušio“ agrarni sektor. U poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu radilo je 232.000 ljudi, a ostalo je 163.000 zaposlenih. To je 29,9 odsto manje.

Ta pasivnost evidentno ne krasi građane ostalih bivših republika. U Slovenija je tako broj registrovanih nezaposlenih povećan za 57.000 što je čak 96,6 odsto. Hrvatski zavod je zabeležio 98.000 više nezposlenih što je 48,6 odsto, a bosanski 48.000 što je tačno 10 odsto. U Crnoj Gori je broj nezaposlenih veći za 4.300 što je 15,5 odsto. I opet je Makedonija najuspešnija, jer je jedino u njoj broj nezaposlenih smanjen, za 3,3 odsto - ili 10.000 ljudi.

U Srbiji su nepouzdana osnovna dva statistička podatka, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda i stopa nezaposlenosti, smatra Miroslav Zdravković.

“Mi ne možemo da budemo sigurni da li je nezaposlenih 500.000 ili milion. Možda od 700.000 sa evidencije, 200.000 zapravo radi u „sivoj“ zoni. Nije nemoguće da je u vremenu krize smanjen broj onih koji se prijavljuju na biro. U drugim republikama, međutim, broj manje zaposlenih je približan većem broju nezposlenih”.

Optimizma među ekonomistima nema mnogo. Da bi nam bilo bolje, poručuju, moramo da preguramo reforme. I to bolne.

Svašta smo mi propustili da uradimo, kaže Aleksandar Stevanović.

„Propustili smo da uredimo privredu. Propustili smo da liberalizujemo tržište radne snage. Nastavili smo da štitimo dužnike, a ne poverioce. Država se i dalje meša tamo gde joj nije mesto. Nismo privatizovali javna preduzeća, a morali smo to da uradimo. Ako hoćemo da nam bude bolje, moramo da promenimo ponašanje. Dokle god stanovništvo ne želi bolne reforma i država ih ne sprovodi, s razlogom ćemo biti siromašni i nezadovoljni”.

 

ORBOVIĆ U POSETI ŠIK „KOPAONIK“

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović i predsednik Sindikata radnika šumarstva i prerade drveta Srbije Radomir Stević posetili su Šumarsko industrijski kombinat (ŠIK) „Kopaonik“ u Kuršumliji, u kojem su, sa direktorom i predstavnicima sindikata tog kombinata, razgovarali o poslovanju i položaju zaposlenih.

Radnici „Kopaonika“ su na svojim leđima osetili posledice loše privatizacije, da bi sada, nakon raskidanja kupoprodajnog ugovora ta, nekada moćna i likvidna firma, ponovo počela uspešno da radi i upošljava nove ljude.

 Zahvaljujući inicijativi samostalnog sindikata i građana Kuršumlije, taj kombinat je počeo saradnju sa "Simpom" i "Srbijašumama", što mu je omogućilo pokretanje novih  proizvodnih linija i otvaranje novih radnih mesta.

„Kopaonik“ je do pre godinu dana, kao rezultat izuzetno loše privatizacije, bio uništena firma. Međutim, sada je to perspektivno preduzeće, koje upošljava trenutno 520 radnika, uz mogućnost da se u kratkom narednom periodu uposli još 300 novih zaposlenih.

„ŠIK je pravi primer šta mogu od uspešnog preduzeća da naprave loša privatizacija i neodgovorni  poslodavci, ali isto tako i uspešni poslodavci sa vizijom, kao što je to sada učinio direktor ’Simpa’ Dragan Tomić“, rekao je Orbović.

On je podsetio da je rešavanje problema u tom kombinatu započelo inicijativom sindikata i dolaskom Radne grupe vlade na čelu sa ministrom rada i socijalne politike Rasimom Ljajićem, a u čijem radu je učestvovao i Orbović.

„Tada smo“, prisetio se Orbović, „sa nevericom konstatovali da su jedini rezultati privatizacije, na koju smo i mnogo ranije ukazivali, bili potpuno uništeni proizvodni kapaciteti i infrastruktura kombinata“.

On je izrazio očekivanje da će vlada nastaviti podršku i pomoć toj perspektivnoj firmi, u kojoj su zaposleni donedavno bili primorani da blokiraju puteve da bi skrenuli pažnju na lošu privatizaciju, a sada imaju posla i redovno primaju plate.

ŠIK"Kopaonik" nekad i sad

 

IZLAGANJE SLAVICE SAVIĆ

Poštovane koleginice i kolege!

Okupili smo se danas na svečanoj sednici Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije da obeležimo 108 rođendan naše organizacije. Na današnji dan 1903. godine predstavnici nekoliko strukovnih sindikata doneli su odluku o udruživanju u Savez.

Inače, prva sindikalna udruženja, radnička potporna, prosvetiteljska i kulturna društva počela su se pojavljivati u Srbiji još od 1870. godine, a prve veće sindikalne demonstracije dogodile su se u Kragujevcu 1876. godine.

Međutim, tek posle sticanja potpune samostalnosti Srbije 1878. godine, nakon viševekovnog zaostajanja zbog turske okupacije, kada su konačno ukinuti feudalni društveno-ekonomski odnosi, izvršen je metodom prvobitne akumulacije kapitala prelazak na kapitalistički društveni sistem. Srbija je od agrarne zemlje sa pretežno naturalnom privredom krenula putem brže industrijalizacije koja će umnogome doprineti i ubrzati formiranje i jačanje radničke klase i stvoriti povoljnije uslove za razvoj radničkog pokreta.

Nova imovinska diferencijacija dovela je do formiranja buržoazije i proletarijata, koji su zajedničkim snagama slomili otpor autokratskog sistema vlasti (zavedenog još za vreme prve vlade kneza Miloša) rušenjem poslednjih Obrenovića, u maju 1903. godine, nakon čega je Srbija pretvorena u parlamentarnu demokratsku monarhiju sa zagarantovanim građanskim slobodama i pravima.

Međutim, posle dolaska na vlast, buržoazija je odustala od ranijih progresivnih zahteva, zbog čega se klasna borba između bivših saveznika sve više zaoštravala. Na istorijsku pozornicu stupila je radnička klasa organizovana u sindikate sa željom da ograniči sve suroviju eksploataciju radne snage.

Sa osnivanjem prvih radničkih društava i strukovnih sindikata, radnici su tek počev od 1901, a posebno od 1903. godine uspeli da se izbore za nešto povoljnije uslove života i rada, za nešto više nadnice i nešto kraće radno vreme, što ih je dalje podsticalo na masovnije učešće u ovim organizacijama, jer su i dalje bili nezadovoljni onim što su trenutno postigli.

Uprkos žestokom nasrtaju Obrenovićeve policije, posebno za vreme demonstracija održanih 14. marta 1903, kada su mnoge sindikalne vođe pohapšene, a sindikalno glasilo Radničke novine zabranjene, radnici su uspeli da održe kontinuitet svog pokreta. Nakon ovih demonstracija svima je  postalo jasno da hitno treba  oživotvoriti koncepciju o udruživanju  sindikalnih organizacija u Radnički savez, koja je još 1901. godine bila predlagana od strane Družine tipografskih radnika. Tada su tipografi predložili da se postojeće radničke organizacije udruže u Savez sindikata, ali je u kasnijem periodu prevagnulo ime Radnički savez. I pravilima ostalih sindikata osnivanih u periodu od 1901. i 1902. godine predviđeno je da će oni, radi sveukupnog jačanja radničkog pokreta stupati u vezu sa ostalim radničkim i sindikalnim organizacijama i sa njima formirati Radnički savez.

Formalna odluka da se od postojećih sindikata osnuje Radnički savez doneta je 27. aprila 1903. godine, mesec dana pre Majskog prevrata, prilikom osnivanja Saveza zanatlijskih radnika. Tada je izabran i konstituisan Osnivački odbor koji je dobio zadatak da napiše Pravila Saveza. U odbor su ušli predstavnici Saveza metalskih radnika, Družine tipografskih radnika, Saveza građevinskih radnika, Saveza drvodeljskih radnika, Saveza zanatlijskih radnika, Udruženja trgovačkih pomoćnika i Beogradskog radničkog društva. Nakon donošenja odluke o osnivanju Radničkog saveza, njemu se priključuje 14 sindikalnih organizacija iz Beograda i 19 iz unutrašnjosti.

Dve nedelje kasnije, Pravila Saveza su podneta na odobrenje Ministru narodne privrede koji ih je uskoro i potvrdio. Međutim, odobrena Pravila dostavljena su potpisnicima tek posle Majskog prevrata koji se dogodio u noći između 28. i 29. maja 1903. godine.

Već 29. maja 1903, oko 6 časova ujutro u velikoj organizovanoj koloni sindikalci su krenuli prema Upravi grada da bi tražili oslobađanje svojih drugova pohapšenih u vreme martovskih demonstracija. Njihovom zahtevu je udovoljeno, a potom je pred zatvorom ogromna masa radnika sačekala oslobađanje svojih kolega. Odatle je radnička povorka, pevajući radničke pesme, krenula Vasinom ulicom, preko Terazija do prostorija Beogradskog radničkog društva u Balkanskoj ulici.

Ova prva radnička manifestacija pod novim režimom značila je i određenu podršku političkim promenama u zemlji, ali je bila i nagoveštaj snažnog poleta u procesu organizovanja radnika, osnivanju novih i jačanju postojećih sindikalnih organizacija.

Odlučujuću ulogu u osnivanju Radničkog saveza odigralo je Beogradsko radničko društvo, odnosno grupa istaknutih radničkih aktivista okupljenih oko njega. Uprava ovog društva često je pozivala radnike na zborove sa ciljem daljeg organizacionog učvršćivanja Radničkog saveza. Zborovi su održavani u prisustvu velikog broja radnika a na njima su pretresana Pravila Radničkog saveza i istican značaj njegovog osnivanja. Cilj Radničkog saveza, prema Pravilima, bio je da „združi što veći broj radničkih organizacija u jednu celinu i da radi na radničkom materijalnom i moralnom boljitku.“ Prvi radnički zbor održan je početkom juna, neposredno posle Majskog prevrata i na njemu je ukazano na značaj osnivanja novih sindikalnih organizacija. Sa zbora je poslata i čestitka nemačkim socijaldemokratima povodom njihovog uspeha na izborima.

Za relativno kratko vreme oko Radničkog saveza okupio se veliki broj sindikalnih i radničkih organizacija koje su imale klasno obeležje. One su bile dužne da se pridržavaju Pravila Saveza, da izvršavaju odluke Kongresa i Upravnog odbora Saveza koji je imao 9 članova. Do 13. jula osnovano je novih  šest organizacija u Beogradu, 14 radničkih društava u unutrašnjosti i tri radničke čitaonice.

„Radničke novine“ su blagovremeno objavljivale nacrte svih dokumenata koje je uskoro trebalo usvojiti na Prvom kongresu. Privremena uprava se postarala da se na vreme sprovedu sve organizacione pripreme za uspešno održavanje Kongresa. Za Kongres je zakupljena sala beogradskog hotela „Bulevar“, a delegatima je za dolazak u Beograd obezbeđen popust od 50 odsto na železnici, kao i na brodovima Srpskog brodarskog društva. Predviđen je i koncert sa igrankom u čast „delegata Prvog radničkog kongresa“, a uz pomoć Tipografskog pevačkog društva „Jakšić“ pripremljen je i prateći program.

Prvi kongres Radničkog saveza održan je u Beogradu, u nedelju 20. jula 1903. godine. Počeo je sa radom u 8.30, a završio se u 13 časova. Učestvovalo je 106 delegata iz 33 radničke organizacije. Od navedenih, 14 organizacija je bilo iz Beograda, a 19 iz unutrašnjosti (Kragujevac, Jagodina, Palanka, Smederevo, Požarevac, Kruševac, Pirot, Šabac, Loznica, Lazarevac, Niš, Leskovac, Obrenovac, Mladenovac (Dubona), Čačak, Užice, Senjski Rudnik, Ripanj i Žarkovo)

Usvojena su sva planirana dokumenta, a izabran je i Upravni odbor od devet članova na čijem je čelu bio predsednik Luka Pavićević i sekretar Stevan Vasiljević...

Od tada je prošlo više od jednog veka. Savez je rastao i jačao, u njega su ulazila nova sindikalna društva i strukovni sindikati, ali se osnovni ciljevi zbog kojih su se zaposleni učlanjavali u sindikate, a sindikati u Savez – nisu mnogo promenili. Borba za prava radnika, za bolje zarade, za penzionu i zdravstvenu sigurnost, za bezbednost na radu – traje i dalje.

Radnički savez Srbije, u koga su počeli da se učlanjavaju službenici i nameštenici, učitelji i lekari, kao i zaposleni iz različitih struktura promenio je kasnije ime u Savez sindikata Srbije, a 2002. godine u Savez samostalnih sindikata Srbije.

Na 14. Kongresu doneta je Odluka da se 27. april ustanovi kao Dan SSSS i da se obeležava u znak sećanja na vreme kada su zaposleni iz različitih sindikata shvatili da samo zajedno i udruženi mogu da postignu više.

 

SAOPŠTENJE

Predsednik Vlade Republike Srbije je, tokom boravka u Americi, krivicu za zabrinjavajući broj nezaposlenih i nezainteresovanost investitora, prebacio na „jake sindikate“ u Srbiji. Ova istorijska izjava premijera, jasno je i srpskim građanima, loš je alibi za sopstvenu nesposobnost i nesposobnost Vlade na čijem je čelu za sve, a nema ih malo, pogrešne poteze, lutanja, oklevanja, nečinjenja.

Kao „jak sindikat koji dugoročno radi protiv porasta zaposlenosti i obeshrabruju investitore“, podsećamo premijera:

Privatizacija sama po sebi smanjuje broj zaposlenih, ali katastrofalna privatizacija kakva se u Srbiji dogodila i bezočna pljačka godinama stvaranog društvenog kapitala, uništila je srpsku privredu, zatvorila srpska preduzeća, ostavila bez posla više od 500 hiljada ljudi, koji više i nemaju gde da se zaposle.

Sindikat je upozoravao na posledice ovakve pljačke, pokretao postupke za raskide kupoprodajnih ugovora kako bi spasao šta se spasti može, zaposleni su štrajkovali, blokirali preduzeća i tražili pomoć. Agencija za privatizaciju, na čijem ste čelu u jednom periodu bili i Vi, nije ni blagovremeno ni često reagovala na takve vapaje. Drugim rečima, ili niste videli ili, iz vama znanih razloga, niste hteli da vidite kuda nas vode rasprodaje. A za to, do danas, niko nije odgovarao, naprotiv, stiče se utisak da krivci nisu samo amnestirani već i bogato nagrađeni.

„Insistiranje na kratkoročnim beneficijama za radnike“, drugi je primarni razlog i greška jakih sindikata, kako ste objasnili amerikancima i razlog da investitori budu obeshrabreni. Pri tome ste zanemarili šta ozbiljni investitori zaista traže. Pre svega, pravnu državu sa respektabilnim institucijama, autoritativnom Vladom i premijerom, zakonima koji se poštuju i zdravu poslovnu klimu i ambijent, za čije je kreiranje upravo nadležna Vlada. Sindikati im ne smetaju. Jer jaki sindikati postoje širom sveta, kao ravnopravni partneri koji kroz dijalog probleme rešavaju.

Molimo Vas da nama i građanima Srbije objasnite koje je to  nerealne beneficije tražio sindikat za zaposlene, a koje su ugrozile rejting zemlje kod potencijalnih investitora. Da li je to zahtev da se kolektivnim ugovorima urede odnosi između sveta rada i sveta kapitala? Da li je beneficija prosečna zarada u iznosu od 35.538 din, po svojoj visini najniža u regionu, koja jedva pokriva 67,43% prosečne potrošačke korpe. Ili minimalna zarada koja pokriva 59,41% minimalne potrošačke korpe. Možda je neopravdani benefit to što više od 10% zaposlenih mesečno ne prima zaradu iako radi puno radno vreme, ili pak činjenica da velikom broju onih koji rade neodgovorni poslodavci nisu uplaćivali poreze i doprinose, pa ne mogu u zasluženu penziju i nemaju overene zdravstvene knjižice i pravo na lečenje. Pri tom, kontrolni mehanizmi države da spreči ovaj vid zloupotreba ne funkcionišu. Napori Vlade su usmereni isključivo na popunjavanje budžetskih deficita, a jedan od mehanizama je skoro neprekidan rast cena osnovnih životnih namirnica, naročito onih koje su pod kontrolom države, i dalji, sve dublji pad standarda većine građana Srbije.

Pri tome, budući da ima više od milion siromašnih, blizu milion nezaposlenih, podsećamo Vas, kratkoročne benificije su najčešće značile bar jedan obrok dnevno za mnoge porodice, pored narodnih kuhinja, koje umesto radnih mesta Vlada otvara.

Nezaposlenost je daleko veća od one koju ste naveli kao noćnu moru Vlade, pa čak i zvanična statistika kaže da je stopa nezaposlenosti 26%. Pretpostavka je da je umanjivanje zvaničnog podatka „diplomatski opravdan manevar“ da bi se ohrabrili i privukli investitori. Da Vas ipak podsetimo, nemojmo ih potcenjivati, MMF nam je već izložio našu stvarnost u realnim brojevima. Tužno je, međutim, da niste prepoznali najveći problem, a to je da nezaposleni i nemaju više gde da rade, jer nema privrede i preduzeća.

Svetska kriza, koju tako često koristite kao opravdanje za teškoće, samo je produbila naše, domaće dugogodišnje dubioze. Nemoćni i nespremni u pomoć ste pozvali MMF i Svetsku banku, da nam pod nepovoljnim uslovima i solidnim kamatama, pozajme novac i kontrolišu njegovu potrošnju. Dobro je poznato da ove finansijske institucije nisu ni u Srbiju, a ni u druge zemlje, došle kao spasioci, već kao dželati, koji po utvrđenoj šemi, a ne realno sagledanim specifičnostima, određuju pravila igre u kojoj su zaposleni, nezaposleni i penzioneri samo kolateralna šteta. Otišli ste i dalje, uzimali kredite za punjenje budžeta od svih koji su vam ponudili i zadužili generacije naših potomaka.

Povećanje zaposlenosti, ulaganje u ljudski kapital, investicije i znanje, izvozno orijentisana ekonomija i smanjenje siromaštva, završetak infrastrukturnih radova kao uslov realizacije plana „Srbija 2020“, bajka je u koju više niko u Srbiji ne veruje. Godinama je slušamo, a sve smo dalje od nje.

Zato gospodine Cvetkoviću, nemojte precenjivati ulogu sindikata, mada su dokazali da su odgovoran, stručan socijalni partner koji razume teškoće, predlaže i podržava rešenja, nudi izlaze. Na žalost, socijalni dijalog i partnerstvo pominju se samo kada Evropi i svetu treba prikazati demokratsko lice, podobnost za članstvo u EU, ili, poslednji primer, kada je potreban krivac i opravdanje za sopstveni neuspeh.

 Upozoravali smo vas, predsedniče Vlade na greške koje činite, skretali vam pažnju na pogrešne poteze, pružali podršku merama i aktivnostima koje su otvarale perspektivu i nudile rešenja, insistirali na dijalogu i dogovoru, potpisivali sporazume, postizali kompromise. Na žalost, sve je ostalo na lepim pričama, jer dogovoreno niste poštovali, potpisano i preuzeto niste realizovali. I dokazali ste da niste dosledni, odlučni, hrabri, kompetentni, da nemate viziju, pa čak ni ideju za put Srbije u bolju, evropsku budućnost.

 

Ljajićev intervju Novostima

SVI ZAKONI IZ RADNIH ODNOSA I SOCIJALNE POLITIKE PRVO NA SES PA TEK ONDA U SKUPŠTINU

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić izjavio je da nijedan zakon, a ni njegova dopuna, koja se odnosi na oblast radnih odnosa i socijalne politike, neće ući u Skupštinu pre nego što se o njemu ne usaglase predstavnici vlade, sindikata i poslodavaca.

To znači da će se članovi Socio-ekonomskog saveta ubuduće pitati za mišljenje u vezi sa donošenjem novih zakona, što je i dogovoreno na poslednjoj, vanrednoj sednici tog saveta, rekao je Ljajić u intervju Novostima. 

Povod za vanrednu sednicu Socio-ekonomskog saveta nisu, prema njegovim rečima, štrajkovi niti nezadovoljstvo radnika u javnom sektoru.

“Mi smo se, mnogo pre toga, na kolegijumu Saveta dogovorili da se deblokira njegov rad, kao i da se formira odbor za utvrđivanje reprezentativnosti, da se održi vanredna sednica i da se sačini sporazum koji predstavlja konkretan plan za izlazak iz krize”, precizirao je Ljajić.

Ministar smatra da način na koji će Srbija izaći iz krize moraju zajednički da traže svi socijalni partneri. To ne uključuje samo predstavnike vlade, već i sindikata i poslodavaca. Zato je jedini pravi put da zajedničkim snagama rešenje potražimo na sednicama Socio-ekonomskog saveta čiji smo i članovi, pa smo odlučili da ponovo oživimo ovo telo.

 

Na pitanje koliko je taj plan realan, s obzirom na to da su članovi Saveta tri strane koje imaju sasvim različite interese, Ljajić je rekao da je to svakako problem i da zato očekuje teške pregovore.

“Postoji i realna mogućnost da se ništa ne dogovorimo, jer mora da postoji i realna volja svih partnera da se nađe kompromis. Ona zasada postoji, ali ćemo u narednih desetak dana videti kako stojimo kada svako počne da izlaže svoje vizije. A one ne moraju biti baš svima prihvatljive”.

Ukoliko ciljevi budu neostvarivi do sporazuma neće doći, što je, prema mišljenju Ljajića, bolja opcija nego da postavljamo visoke lestvice koje nismo u stanju da preskočimo. Cilj nam i jeste da svi planovi koji bi se eventualno našli u ovom dokumentu budu ostvarivi, ekonomski održivi i nadasve socijalno pravedni, dodao je on.

Najnoviji sporazum je veoma važan za Srbiju zato što predstavlja pravi primer socijalnog dijaloga bez kojeg nema nikakvog napretka. To znači da se on ne pravi na kratke staze, iako bi se ovaj konkretno odnosio samo na period do 31. decembra. On predstavlja pravi model ponašanja koji bi se primenjivao i u budućnosti i kojeg bi se pridržavale sve vlade, a ne samo ova”.

Ministar rada je naglasio da je najvažnije da svi razumeju da se može potrošiti samo onoliko koliko se proizvede i koliko ima u kasi. Ne mogu se unapred obećavati nikakvi procenti. Sve se računice prave u odnosu na način na koji se puni budžet.

Ljajić je podsetio da je MMF predložio svoje viđenje po kom bi bilo bolje isplatiti jednokratnu pomoć zaposlenima, ali i istakao da dodatno povećanje zarada ne znači kršenje dogovora sa tom finansijskom organizacijom, “jer će minus u državnoj kasi ostati u dogovorenim okvirima”.

Govoreći o novoj minimalnoj ceni rada, on je kazao da se ona upravo računa, da zasada vlada pristaje na 98 dinara po satu.

“Ipak, s obzirom na to da bi sporazum bio na snazi do kraja godine, smatram da je to mali iznos, pa se upravo traži prostor za povećanje”, dodao je on.

Prema njegovim rečima, najmanje 100.000 radnika u Srbiji živi od minimalca i svi se vode ovom cenom rada kao parametrom, pa je zato važno da se utvrdi njena optimalna visina koja je ekonomski održiva, ali i prihvatljiva za sve te radnike. Poslodavci su zato tražili da se ona poveća samo za dinar, sindikalci za 10, ali je realnost negde na sredini.

“Postavićemo jasne i kratkoročne rokove za sva tri tela koja čine Savet. Njih se moraju svi pridržavati, a naročito vlada. U suprotnom ćemo svi izgubiti kredibilitet, a to je najgora opcija i to ne smemo da dozvolimo”, zaključio je Ljajić.

 

Prošireno dejstvo PKU za građevinarstvo i IGM

SVI ZAPOSLENI U GRAĐEVINI U RAVNOPRAVNOM POLOŽAJU

Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u građevinarstvu i industriji građevinskog materijala, čija primena počinje 12. marta, doprineće smanjenju rada na crno i ujednačiti prava, obaveze i odgovornost zaposlenih i poslodavaca, izjavio je ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić.

"Ovim granskim kolektivnim ugovorom utvrđuje se iznos toplog obroka i regresa, koji ne mogu biti manji od 20, odnosno 70 odsto minimalne zarade, ali se reguliše i bezbednost i zdravlje na radu", rekao je on prilikom obilaska gradilišta tunela za odvođenje otpadnih voda u Velikom Selu, kraj Beograda, koji gradi preduzeće "Hidrotehnika".

Ljajić je istakao da je granski kolektivni ugovor u građevinarstvu, na koji je dato prošireno dejstvo, a koji je potpisan 20. decembra prošle godine, "veliki korak napred kada je u pitanju kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog u Srbiji".

Izrazivši zadovoljstvo što je ugovorom konačno uspostavljen socijalni dijalog između zaposlenih i poslodavaca u građjevinarstvu, što će omogućiti suzbijanje rada na crno i nelojalne konkurencije, ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić rekao je da će, zahvaljujući merama Vlade Srbije u masovnoj stanogradnji, ali i izgradnji socijalnih stanova, biti zaposlena čitava gradjevinska operativa Srbije.

Predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM Srbije Duško Vuković rekao je da će se taj ugovor primenjivati na svih 116.000 zaposlenih u građevinskoj delatnosti i objasnio da je zarada podeljena u šest kategorija.

Prema njegovim rečima, nekvalifikovani radnici koji pripadaju prvoj kategoriji biće plaćeni 95 dinara po radnom satu, dok će radnici sa dvogodišnjim i trogodišnjim obrazovanjem biti plaćeni 114, odnosno 133 dinara.

Posebni kolektivni ugovor za delatnost građevinarstva i industrije građevinskog materijala potpisan je 20. decembra prošle godine, posle tri meseca pregovora između Sindikata radnika građevinarstva i IGM Srbije, UGS "Nezavisnost" i Unije poslodava Srbije.

Odluku o proširenom dejstvu ugovora potpisao je ministar Ljajić 28. februara. Njegovo pravno dejstvo važiće narednih godinu dana i odnosiće se na sve poslodavce i radnike u toj delatnosti.

 

Sednica Socijalno-ekonomskog saveta

BEZ DOGOVORA O PREKIDU ŠTRAJKOVA I MINIMALNOJ CENI RADA

Socijalno-ekonomski savet nije danas postigao dogovor oko minimalne cene rada, kao ni oko prekida štrajkova u prosveti i zdravstvu.

Na narednoj sednici, koja bi trebalo da bude održana iduće nedelje, Savet će nastaviti da raspravlja o tim problemima, a predstavnici vlasti se nadaju da će tada biti postignut kompromis.

Današnjoj sednici prisustvovali su predsednici Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjenih granskih sindikata “Nezavisnost” Ljubisav Orbović i Branislav Čanak, ministri rada i socijalne politike i obrazovanja Rasim Ljajić i Žarko Obradović i predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.

Ministar Ljajić je kazao da nije došlo do približavanja stavova oko prekida štrajkova, ali da je pokazana spremnost za socijalnim dijalogom.

On je, na konferenciji za novinare, održanoj posle sednice Saveta, rekao da je od početka krize u Srbiji, prema procenama koje im je saopštio Međunarodni monetarni fond, bez posla ostalo oko 400.000 ljudi, od čega 200.000 koji su radili "na crno".

Ljajić je naglasio da je, kada je reč o minimalnoj ceni rada, Unija poslodavaca ostala pri stavu da se minimalna cena rada poveća sa 95 na 96 dinara po radnom času, dok sindikati traže da se ona poveća na 105 dinara.

On je dodao da Ministarstvo finansija pravi kalkulacije za koliko se može povećati minimalna cena rada, a da ne bude ugrožena makroekonomska stabilnost, te da će vlada, ukoliko se do sledeće nedelje sindikati i poslodavci ne dogovore, sama definisati minimalnu cenu rada.

Orbović je kazao da, ukoliko se ne dogovore, nema svrhe da se tim pitanjem bavi Savet i da se to pitanje i formalno prenese u nadležnost vlade i dodao da Ministarstvo namerno odugovlači sa procenama.

On je rekao da poslodavci za poreze i doprinose duguju državi oko 200 milijardi dinara, što bi mogao biti jedan od izvora odakle bi država mogla da poveća plate u javnom sektoru.

Savet je prihvatio prošireno dejstvo dva posebna kolektivna ugovora za zaposlene u oblasti građevine i poljoprivrede, koja su do sada važila samo za članove Unije poslodavaca.

Ljajić je rekao da je rad Saveta, koji nije funkcionisao četiri meseca, odblokiran zbog "zajedničke muke koja ih je snašla, jer je zemlja u dubokoj krizi".

On je kazao i da je formiran novi odbor koji će utvrditi reprezentativnost socijalnih partnera, kao i da je Orbović, koji je tražio da se proveri reprezentativnost, nakon toga, prihvatio predsedavanje Savetom.

 

ZA DVE GODINE 250.000 OTKAZA

Poražavajući bilans krize jeste i pad broja zaposlenih, zaključno sa septembrom prošle godine, za čak 218.315 ljudi. Ekonomisti procenjuju da se do danas ta neslavna brojka najverovatnije popela na 250.000.

Poslednji zvanični podaci pokazuju da je čak 140.663 otkaza podeljeno u preduzetničkom sektoru. Ono što dodatno zabrinjava jeste procena privrednika da trenutno ne vide nijedan pozitivan signal i, ukoliko se ne poboljšaju uslovi poslovanja, broj radnika će biti smanjivan i ove godine.

Od septembra 2008. do septembra 2010. preduzetnički sektor je manji čak za četvrtinu. Nekada je zapošljavao 567.572 radnika, a pre četiri meseca svega 426.909 ljudi.

Predstavnici Saveza sindikata su, na nedavnoj raspravi o standardu stanovništva u Srbiji, istakli da njihove analize pokazuju da će tokom ove godine padati i zarade zaposlenih. One su, ako se izuzme tradicionalno „bogatiji“ decembar, spale na prosek od 310 evra. Sindikati očekuju da će tokom ove godine opasti za još 50 evra i stići tako do proseka od 250 evra.

Trendovi koji traju dvadeset godina su nastavljeni i u dve godine krize, objašnjava Miroslav Zdravković, urednik portala „Ekonomija“.

“To su pad broja zaposlenih u privredi, uz rast u vanprivredi. Pad broja zaposlenih kod preduzetnika je novina, jer je od 1990. godine preduzetnički sektor zapošljavao deo onih koji su u privredi ostajali bez posla”.

Gledano po delatnostima, kriza je na kolena oborila prerađivačku industriju. Tamo je broj radnika smanjen za čak 60.066.

“Ova industrija, međutim, nema direktne veze sa samom krizom. Ona od 2000. godine pada po 10 odsto godišnje. Padala je i kada je rasla industrijska proizvodnja. Činjenica je da je tu bilo viška zaposlenih, jer je naša produktivnost jako mala”, smatra Zdravković.

Posle prerađivačke industrije kriza je najviše pogodila zaposlene u trgovinama na veliko i malo. Njihov broj je tokom dve godine smanjen za 12.561, što je 6,2 odsto. Gledano po broju ugašenih radnih mesta, građevina je na trećem mestu. Tamo je za dve godine bez posla ostalo 11.997 radnika, ali je to gubitak od čak 14,5 odsto radnika u tom sektoru.

Jedan od razloga otpuštanja, osim pada prometa, jeste i velika zaduženost srpske privrede. Preduzeća su u oktobru prošle godine bankama dugovala ukupno 19,3 milijarde evra. Slede radnici u saobraćaju, skladištenju i vezama. Kriza je „oduzela“ posao za 3.765 ljudi. U hotelima i restoranima bez posla je ostalo 2.853 zaposlenih.

Ima delatnosti u kojima je i porastao broj radnika. Najviše u poslovima sa nekretninama. U ovom sektoru je zaposlenje našlo 9.060 novih ljudi. Sledi obrazovanje, koje je pojačano sa 3.497 novozaposlenih. Na trećem mestu je finansijsko posredovanje, gde je brojka veća za 3.265 radnika. Zdravstveni i socijalni rad je brojniji za 2.272 zaposlena. Komunalne i lične usluge su „udomile“ dodatnih 1.104 radnika.

 

Okrugli sto o standardu i socijalnoj mapi u Srbiji

BEZ OTVARANJA NOVIH RADNIH MESTA JOŠ VEĆE SIROMAŠTVO

Srbija se suočava za konstantnim padom životnog standarda građana i taj pad bi u 2011. godini mogao biti još izraženiji, s obzirom na to da je danas u našoj zemlji oko dva miliona građana siromašno, ocenili su predstavnici sindikata na okruglom stolu Tanjuga, pod nazivom "Socijalna mapa i standard stanovništva Srbije u ekonomski teškoj 2011".

Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Milorad Mijatović rekao je da je u Srbiji najveći problem nezaposlenost, jer u našoj zemlji radi 1, 8 miliona ljudi, a da broj izdržavanih iznosi oko tri miliona.

Istakavši da po tom pitanju postoji nemoć institucija, Mijatović je ocenio da je Srbija u 2010. godini po nivou životnog standarda građana dostigla istorijski minimum.

On je predložio da se u cilju povećanja zaposlenosti u Srbiji investicije usmere u razvoj poljoprivrede i infrastrukturne projekte, a smanji udeo "sive ekonomije".

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić je izjavila da je socijalno-ekonomski dijalog zamro i da socijalnu mapu naše zemlje karakteriše povećanje nezaposlenosti, postojanje oko pola miliona korisnika socijalne zaštite, a dramatičan je i rast troškova za osnove namirnice.

Ona je navela da samo 17 odsto poslodavaca redovno isplaćuje zarade, a oko 650.000 radnika neredovno prima plate i dodala da veliki broj ljudi traži pomoć zbog "dužničke krize", kako bi uspeli da otplate prispele rate kredita, lizing obaveze i minuse na računima.

Savetnica predsednika Srbije za socijalna pitanja Gordana Matković izjavila je da postoje realne osnove da životni standard socijalno najugroženijih građana u 2011. bude bolji nego lane.

"Ukoliko se dogodi da ponovo imamo udar krize koja bi se prelila iz inostranstva, ukoliko bi se dogodilo nešto što ne možete da predvidite, pa se budžet Srbije ne ostvari, onda ni životni standard neće biti povećan. Rekla bih da će i 2011. biti teška, ali postoje osnove da se kaže da će ona, ipak, biti bolja nego što je bila prethodna godina", rekla je Matković.

Kako je dodala, u 2010. godini je zaustavljen porast nezaposlenosti, a 2011. bi, u tom smislu, trebalo da predstavlja početak procesa oporavka.

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Djuričin smatra da se iz problema izazvanih niskim nivoom ekonomske aktivnosti i neadekvatnom strukturom privrede u Srbiji ne izlazi preraspodelom sredstava, već "inteligentnim investiranjem".

Prema njegovim rečima, izlaz je u investicijama i to u onim oblastima u kojima Srbija ima komparativne prednosti kao što su energetika, poljoprivreda, selektivni delovi prehrambene industrije i infrastruktura.

Ekonomski savetnik premijera Jurij Bajec rekao je da ekonomski indikatori ukazuju da će 2011. godina biti nešto malo bolja od prethodne dve godine, ali da se ne može govoriti o nekom značajnijem pomaku.

„Može se očekivati da krajem ove godine počne da raste zaposlenost, pošto stopa privrednog rasta od tri odsto, koliko se očekuje u ovoj godini, obezbeđuje zaustavljanje rasta nezaposlenosti. Kada zemlja beleži privredni rast od četiri i više odsto, što se može očekivati u 2012. godini, zaposlenost počinje da raste“, objasnio je on.

Bajec je naglasio da je sa aspekta životnog standarda bitno da cene u ovoj godini budu niže nego u 2010. godini i izrazio uverenje da Narodna banke Srbije može to da obezbedi.

Eksperti upozoravaju da bi siromaštvo moglo da poprimi i veće razmere, ukoliko uskoro ne budu stabilizovane ekonomske prilike i ne počne značanije otvaranje novih radnih mesta. Prema zvaničnim podacima, socijalnu pomoć države prima svega oko 20 procenata od ukupnog broja siromašnih. Broj nezaposlenih u Srbiji sada premašuje 700.000 ljudi ili više od 20 odsto od raspložive radne snage, dok neki eksperti navode da je stvarni broj onih bez posla verovatno veći.

 

ORBOVIĆ I MIJATOVIĆ U POSETI SOMBORU

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović i potpredsednik Veća SSSS Miodrag Mijatović posetili su Sombor, gde su razgovarali s predstavnicima Veća SSS za taj grad, fabrike „Boreli“, kao i sa gradonačelnikom Sombora i direktorima poljoprivrednih dobara „Aleksa Šantić“ i „Graničar“.

 Poslovodstvo i predstavnici sindikalne organizacije fabrike „Boreli“ ukazali su na brojne probleme sa kojima se već duži period suočava više od 600 zaposlenih. Reč je o  nerešenom imovinskom statusu tog preduzeća (pitanje sukcesije i odnosa Srbije sa Hrvatskom), kao i o problemima sa isplatom zarada, što je prouzrokovalo i brojne proteste i štrajkove zaposlenih u proteklom periodu.

U razgovoru je istaknuto da bi jedno od rešenja bile subvencije države ili prodaja dela imovine, za šta je potrebna saglasnost Agencije za privatizaciju.

Orbović je obećao da će posredovati u pronalaženju rešenja, kako bi bio uspešno zaštićen položaj zaposlenih.

Predsednik Veća SSS za grad Sombor i opštine Kula i Odžaci, Zoran Purić je na sednici informisao goste o aktivnostima tog veća tokom protekle godine i ukazao na velike probleme vezane za privatizaciju i restrukturiranje preduzeća u tom regionu.

Somborsko veće je, dodao je on, uporedo radilo i na organizacionoj reformi SSS na teritoriji, učestvovalo u akcijama sindikata oko izmena i dopuna Zakona o PIO i doprinelo formiranju socijalno ekonomskog saveta na nivou tog grada.

Mijatović je rekao da je neophodno naterati lokalnu vlast da se umesto politikom bavi razvojem privrede, kao i da razvija socijalni dijalog, kako bi što uspešnije bili rešeni problemi.

Ukazavši na teško stanje srpske privrede i socijalni i materijalni položaj zaposlenih, Orbović je naglasio da je potrebno da se sindikat bolje organizuje, kako bi uspešno zaštitio prava zaposlenih.

Dosadašnja praksa pokazuje da je ogromna energija utrošena na raskid loših privatizacija i donošenje socijalnih programa, na organizovanje protestnih aktivnosti, kao i u čestim kontaktima sa vladom i ministrima, koji su, uglavnom, probleme rešavali ad hok, umesto sistemskih i dugotrajnih rešenja.

Govoreći o najavljenoj reformi Saveza, Orbović je rekao da je neophodno uvesti, pre svega, red i disciplinu u organizaciji, što podrazumeva i poštovanje Statuta i izmirivanje finansijskih obaveza. Takođe je potrebno da sindikat promeni metod rada, posebno u odnosima sa vlašću i poslodavcima i pronađe adekvatan način kako da stavovi sindikata budu uvažavani u institucijama gde se donose odluke koje se tiču sveta rada.

Poslovodstva poljoprivrednih dobara „Aleksa Šantić“ i „Graničar“ su na sastanku s čelnicima Saveza upozorili na opasnost od privatizacije tih velikih proizvođača hrane, čija bi delatnost mogla biti ugrožena ukoliko bi ih kupio neko koga bi interesovalo samo zemljište koje oni poseduju i promenio i namenu.

Na sastanku sa gradonačelnikom Sombora Nemanjom Delićem razgovarano je o problemima sa kojima se suočavaju zaposleni i privreda u tom regionu i ukazano na potrebu formiranja sindikalne organizacije zaposlenih u gradskoj upravi Sombora, koja bi štitila njihova prava.

  Tokom posete Somboru održana je i konferencija za novinare, na kojoj su na pitanja „sedme sile“ odgovarali čelnici Saveza.

 

24.decembar2010.

OTVORENO PISMO JAVNOSTI POVODOM „KONAČNE VERZIJE“

PREDLOGA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PIO 

Partija ujedinjenih penzionera Srbije, ulaskom u vladajuću koaliciju, obećavala je penzije koje će iznositi 70 odsto zarada. Međutim, njena jedina i osnovna ideja bila je da zaluđuje penzionere predstavljajući se njihovim zaštitnicima, a već je na polovini mandata svima bilo jasno da je izdala svoje biračko telo.

Najsvežija obmana ogleda se u izjavama predsednika te stranke i potpredsednika Vlade Srbije Jovana Krkobabića da su zahtevi sindikata ispoštovani kada su u pitanju visina minimale penzije i odlaganje povećanja starosne granice za odlazak žena u penziju.

Naime, najnovija verzija Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, predviđa da minimalna penzija ne može biti manja od 27 odsto od iznosa prosečne zarade zaposlenih bez poreza i doprinosa, a ne 27 odsto od iznosa prosečne zarade (što znači od zarade u koju su uključeni i porez na zaradu i doprinosi).

Prosečna bruto zarada u oktobru 2010. godine je iznosila 47.822 dinara, tako da je 27 odsto od bruto zarade 12.912 dinara (što bi bila granica ispod koje penzija ne bi mogla da pada). Prosečna neto zarada u oktobru 2010. godine je iznosila 34.422 dinara, pa 27 odsto od te zarade iznosi 9.294 dinara, što je minimalna granica koju je Krkobabić provukao kroz novi Predlog zakona koji je poslat u Skupštinu. Dakle, Krkobabić se u ime penzionera odrekao 3.618 dinara i stvorio prostor da najniži iznos penzije sa sadašnjih 11.088 dinara padne na  9.294 dinara.

Prema Sporazumu potpisanim između predstavnika vlade i pet sindikalnih centrala, postignut je dogovor da se Zakonom o PIO predvidi da odnos između minimalne penzije i prosečne zarade ne može biti niži od 27 odsto.

Takođe, vlada se Sporazumom obavezala da će u Predlog zakona uneti odredbu kojom će se početak primene podizanja starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene odložiti do 1. januara 2013. godine. Međutim, u najnovijoj verziji tog predloga predviđeno je da se starosna granica za odlazak u penziju žena povećava već od 2011. godine i da će iznositi 53 godine i 4 meseca.

Napominjemo i da predloženi način usklađivanja – indeksacija penzija, nije u interesu penzionera, imajući u vidu da će penzije u decembru 2010. godine biti povećane samo za dva odsto, a ne za šest odsto u januaru 2011. godine, kako je to prethodno bilo utvrđeno.

Zanet istorijskom rolom da i u budućnosti „sačuva“ sadašnje i buduće penzionere i uplašen poslednjim predlozima predsednika Srbije o rekonstrukciji vlade, Krkobabić tvrdi da samo on i njegova porodica mogu da poprave ovaj zakona i da će, ukoliko bude i u novoj vladi, „penzije i dalje pratiti rast plata“.

Sada će oči javnosti biti uperene u njega kada, nadamo se za skupštinskom govornicom, bude branio zakon koji je sam pisao.

A naši najstariji građani će, verujemo, znati da procene ko je istinski borac za njihova prava i kome će dati svoj glas na narednim izborima.

 

Sindikalni protest u Novom Sadu

BUNT GRAĐANA URODIO PLODOM – VLADA POVUKLA ZAKON

Bunt građana, predvođen sindikatima, urodio je plodom. Dok je trajao veliki protest u Novom Sadu, Vlada Srbije saopštila je da povlači iz procedure Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, zbog koga je radnička buna i počela.

Sa vladom je dogovoreno da se u narednom periodu, kroz pregovore, pokuša usaglašavanje novog teksta Zakona, kao i da se o njemu razgovara na Socijalno ekonomskom savetu pre nego što ponovo uđe u skupštinsku proceduru, što će biti prilika da stavovi sindikata budu ugrađeni u tekst predloga.

Zbog toga je zamrznut i postupak prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma sa ciljem da taj zakon bude povučen iz procedure.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je pozdravio taj potez vlasti, koji govori o dijalogu i spremnosti vlade da se nastavi sa razgovorima.

On je, međutim, dodao da je šteta što je moralo da dođe do niza protesta i da je to pitanje moglo i ranije da bude rešeno.

Inače, protest na Trgu slobode u Novom Sadu, koji je organizovao Savez samostalnih sindikata grada Novog Sada, okupio je oko 10.000 ljudi. Na njemu su učestvovali članovi SSSS, Konfederacija slobodnih sindikata, Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata, Udruženi sindikati Srbije "Sloga" i Industrijski sindikat Srbije. Pridružio im se i Nezavisni sindikat policije, čiji su članovi pomagali i u obezbeđivanju skupa, kao i mnogobrojni građani Novog Sada i okoline, penzioneri, omladina, đaci...

 Okupili smo se na Trgu slobode da zahtevamo našu slobodu, pravo na bolji život, pravo na mirnu starost, pravo da se školujemo, pravo da mladi imaju gde da se zaposle, poručio je Orbović, zapitavši šta je bogata zemlja kao što je naša učinila da su u njoj zarade ponižavajuće.

„To je neprihvatljivo, kao što je uvredljivo i kad nam vlast kaže da je MMF odobrio pomoć od 5.000 dinara. Jesmo li mi socijalni slučajevi ili radnici koji umeju da rade i stvaraju dobit, radnici koji su stvorili sve što Srbija ima. Ne tražimo mi pomoć MMF-a, već hoćemo radna mesta, hoćemo da radimo, da nam se vrate firme koje su dali bitangama, koji su ih uništili i upropastili srpsku prvredu. Kad su i to učinili, normalno je da je problem da se isplaćuju penzije, a biće problem i da se lečimo, školujemo, a već imamo problem u policiji i drugim delatnostima. Godinama pokušavamo da s poslodavcima potpišemo granske kolektivne ugovore. Neverovatno je da godinama pregovaramo i da ne možemo da dođemo do uređenih odnosa i za sve zaposlene i poslodavce u grani uspostavimo iste odnose. Zato zahtevamo od istinskih i časnih poslodavaca koji ozbiljno rade da se odreknu onih koji su do pozicija stigli lopovlukom i uđu u dijalog i socijalono ekonomski savet da se dogovorimo o kolektivinim ugovorima, da nađemo rešenja i puteve izlaska iz krize, rekao je Orbović.

Najavivši da već za par dana počinju pregovori sa vladom oko Zakona o PIO, Orbović je naglasio da je „naša obaveza da sve ono što smo tražili bude uključeno u taj zakon“.

„Radnici, penzioneri, omladino i građani Srbije, danas smo pokazali da izlazimo iz apatije i da smo spremni da se borimo i izborimo za svoj status i status naše dece. To je naša obaveza. Budite sigurni da sindikati koji su se ujedinili mogu i hoće da vode radnike Srbije i da se bore za njihova prava, zaključio je Orbović.

Skup je u ime domaćina otvorio predsednik Gradskog veća SSS Novog Sada, Drago Đokić, poručivši da se s ovakvom vlasti dalje ne može, jer joj nije dovoljno što je gotovo kompletnu privredu prodala u bescenje.

„Ne dajmo im da prodaju ono što je još preostalo. To pripada građanima Srbije, oni su to stvorili. Bude li potrebnno, ako ova vlast ne bude čula naš glas i upozorenje, stižemo u Beograd, u velikom broju i nema odstupanja“, rekao je Đokić.

Predsednika SSS Vojvodine Milorad Mijatović kazao je da vlast loša jer ne poštuje socijalni dijalog i jer je prodala sve što je mogla, a da sada hoće da proda i naše duše. 

„Hoćemo više. Nećemo vlast i ne želimo da vladamo. Hoćemo uređenu državu, institucije sistema preko kojih možemo da ostvarujemo svoja prava. Hoćemo kolektivne ugovore. Hoćemo da ne strahujemo za radna mesta. Hoćemo da one na vlasti ne ucenjuju njihovi tajkuni koje su oni stvorili“, naglasio je Mijatović.

Na skupu, na kojem su govorili i predsednici drugih sindikalnih centrala i sindikata, pročitani su i telegrami podrške i solidarisanja srpskim sindikatima brojnih evropskih sindikata i njihovih lidera. Pored kolega iz Grčke, podršku sindikalnoj borbi u Srbiji pružili su sindikati Belgije, Švedske, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, a od domaćih i Sindikat novinara Srbije.

Nakon skupa održana je protestna šetnja ulicama Novog Sada, koja je podržana vozilima taksi udruženja.

 

Predsednik Orbović primio čelnike BWI

TEŠKO I U EVROPI

Povodom Evropske regionalne konferencije Internacionale radnika građevinarstva i šumarstva (BWI), koja se od 29. septembra do 1. oktobra održava u Beogradu, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović susreo se sa generalnim sekretarom BWI Ambetom Jusonom i potpredsednikom BWI zaduženom za Evropu Vaskom Pedrinom.

Sastanku su prisustvovali i predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM Srbije Duško Vuković, predsednica Samostalnog sindikata putara Srbije Sonja Vukanović i sekretar Sindikata radnika šumarstva i prerade drveta Srbije Zoran Radoman.

Gosti su predsednika upoznali sa problemima sa kojima se suočavaju zaposleni u tim delatnostima, pre svega sa problemom nesigurnog rada u sektoru građevinarstva, teškim položajem radnika migranata i neophodnosti da se izmeni politika prema migrantima, te značaju uključivanja sindikata u zaštiti migranata u zemljama u kojima rade, bilo kao sezonski ili radnici koji trajno napuštaju svoju zemlju.

Orbović se saglasio sa značajem ustanovljavanja paritetnog fonda koji bi ravnopravno koristili i radnici migranti i iz kojeg bi se finansiralo pružanje usluga svim radnicima, bez obzira na njihov status.

 Zahvalivši se na tome što je Internacionala radnika građevinarstva i šumarstva odlučila da se ovako značajan skup održi u našoj zemlji, Orbović je upoznao goste sa načinom organizovanja i rada SSSS kao centrale koja postoji 107 godina i ima više od 500.000 članova. On je naveo i aktivnosti koje Savez vodi u cilju zaštite standarda zaposlenih u okviru kojih je i borba protiv sve restriktivnijih zakona i sve većeg umanjenja prava radnika. Najnoviji primer su izmene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je Vlada Srbije bez konsultacija sa socijalnim partnerima dostavila skupštini na usvajanje, što dokazuje da je nivo socijalnog dijaloga izuzetno nizak.

Prema rečima Orbovića, veliki problem u organizovanju masovnih akcija jeste apatija zaposlenih, ali i strah od gubitka radnog mesta, zbog čega je najveći problem sindikata kako da motiviše zaposlene da se bore za svoja prava.

„Poslednja akcija koju smo vodili sa zahtevom da se povuče Zakon o PIO iz procedure praktično je ujedinila sve sindikalne centrale, izuzev UGS ’Nezavisnost’ i to jedinstvo je izazvalo izuzetno pozitivne ocene u sindikalnoj i široj javnosti u Srbiji. Ova akcija je istovremeno bila i deo šire evropske akcije koja je, pod sloganom ’Ne merama štednje’, održana u brojnim evropskim gradovima. U eri globalizacije od izuzetnog je značaja da i naše sindikalne akcije budu globalne, da međusobno budemo solidarni, jer su radnička prava ugrožena svuda. Usvajanjem jednog rekstriktivnog zakona otvaraju se vrata za dalja umanjenja prava i još restriktnivniju regulativu i u tome moramo da budemo solidarni“, naglasio je Orbović.

Ambet Juson je naveo tri oblasti na koje BWI želi da stavi akcenat - migranti, multinacionalne kompanije i infrastrukturni projekti.

Sagovornici su se složili da su problemi brojni i da nas očekuju veliki socijalni nemiri. Iako su naglasili da je socijalni dijalog uvek najbolje rešenje, oni su se saglasili da se do rešenja, ukoliko izostane dijalog, mora doći i kroz konflikte sa vlašću.

 

Predsednik SSSS se susreo s poslanikom Evropskog parlamenta

ŠVEĐANI O KRIZI MISLILI NA VREME

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović susreo se sa Uleom Ludvingstonom, poslanikom u Evropskom parlamentu i Arneom Haselgrinom iz Fondacije „Ulof Palme“, koji je zadužen za finansiranje projekata na Balkanu.

Orbović je upoznao goste sa aktivnostima koje vodi SSSS i istakao da je naš osnovni problem nepostojanje socijalnog dijaloga, što rezultira samo formalnim sastancima Socijalno ekonomskog saveta na kojima se ne razgovara o suštinskim pitanjima.

„U Srbiji ne postoji reprezentativno poslodavačko udruženje i to ne samo u zakonskom smislu, već i zbog toga što postojeće asocijacije nemaju kredibilitet, što faktički znači da nemamo partnera sa kojima bismo vodili pregovore, postizali dogovore i potpisivali kolektivne ugovore“, ukazao je predsednik.

Ludvingston, koji je nekada bio i potpredsednik Saveza sindikata Švedske i predvodio  sindikat kompanije „Volvo“, složio se da je situacija u Evropi izuzetno teška, što je potkrepio činjenicom da su se u Evropskom parlamentu u poslednje dve godine poslanici najviše bavili merama za prevazilaženje posledica svetske ekonomske krize, posebno pronalaženjem metoda čijom bi se primenom sprečila ponovna kriza, ali i modela kako se buduće krize ne bi širile lančano.

 „Iako se stvari kreću nabolje, Evropa još nije izašla iz krize. Švedska je prošla najbezbolnije, jer nas je naša kriza iz devedesetih naučila da primenjujemo metode zaštite koje su u formi odluke vlade obavezujuće za sve Šveđane. Ako možemo da kažemo da postoji korist od krize, onda je to svakako saradnja među zemljama članicama Evropske unije i pokušaj da se posledice ublaže uzajamnom pomoći i zajedničkom kontrolom. Nažalost, i ovoga puta se ponovilo istorijsko iskustvo - najsiromašniji su platili najveću cenu. Svi zakoni koji se usvajaju, bilo na nacionalnom nivou ili na nivou EU, imaju jedan nedostatak, a to je da je potrebno dugo vremena da se sprovedu u delo i da se poštuju“, rekao je Ludvingston.

Ukazavši na jačanje desnice i u Evropskom parlamentu, on je ocenio da bi bilo dobro rešenje da socijalno orijentisane stranke započnu međusobnu saradnju.

Ludvingston je upoznao domaćine sa činjenicom da u Evorpskom palamentu postoji grupa koja se zove „Srpski prijatelji“, čiji je cilj da Srbija što pre postane deo evropske porodice.

Orbović je rekao da je većina u Srbiji na poslednjim izborima podržala one političke opcije koje su kao prioritet u svojim programima istakle evropsku orijentacijuj Srbije.

 

Nastavak radničkog bunta u Boru

NEĆEMO STATI – PORUČILI SU RADNICI SRBIJE

Na hiljade nezadovoljnih radnika, koje je predvodio Savez samostalnih sindikata Srbije, okupilo se 29. septembra na velikom protestnom mitingu u Boru, odakle su poručili da neće odustati dok vlada ne povuče izmene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ali i da neće više ćutati zbog teškog položaja radnika, velike nezaposlenosti i niskih i neredovnih zarada.

„Danas se ujedinila radnička Srbija i sindikalni lideri. Dosta nam je propadanja i beznađa. Nedamo vam naše zarade i penzije koje smo mukotrpno zaradili. Hoćemo da dostojanstveno radimo i živimo!“ – poručili su vlastima ogorčeni radnici, nezaposleni, penzioneri, studenti..., okupljeni pod vođstvom najveće sindikalne centrale u Srbiji.

Tako su se i naši građani i SSSS pridružili aktivnostima Evropske konfederacije sindikata, čije su članice širom Evrope tog dana organizovale velike proteste u znak nezadovoljstva zbog mera štednje i ekonomske politike koje vlade evropskih zemalja sprovode.

Na protestu u Boru nastavljena je naša pravedna borba za dostojanstven rad, život sadašnjih i budućih penzionera i budućnost naše dece. U srcu rudarske Srbije, Borani i građani okolnih mesta podigli su glas protiv nakaradnih izmena i dopuna Zakona o PIO, koji će dodatno umanjiti prava i položaj sadašnjih i budućih penzionera.

Zatraživši od vlade da povuče Predlog izmena Zakona o PIO, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović rekao je da će to zakonsko rešenje, ako bude usvojeno, „zapečatiti radničku sudbinu”.  

„Uzeli su nam platu, sad hoće i penziju. Standard građana je već pao za oko 30 odsto, izgubljene mnoge firme, ugašeno pola miliona radnih mesta. Vlada ignoriše prava radnika, a od 2000. godine nije potpisan nijedan kolektivni ugovor u realnom sektoru”, kazao je Orbović.

Zato, prema njegovim rečima, radnici i svi građani Srbije moraju da ustanu jer, ukoliko sindikat ne spreči donošenje izmena i dopuna Zakona o PIO, očekuju nas sve restriktivnija zakonska rešenja koja će ionako siromašne radnike dovesti u još teži položaj. Ukoliko ne usledi naša adekvatna reakcija i ovakav zakon bude usvojen, slede izmene i umanjenje prava i u ostalim zakonima koji se odnose na svet rada, poput Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o radu i drugim zakonima.

„Došlo je vreme da se kaže NE!“, zaključio je Orbović, pozvavši sve građane i sindikalce da dođu na naredni miting u Novi Sad, a zatim i u Beograd, „gde ćemo skinuti ili taj zakon ili njih“.

Ukazavši na mizerno niske plate, kojima zaposleni ne mogu da prehrane svoju decu, pedsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović zatražio je da „živimo kao sav normalan svet“.

Predsednik Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije Milan Grujić podsetio je da je Srbija na neslavnim prvim mestima po broju mladih koji su otišli da rade u svet i po broju nezaposlenih. Da li smo se za to borili, zapitao se on, poručivši da je tome došao kraj, jer je u sindikatu velika snaga.

Predsednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije Branislava Plančak rekla je da nam je dosta vlade koja je nesposobna, koja vlada uredbama i naredbama, koja krši sva naša ljudska i radnička prava. Ona je izrazila nadu da ćemo u Beograd, na završnom protestu, gde nećemo dozvoliti usvajanje tog nakaradnog zakona, doći svi sa svojom decom i unicima, jer se ovaj zakon tiče svih nas.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Milorad Mijatović rekao je da jedino rad, plaćen i dostojanstven, može izvesti zemlju iz krize.

Potpredsednik Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Slavoljub Đukić ocenio je da je cilj ovog zakona da „vlast najuri mlade od kojih se boji, a da vlada nad nama ostarelima kojima mogu da učine što god im je volja“. On je izrazio nadu da će na protestu u Beogradu biti mnogo više radnika i sindikata i da će zajedno sruširti vladu koja ne zaslužuje da to bude. 

 Protestu SSSS, koji je organizovan zajedno sa Konfederacijom slobodnih sindikata, Аsocijacijom slobodnih i nezavisnih sindikata, Udruženim sindikatima Srbije „Sloga“ i Industrijskim sindikatom Srbije, pridružili su se i članovi Nezavisnog policijskog sindikata.

Potpredsednik tog sindikata Srećko Petrović upozorio je vlast da policija u Srbiji ne pripada političarima, već narodu i poručio im da nemaju pravo da prodaju ono što nisu stvorili niti branili.

Protestu i zahtevima sindikata pridružili su se u pismima podrške i Sindikat taksi vozača, Nezavisni sindikat policije i Sindikat novinara Srbije, koji su, takođe, zatražili povlačenje tog zakona iz procedure jer, kako su istakli, ne samo što njegove odredbe znatno umanjuju prava zaposlenih i penzionera, već i zbog činjenice da je u skupštinsku proceduru ušao mimo usaglašavanja sa socijalnim partnerima.

Na protestu je pročitan zajednički proglas svih sindikata, u kojem je izražen gnev zbog sve nižih zarada i penzija, svakodnevnih poskupljenja i nestašica, kršenja i umanjenja prava radnika, siromaštva i rastuće socijalne nejednakosti, velikog broja nezaposlenih i gubitka radnih mesta, daljeg propadanja preduzeća, pada standarda, neodgovornih poslodavca i neodgovorne vlade, nepostojanja kolektivnih ugovora i najave privatizacije velikih državnih sistema, javnih i komunalnih preduzeća bez uvažavanja stavova sindikata i šire javnosti.

Sindikati su upozorili da će, ukoliko „socijalno odgovorna“ vlada ne povuče Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz skupštinske procedure i, u najkraćem roku ne pristupi rešavanju nagomilanih problema, uz uvažavanje amandmana i zahteva sindikata, iskoristiti sva zakonska i sindikalna sredstva koja im stoje na raspolaganju.

Na protestu je najavljena i inicijativa sindikata za raspisivanje referenduma za povlačenje tog zakona iz skupštinske procedure.                

Nakon skupa, koji je održan na platou Doma kulture, organizovana je protestna šetnja ulicama Bora.

 

Protest u Kruševcu

POČEO RADNIČKI BUNT

Savez samostalnih sindikata Srbije, nezadovoljan zbog loše ekonomske i socijalne situacije,  koja se ogleda u teškom i skoro besperspektivnom položaju radnika, organizovao je 16. septembra u Kruševcu prvi u nizu velikih radničkih protesta koji će u narednom periodu biti održani i u drugim gradovima Srbije.

Na Trgu kosovskih junaka u tom gradu okupilo se nekoliko hiljada članova SSSS, ali i drugih sindikalnih centrala i sindikata, koji su digli glas protiv nakaradnih izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji će dodatno umanjiti prava i položaj sadašnjih i budućih penzionera.

Na skupu je zatraženo povlačenje tog zakona iz skupštinske procedure i ukazano na težak položaj zaposlenih, uzrokovan velikom nezaposlenošću, niskim i neredovnim zaradama, kao i najnovijim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i energenata.

Zatraženo je, takođe, da vlada donese mere za oživljavanje privrede i poboljšanje standarda svih građana, da ubuduće predlozi zakona koji se tiču radnika prvo budu usaglašeni u Socijalno ekonomskom savetu i da odmah počne procedura pregovaranja i potpisivanja granskih kolektivnih ugovora za sve delatnosti.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović je ukazao na težak materijalni položaj građana Srbije, na minimalne zarade od kojih se ne može živeti, kao i na lošu privatizaciju koja je uništila privredu i ugasila 500.000 radnih mesta.

„Počinjemo danas sa velikim protestom i nastavljamo širom Srbije, a svaki put će nas biti više. Dan za danom ići ćemo od grada do grada sve dok ne dođemo u Beograd, gde nećemo samo da prošetamo, veće ćemo tamo biti sve dok ne rešimo sva pitanja“.

Već godinu dana poskupljuju proizvodi koje kontroliše država, plate ni za dinar nisu povećane dve godine, dok se istovremeno ne dozvoljava povećanje minimalne zarade, od koje se ne može preživeti ni pet dana u mesecu, rekao je Orbović, najavivši da će sindikat pokrenuti inicijativu o referendumu na kojem će se narod izjasniti o predloženim izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Predsednik Okružnog odbora samostalnog sindikata komunalne delatnosti Milomir Ilić je poručio radnicima i svim građanima Srbije da ne dozvole vlastima da rasprodaju komunalna preduzeća i pozvao ih da probude svest i pridruže se borbi sindikata za bolji i pravedniji život.

Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović kazao je da je reč o početku radničkog i sindikalnog bunta. „Vlast nas laže decenijama, praveći godinama iste scenarije, poput nestašica i poskupljenja, sve u cilju bogaćenja tajkuna. Radnička Srbija im to više neće dopustiti“, naglasio je on.

Potpredsednik Veća SSSS i predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda Vlada Andrić je poručio vladi da ozbiljno shvati radnike, koji jedva preživljavaju, kao i sindikate, bez kojih nema rešenja problema.  

Predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović i potpredsednik Veća SSSS Zoran Mihajlović su upozorili vlast da će sindikat, ukoliko ne uspe pregovorima, radikalizovati proteste, blokirati puteve i vladine institucije.

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić poručila je da ovo nije borba samo sindikata, već da bi trebalo da bude borba svih građana i radnika, bez kojih nema stvaranja novog dohotka i punjenja budžeta.

Šetnjom do gradske uprave, gde su predstavnici sindikata predali svoje zahteve, završen je protestni miting u Kruševcu koji je organizovao Savez samostalnih sindikata Srbije za grad Kruševac i opštine Ćićevac, Ražanj, Brus i Varvarin.

 

Okrugli sto o izmenama Zakona o PIO

IZMENA PENZIJSKOG SISTEMA MORA IMATI ŠIROKI DRUŠTVENI KONSENZUS

Savez samostalnih sindikata Srbije, nezadovoljan predloženim izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje prethodno nisu razmatrane na Socijalno-ekonomskom savetu, 14. septembra 2010. godine organizovao je okrugli sto, sa ciljem da se razmotre otvorena pitanja, iznesu različita mišljenja i ukaže na eventualna rešenja u interesu zaposlenih, penzionera i svih građana Srbije.

Na skupu, koji je izazvao i veliko interesovanje javnosti, učestvovali su predstavnici SSSS i drugih sindikata, naučni i stručni eksperti za tu oblast, predstavnici nadležnih državnih institucija, privrednih komora, penzionera, invalida i drugih udruženja.

Zatraživši ponovo od vlade da povuče taj predlog, SSSS je najavio protest u Kruševcu za 16. septembar, na kojem će, takođe, biti zatraženo da zakon ne bude usvojen.

Predstavnici svih sindikata su kritikovali vladu naglasivši da preko penzionera «ravnaju» račune sa MMF-om i drugim međunarodnim organizacijama. Oni su ukazali da Srbija do sada nije imala ni jednu pravu reformu penzionog sistema i da je ovo samo «dil» vlade i MMF-a, dok su ekonomski stručnjaci naglasili da se bez sindikata ne može kreirati državna, a posebno ne ekonomska politika.   

Predstavnik SSSS u Radnoj grupi za izmene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dr Rajko Kosanović istakao je da se sindikat posebno zalaže da se životni standard penzionera dalje ne urušava, tako što prosečna penzija ne bi trebala da bude niža od 60 odsto prosečne zarade, a minimalna penzija 25 odsto prosečne zarade. Predložio je da se opšti bod, kao jedan od elemenata za utvrđivanje visine penzije budućih penzionera, usklađuje na osnovu kretanja zarada, a da se penzije sadašnjih penzionera usklađuju po tzv. švajcarskoj formuli, tj. u procentu koji je jednak zbiru 50 odsto procenta rasta zarada plus 50 odsto od procenta rasta troškova života.

Božidar Cekić, predsednik Saveza invalida Srbije podržao je zalaganja SSSS i založio se za «švajcarsku formulu» prilikom usklađivanja penzija.

Mahmud Bušatlija sa Ekonomskog instituta je predložio da se fondovima vrati imovina, da se pre reforme penzionog sistema reformišu uprava i javna preduzeća i da fondovi dobiju po deo imovine kako bi imali svoj novac kojim bi raspolagali.

Boža Drašković iz Instituta ekonomskih nauka smatra da se radi samo o preraspodeli siromaštva i da zaduživanje države odlaže probleme. On je pozdravio zalaganje sindikata za održavanje minimuma socijalne sigurnosti.

Milan Nenadić iz Saveza penzionera Vojvodine istakao je da je podneo amandmane na taj zakon, kao i da se oni poklapaju u velikoj meri sa stavovima sindikata, posebno kada se radi o uvođenju zaštitnih mehanizama.

Državni sekretar u Ministarstvu rada Radina Todović rekla je da Srbija kasni sa penzionom reformom i da je predlog zakona urađen po uzoru na zemlje regiona. Ona je ocenila da najnoviji predlog zakona nije ni upola restriktivan kakav je bio 2001. i 2005. godine, kada je starosna granica povećana odjednom za tri godine.

Na kraju skupa je upozoreno da je penzijski sistem značajno i ozbiljno pitanje za sve građane Srbije, koje ne bi smelo da bude plod nekakvog političkog dogovora, već mora da ima široki društveni konsenzus.

Predstavnici SSSS su ponovo najavili da će, u saradnji sa drugim sindikatima, organizovati niz aktivnosti, koje podrazumevaju i proteste i štrajkove širom zemlje, kako bi bila sprečena takva reforma penzionog sistema.

Sednica Veća SSS Kruševca

STAVOVI SSSS  U VEZI PREDLOŽENIH IZMENA I DOPUNA ZAKONA O PIO

Na poziv Milenka Mihajlovića, predsednika Veća SSSS za grad Kruševac i opštine Brus, Ćićevac, Ražanj i Varvarin, predsednik SSSS, Ljubisav Orbović učestvovao je u radu proširene sednice ovog Veća, na kojoj je prisutne upoznao sa stavovima SSSS u vezi  predloženih izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

„ Mnoge akcije su u istoriji Srbije krenule iz Kruševca, pa i ovim, praktično prvim sastankom na teritoriji na ovu temu, započinjemo odbranu prava penzionera i budućih penzionera“, rekao je predsednik Orbović na početku svog  izlaganja.

„Vlada Srbije još jednom je dokazala svoje nepoštovanje  suštinskog socijalnog dijaloga, pa je, pod pritiskom MMF-a Skupštini dostavila, preskočivši socijalne partnere, predlog restriktivnog zakona, koji direktno pogađa penzionere, a indirektno zaposlene i buduće penzionere. Budući da smo, od same najave, pažljivo pratili aktivnosti na izmeni zakona, i javno iskazivali nezadovoljstvo kako postupkom, tako i preloženim izmenama, Veće SSSS je na sednici održanoj 29. juna ovlastilo Predsedništvo da utvrdi sadržaj i dinamiku aktivnosti Saveza. Očekujemo da će se o Zakonu raspravljati na prvom redovnom zasedanju skupštine, pa je naš osnovni zahtev da se isti povuče iz procedure. Kompromis na koji možemo pristati jeste da se zadrži zaštitna klauzula da penzije ne mogu pasti ispod 60% prosečne zarade, mogućnost benificiranog radnog staža za pojedina zanimanja, kao i da se u ostvarivanju prava na starosnu penziju ne mogu izjednačiti muškarci i žene.“

„Naša je obaveza da, kao i većina sindikata u Evropi, oštro reagujemo protiv ovakvog daljeg umanjenja prava ionako siromašnih građana Srbije, pa su i buduće aktivnosti usmerene na mobilizaciju i iskazivanje naslaganja do ispunjenja naših zahteva“, rekao je Orbović i najavio početak akcija sindikata grana i delatnosti, kao i sindikata na teritoriji, počev od organizovanja tematskih skupova do protesta i štrajkova i završnog protesta u Beogradu.

U diskusiji koja je usledila prisutni su upoznali predsednika sa teškom i neizvesnom situacijom u preduzećima koja predstavljaju, nezadovoljstvom članova i građana Kruševca u kome je od 42 hiljade zaposlenih, trenutno u radnom odnosu 16 hiljada. Uz podršku prezentovanom planu i dinamici aktivnosti Saveza izkazali su spremnost da aktivno učestvuju u svim akcijama do konačnog ostvarenja zahteva.

Predsednik je najavio aktivnosti povodom najavljenog  zakona o komunalnim delatnostima, čije odredbe, po njegovim rečima, pogađaju direktno ne samo zaposlene u ovom sektoru, već sve građane Srbije. „Privatizacija će svakako doprineti rastu cena komunalnih usluga, a iz iskustava u  zemljama gde je ovaj sektor privatizovan, istovremeno sa povećanjem cena osetno je opao kvalitet istih.

Na sednici je doneta odluka da se u periodu od 15. do 20. septembra organizuje protest, a da se tačan datum utvrdi na narednoj sednici Veća krajem avgusta.

ŠTAMPA OBJAVLJUJE

Sindikalci najavljuju štrajkove

 Izvor: Blic

Savez samostalnih sindikata Srbije najavio je radničke proteste u septembru ukoliko Vlada ne povuče iz procedure predlog izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prvi grad u kojem će biti organizovani protesti je Bor.

Vlada Srbije nije ispoštovala proceduru jer predlog izmena i dopuna Zakona o penzijskom i socijalnom osiguranju nije išao na Socijalno-ekonomski savet već direktno u skupštinsku proceduru. Predlogom izmena drastično će biti ugrožena prava svih penzionera, onih koji to treba da postanu u narednih nekoliko godina, ali i članova njihovih porodica. Do 2015. godine penzije će biti smanjene za 25 odsto. Prosečna penzija je sada 64 odsto od prosečne plate, dok će za pet godina biti jedva 40 odsto prosečne plate. Pored toga, na zahtev stranih investitora i američke komore, priprema se i predlog izmena i dopuna Zakona o radu kojima će biti smanjena prava radnika - rekao je Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnog sindikata na sastanku u Kruševcu.

Sindikalci traže da se u novu verziju Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju uvrsti zaštitni član prema kojem penzije ne mogu biti manje od 60 odsto od prosečne plate. - Pokušaj uvođenja ovakvih zakona je u Grčkoj, Holandiji, Francuskoj izazvao talas nezadovoljstva i radničkih protesta. Zato smo i mi planirali seriju protesta - dodaje Orbović.

Orbović: Penzije će pasti 25 odsto

 Izvor: Beta

Kruševac -- Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović kaže da će se penzije u Srbiji do 2015. godine smanjiti za 25 odsto.On je zatražio da u Zakonu o penzijama zato ostane takozvani „zaštitni član“ koji penzionerima garantuje penziju ne manju od 60 odsto prosečne zarade.

"Ovakav stav podržale su i kolege iz drugih centrala sindikata sa kojima smo dogovorili zajedničke amandmane koje ćemo predstaviti poslaničkim grupama", rekao je Orbović.

On je dodao da će SSSS, ako te aktivnosti ne budu dale očekivane rezultate, doneti odluka o daljim načinima sindikalne borbe.

Orbović je rekao da će se prvi u nizu planiranih protesta širom Srbije, povodom izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, održati početkom septembra u Boru.

Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) smatra neprihvatljivim utvrđivanje izmena i dopuna Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju bez njegovog razmatranja na socijalno-ekonomskom savetu i uvažavanja predloga i zahteva sindikata.

Orbović kaže da će taj sindikat sprovesti sve aktivnosti kako bi pre donošenja Zakona bile unete izmene koje se tiču budućeg usklađivanja penzija, pomeranja starosne granice i penzionisanja bivših zaposlenih koji su proglašeni tehnološkim viškom.

Komentarišući privrednu situaciju u Srbiji, Orbović je rekao da je pravi trenutak da se izvrši pritisak kako bi se privreda pokrenula. Zarade su u proseku smanjene za 30 odsto, broj nezaposlenih je sve veći, dok se gotovo više nista ne proizvodi rekao je Orbović koji je danas pozvao sve strukture u društvu da se uključe u rešavanje ovog problema.

Orbović u poseti Jagodini

UGROŽENA PRAVA RADNIKA BRANITI, AKO TREBA, I NA ULICI

U Jagodini je, na poziv predsednika Veća SSS Jagodine Miroslava Gajića i predsednika Samostalnog sindikata Industrije kablova Jagodina (FKS) Dragana Rajića, održan sastanak sa predsednikom SSSS Ljubisavom Orbovićem i predsednikom Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoranom Vujovićem, na kojem je razgovarano o aktuelnim problemima zaposlenih u Srbiji, kao i o problemima u radu sindikata.

„Pored sve težeg materijalnog položaja u kojem se nalaze građani Srbije, čije su zarade najniže u regionu, zaposlenima preti i pokušaji da se kroz pojedine sistemske zakone još drastičnije umanje njihova prava“, ukazao je Orbović, naglasivši da sindikat to neće dozvoliti.

Izrazivši očekivanje da će vlada ipak imati sluha za probleme na koje će sindikat, kroz dijalog ukazivati, Orbović je rekao da SSSS mora biti spreman da svoje zahteve i ugrožena prava radnika odbrani i na ulici.

Tokom posete Jagodini Orbović je razgovarao i sa generalnim direktorom FKS Ratkom Vučurovićem koji je predsednika upoznao sa problemima u poslovanju te fabrike.

Ta fabrika je, uprkos brojnih problema i bez finansijske pomoći, uspela da poveća izvoz, kazao je Vučurović, dodavši da država mora da pomogne firmama koje rade tako što će im pomoći da od banaka dobiju subvecionisane kredite, da naplate potraživanja i da im skrati rokove za povraćaj PDV-a na izvozne proizvode.

Rajić je ocenio da su zajednička vizija razvoja firme, redovan socijalni dijalog, odgovornost poslovodstva koje uspeva da obezbedi posao radnicima, redovne zarade i isplata ostalih nadoknada, kao i poštovanje kolektivnog ugovora doprineli da fabrika izađe iz ponora.

S obzirom na to da postupak privatizacije tog preduzeća još traje i da u FKS-u insistiraju na pronalaženju strateškog partnera, poslovodstvo i sindikat su odlučni u nameri da preduzeće održe kao sistem, odnosno da ne dozvole da bude prodato u delovima, kako se to najavljuje.

Sa sastanka je potekla inicijativa da što pre bude organizovan sastanak predstavnika industrijskih sindikata, privredne komore i direktora preduzeća koja kao FKS uspevaju da rade i opstanu, a na kojem bi se sa predstavnicima vlade i premijera razgovaralo o problemu nedostatka obrtnih sredstava i rešavanju likvidnosti.

Predsednik Orbović se susreo i sa gradonačelnikom Jagodine Draganom Markovićem sa kojim je razgovarao o problemima u privredi koji se direktno odražavaju na materijalni i socijalni položaj građana Srbije.

Zajednički je ocenjeno da je kriza u Srbiji dugotrajna i da najveće posledice snose radnici, da privredne aktivnosti ne donose željene rezultate, kao i da politika često ne doprinosi oporavku i rastu privredne proizvodnje.

Orbović i Marković su se složili da je postupak donošenja zakona često protivan ne samo interesima radnika, već i principima koje je kao osnovne u svojim programima istakla vlada, te da se socijalni partneri u postupku donošenja zakona zaobilaze, a zakonska rešenja ne razmatraju na socijalno ekonomskim savetima. Rezultat takvog ponašanja su sve restrektivniji zakoni, sve manja prava i sve veće nezadovoljstvo u Srbiji, ukazano je na sastanku.

 

Orbović posetio radnike “Prosvete

PODRŠKA I POMOĆ ŠTRAJKAČIMA

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović izjavio je da će Savez podržati zaposlene u izdavačkom preduzeću "Prosveta", koji štrajkuju pet meseci i da će izvršiti pritisak na Agenciju za privatizaciju i Ministarstvo ekonomije kako bi bio raskinut kupoprodajni ugovor.

Orbović je, nakon posete zaposlenima u knjižari "Geca Kon" u Knez Mihailovoj ulici, rekao da postoji osnova za raskid ugovora i da je nejasno zašto Agencija i Ministarstvo daju nove rokove vlasniku za izmirenje obaveza i tako produžavaju ugovor i agoniju zaposlenih.

" Za ovo što radite imate punu podršku sindikata i moramo da izguramo ovo do kraja. Ako to ne budemo rešili u kratkom roku legalnim putevima, predstoji nam da iz ovih radnji, zajedno sa zaposlenima, izađemo ispred Agencije i Ministarstva i na taj način izvršimo dodatni pritisak da ugovor bude raskinut", naglasio je on.

Čestitajući zaposlenima na upornosti u borbi za imovinu koja je stvarana generacijama, Orbović je ukazao da je privatizacija u Srbiji napravila veliko zlo, da je puno uništenih firmi i da ta tendecija, nažalost, raste.

Predsednik SSSS je zaključio da država mora postati pravna i da se ne mogu više tolerisati ovakve privatizacije.

Predsednica Samostalnog sindikata u IP "Prosveta" Ljubica Stjepanović-Muhić je kazala da poslodavac, pored toga što je imao dovoljno rokova za izmirenje obaveza, radnicima "Prosvete" isplatio samo neto zarade, ali ne i doprinose za 16 meseci, sindikalne članarine i otpremnine za odlazak u penziju.

"Prihod je pao 63 odsto, tako da su se odavno stekli uslovi za raskid ugovora", rekla je ona i dodala da će štrajkači iskoristiti sve zakonske okvire u nastojanju da bude raskinut kupoporodajni ugovor.

"Prosveta" je privatizovana metodom javnog tendera, a kupac, "Medija II",  ugovor o privatizaciji je sklopio posle odustajanja "Cepter grupe“ kao prvoplasiranog ponuđača. 

U poseti štrajkačima, koju su propratili i mediji, pored Orbovića bio je i predsednik Samostalnog sindikata zaposlenih u grafičkoj, izdavačkoj i informativnoj delatnosti Srbije Rajko Simić.

 

Rukovodstvo SSSS posetilo povereništvo u Kanjiži

ORGANIZOVANA ZAŠTITA INTERESA – IDEJA SINDIKALIZMA

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, Ljubisav Orbović , predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, Milorad Mijatović, predsednik sindikata građevinara i IGM Srbije, Duško Vuković i predsednik Pokrajinskog odbora sindikata građevinara Vojvodine, Živojin Stoiljković, posetili su povereništvo Saveza samostalnih sindikata Srbije za opštinu Kanjiža. Šandor Imre, izabrani poverenik upoznao ih je sa situacijom u opštini u kojoj samostalni sindikat ima 2.000 članova.

Posle razgovora u prostorijama povereništva, delegacija Saveza samostalnih sindikata Srbije posetila je fabriku Keramika Plus. Predstavljajući preduzeće i njegov proizvodni program, direktor, Đorđe Širadović naglasio da su, posle problema koje su imali, sa promenama u vođenju, situacija bitno promenila. Pored pune uposlenosti kapaciteta, asortiman se poboljšava u skadu sa trendovima i zahtevima na tržištu, a socijalnu odgovornost poslovodstvo je dokazalo redovnom isplatom zarada i uplatom doprinosa, kako za 166 zaposlenih na neodređeno vreme, tako i za blizu 80 onih koji rade na određeno.

„ Moramo reagovati na postupak javnih nabavki, gde nažalost prednost još imaju uvozna keramika i proizvođači, iako su daleko ispod kvaliteta naših proizvoda“, rekao je Širadović.

„ Od početka privatizacije, SSSS je insistirao na strožoj kontroli onih koji kupuju naša preduzeća. Upravo na ovakvim primerima, najpre loše privatizacije, koja je pretila da ugasi firmu, a zatim, na sreću, ulaskom onih koji su zainteresovani da se preduzeće pokrene  i  da proizvodnja raste, potvrđen je naš stav da je izuzetno važno ko je novi vlasnik. Raduje me činjenica da još uvek ima i dobrih, socijalno odgovornih poslodavaca, čiji je interes rast proizvodnje i koji prepoznaju ulogu i značaj zaposlenih, i što ima preduzeća koja, i pored nepovoljnih ekonomskih uslova, dobro rade“, rekao je predsednik Orbović.

Tokom boravka u preduzeću, predsednik i njegovi saradnici razgovarali su sa zaposlenima i upoznali ih sa ciljevima i prednostima organizovanja sindikalne organizacije. „Ideja sindikalizma bazirana je na potrebi da se organizovano štite interesi zaposlenih i to pre svega pregovorima i potpisivanjem kolektivnih ugovora, ali i da, kao deo šire sindikalne porodice, solidarno i jedinstveno, na nivou Republike,  svi doprinesemo poboljšanju uslova rada, socijalnoj sigurnosti i boljem materijalnom položaju“.

U svom obraćanju, Mijatović je izrazio zadovoljstvo zbog situacije u ovom preduzeću i još jednom ponovio da je metod rada jedinog reprezentativnog sindikata u Srbiji dogovor, ali da u slučaju da isti izostaje, Savez je spreman da upotrebi i ostala legitimna sredstva sindikalne borbe. „Dokazali smo da znamo da radimo, znamo šta hoćemo i to je razlog poverenja zaposlenih u ovaj sindikat“, rekao je na kraju.

Upoznajući ih sa konkretnim aktivnostima koje sindikat građevinara vodi, Duško Vuković ih je pozvao da se, odmah po konstituisanju, aktivno uključe u planirane tematske skupove, na kojima će imati prilike da se,kroz stručna predavanja i razmenu iskustava  sa drugim kolegama, na adekvatan način pripreme za socijalni dijalog koji će voditi, upoznati sa najnovijim propisima iz oblasti bezbednosti i zaštite na radu, kao i za kolektivno pregovaranje.

Budući da je izabran inicijativni odbor sindikalne organizacije, dogovoreno je da se, u saradnji sa Sindikatom građevinara i IGM Srbije i Vojvodine, kao i uz logističku podršku SSS Vojvodine i neposredno, poverenika Saveza samostalnih sindikata Srbije za opštinu Kanjiža, u kratkom roku sprovede postupak organizovanja i registrovanja sindikalne organizacije.

 

 PRVOMAJSKI PROGLAS

Još jedan Međunarodni praznik rada - Prvi maj dočekujemo nezadovoljni, siromašni i u svakodnevnom strahu od gubitka posla

Umesto da taj simbol borbe radnih ljudi za radnička prava, za slobodu i mir, za rad i život dostojan čoveka proslave zalažući se za viši standard i blagostanje, radnici i građani Srbije se i dalje bore za  preživljavanje.

Loša privatizacija, pad proizvodnje, gubitak radnih mesta, velika stopa nezaposlenosti i nizak životni standard doveli su do masovnih protesta i brojnih štrajkova, koji su obeležili prošlu, a nastavljaju se i u ovoj godini.

Savez samostalnih sindikata Srbije, ipak, nije obeshrabren i sa optimizmom nastavlja borbu za bolju budućnost i viši životni standard svog članstva i svih zaposlenih.

Sindikat je danas potrebniji nego ikada ranije da bismo zajedno nastavili borbu za socijalnu pravdu, za rad od čijeg se rezultata može pristojno i dostojanstveno živeti.

Pokazali smo spremnost da sa socijalnim partnerima u konstruktivnom i ravnopravnom dijalogu gradimo odnose međusobnog poverenja i preduzimamo aktivnosti koje doprinose prevazilaženju krize i bržem oporavku srpske privrede.  

Ali, kad god naši socijalni partneri ne pokažu volju za dijalogom, kada nemaju razumevanje za interese sveta rada ili ne poštuju postignute dogovore, svoja prava ostvarivaćemo svim sredstvima sindikalne borbe.

I dalje ćemo se zalagati za istinske vrednosti, poštovanje rada, racionalnu i socijalno odgovornu državu. U Evropu se ne može bez radnika i radničkih prava, socijalnog dijaloga i poštovanja interesa sveta rada u celini.

Istrajni u tome da rad i socijalna sigurnost postanu prioritetni društveni zadatak i cilj, STALO NAM JE DA KRENE, što će biti i osnovna poruka 14. Kongresa Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Članstvu i svim građanima Srbije čestitamo Međunarodni praznik rada.

Savez samostalnih sindikata Srbije

 

Veliki skup posvećen izlasku iz krize u prostorijama Saveza

PREDSTAVNICI RADNIKA I PRIVREDNA I POLITIČKA ELITA ZA ISTIM STOLOM

Zahvaljujući velikom angažovanju Saveza samostalnih sindikata Srbije, prvi put su za isti sto seli predstavnici Vlade Srbije, sindikata, poslodavaca i uspešnih privrednika kako bi zajednički pronašli načine za što brži i bezbolniji izlazak zemlje iz ekonomske krize.

U prostorijama SSSS održan je skup na temu „Socijalno partnerstvo za izlazak iz krize“, čiji su domaćini bili Savez samostalnih sindikata Srbije i Ministarstvo rada i socijalne politike, a na kojem su učestvovali predsednik i članovi Vlade Srbije, predstavnici  sindikalnih centrala, udruženja poslodavaca, privrednih komora i ekonomski stručnjaci.

Na tom, za sve građane Srbije i celokupnu privredu izuzetno značajnom skupu, dogovoreni su dalji koraci, mere i aktivnosti za dalje pokretanje proizvodnje i aktiviranje postojećih resursa, kao preduslova za nova zapošljavanja i bolji standard zaposlenih i svih građana Srbije.

Opšti utisak prisutnih medija jeste da je najuticajniji sindikat u Srbiji organizovao više nego uspešan skup, na kojem su, kako je prenela štampa, “ukrstili poglede oni koje je do juče gotovo bilo nemoguće zamisliti u istoj prostoriji”.

Onda nije ni čudno što su svi učesnici sastanak opisali kao istorijski, a ministarka finansija kao “početak socijalne kohezije”.

Na skupu su, u ime Vlade Srbije, učestvovali premijer Mirko Cvetković i ministri Rasim Ljajić, Diana Dragutinović, Slobodan Milosavljević i Oliver Dulić, dok su ispred Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja bili Nebojša Ćirić I Mišela Nikolić. Na sastanku su bili i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, predstavnici Instituta ekonomskih nauka, privrednih komora Srbije i Beograda, Unije poslodavaca Srbije, Udruženja malih I srednjih preduzeća Srbije, Konfederacije slobodnih sindikata, sindikata EPS-a, Telekoma i PTT-a, ekonomski stručnjaci…

Poslovni klub “Privrednik” su zastupali Milan Beko, Zoran Drakulić, Miroslav Mišković, Miodrag Babić, Miodrag Kostić, Slobodan Petrović, Branislav Grujić, Miroljub Aleksić i Toplica Spasojević, kao i privrednici Milan Nikolić, Đorđije Nicović i Petar Stojanović. 

Ispred Saveza samostalnih sindikata Srbije bili su predsednik Ljubisav Orbović, sekretar Veća Slavica Savić, potpredsednici Dragan Zarubica, Duško Vuković i Vlada Andrić, kao i predsednici SSS granskih delatnosti.

Trojni skup inicirali su SSSS i Srpski poslovni klub “Privrednik”, a on predstavlja nastavak sastanka koji je 4. marta održan u klubu “Privrednik”, kada su se predstavnici SSSS sa privrednicima dogovorili da zajedno od vlade traže pomoć u borbi protiv krize i to pre svega u politici zapošljavanja.

Tada su, kako su zlurudo prenosili pojedini mediji, sindikalci otišli “mečki na rupu”, odnosno “na noge krupnim kapitalistima”, kako bi zajednički doprineli da privrednici dobiju neke olakšice od države. Demantovali su ih zaključci sa trojnog skupa u kojem se nalazi niz mera za prevazilaženje krize.

Vlada se obavezala da radi na smanjenju javne potrošnje za jedan do dva procentna poena godišnje i da radi na unapređenju fiskalnog ambijenta, što podrazumeva smanjenje poreskog opterećenja na zarade. Takođe, obećala je hitno otklanjanje svih administrativnih barijera, usvajenje zakona, obezbeđivanje stimulativnih uslova za otvaranje novih radnih mesta i proizvodnih pogona, podršku izvozno ojentisanim sektorima privrede i prednost domaćim preduzećima prilikom javnih nabavki.

Poslodavci su se obavezali na uzdržavanje od otpuštanja zaposlenih, redovno isplaćivanje zarada, reinvestiranje dobiti u zemlji, kao i daučestvuju u rešavanju problema preduzeća u nerazvijenim područjima.

Predstavnici Sindikata su se obavezali na aktivno učešće nasuzbijanju rada na crno i sive ekonomije, u donošenju programasocijane pomoći, pospešivanju saradnje i socijalnog dijaloga na svim nivoima, kao i da će, pre preduzimanja najjoštrijih vidova sindikalne borbe, iskoristiti sve mogućnosti da se nastali problemi reše dijalogom i dogovorom.

Inače, skoro tročasovni razgovor socijalnih partnera bio je otvoren za predstavnike medija samo u početku, kada su se skupu obratili predsednik SSSS Ljubisav Orbović, a zatim I premijer Mirko Cvetković. 

Pozdravivši učesnike skupa, Orbović je rekao da bi sastanak trebalo da pomogne stvaranju kvalitetnijeg privrednog ambijenta u kojem bi svi imali određene koristi. Jedino tako bi privrednici mogli da ostvaruju veću dobit, zaposleni da redovno primaju plate, dok bi vladi trebalo da bude cilj da poslodavci i zaposleni budu zadovoljni, da se budžet puni i da nema potrebe za zaduživanjem.

„Stvarajući privredni ambijent pažnja bi morala da se posveti više domaćim firmama kako bi one bile ozbiljni i konkurentni na tenderima, jer se često dešava da poslove dobijaju firme iz drugih zemalja. Kao građani, od svakog artikla koju kupimo i svake plate koju primimo deo novca ide u budžet, ali kad se dobijaju poslovi vezani za javni sektor ili tenderi za neka ministarstva, na njima ne dobijaju posao naši radnici i onemogućava se vraćanje tog novca u našu privredu i zapošljavanje radnika", rekao je Orbović.

On je istakao da je za sindikat neprihvatljivo dalje otpuštanje radnika, napominjući da je od 2001. godine u Srbiji izgubljeno oko 500.000 radnih mesta.

“Izlazak iz krize je onog momenta kada broj radnika počne da raste, kada počnu da se vraćaju na radna mesta. To je znak da kriza posustaje”, naglasio je lider Saveza.

Orbovich se osvrnuo i na visinu zarada u Srbiji, ukazavši da su među najnižima u regionu i da je mnogo građana na minimumu egzistencije, dok mnogi nisu u stanju ni da obezbede taj minimum, iako se radi o zaposlenima.

Pozdravivši odluku Vlade da poveća iznos minimalne zarade, Orbović je rekao da bi preduzeća trebalo da ih isplaćuju u kratkom roku tokom kriznog perioda, a ne da, kao što je to sada postalo čak trend, neki poslodavci konstantno isplaćuju minimalne zarade, koje su tek nešto malo veće od 15.000 dinara.

Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da će ključni izazov za Vladu u 2010. godini biti obezbeđivanje održivog privrednog rasta za šta je potrebno jedinstvo svih socijalnih partnera.

On je istakao da će osnovni prioriteti Vlade u narednom periodu biti povećanje zaposlenosti i rast privrednih aktivnosti. Rast industrijske proizvodnje i izvoza u prvom kvartalu ove godine pokazuju da Srbija polako, ali sigurnim koracima ide ka oporavku i projektovanom rastu od dva odsto.

Prema njegovim rečima, Vlada od poslodavaca očekuje više konkretnih projekata za otvaranje radnih mesta, dok bi ona obezbedila odgovarajući privredni ambijent za to.

“Sindikati su u prethodnom periodu pokazali visok stepen razumevanja i očekujemo da se taj konstruktivan pristup nastavi i u periodu oporavka od krize”, rekao je premijer.

On je naveo da je Vlada spremna da se obaveže na sprovođenje mera od suštinskog značaja za razvoj privrede i unapređenje socijalnog položaja zaposlenih.

“Nećemo bežati od svojih obaveza, rešavaćemo krupne probleme i inicirati velike strateške projekte, ali očekujem i od vas da profesionalno i odgovorno date svoj konkretan doprinos povećanju obima poslovanja i poboljšanju uslova rada”, rekao je Cvetković.

On je naveo da će ključne mere za unapređenje položaja zaposlenih i privrede biti unapređenje strukure privrede i orijentacija ka izvozu., smanjenje učešća javne potrošnje u BDP-u, smanjenje fiskalnog opterećenja zarada, nastavak reforme javnog sektora i socijalna zaštita najugroženijih kategorija građana.

Nakon izlaganja premijera sastanak je nastavljen iza zatvorenih vrata. Posle skoro tročasovnog sastanka održana je izuzetno posećena konferencija za novinare, na kojoj su govorili Cvetković, Orbović, Dulić, Dragutinović, Atanacković, Drakulić i Grujić.

Tada su novinarima predati zaključci sa sastanka i najavljeno formiranje radne grupe, na čijem čelu će biti premijer Mirko Cvetković. To radno telo će činiti 12 članova, po četiri predstavnika vlade, poslodavaca i sindikata.

Vlasnik “Ist pointa” Zoran Drakulić je ukazao na neophodnost borbeprotiv sive ekomomije, ocenivši da država indirektno pomaže sivu ekonomiju plašeći se socijalnih problema i otpuštanja radnika.

Zahtevavši da svi budu ravnopravni, Drakulić je kazao da je jako dobro što je vlada u rešavanje krize uključila i privrednike, koji od nje samo traže da im stvori uslove za poslovanje kakve imaju zemlje u regionu. Država mora da se bavi socijalnim problemima, a mi da otvaramo nova radna mesta, zaključio je Drakulić.

Ministarka finansija Diana Dragutinović je odgovorila da je taj sastanak početak socijalne kohezije, ali da vlada mora da balansira između smanjenja javnih rashoda i obaveza jer mora da obezbedi i isplatu plata i penzija.

Skup „Socijalno partnerstvo za izlazak iz krize“

DOGOVORENE MERE I AKTIVNOSTI SOCIJALNIH PARTNERA

Na sastanku premijera sa članovima Vlade Srbije, privrednika i Saveza samostalnih sindikata Srbije, koji je u organizaciji Saveza i Ministarstva rada i socijalne politike, održan u prostorijama našeg sindikata, dogovoreno je niz mera i aktivnosti koje bi trebalo da doprinesu izlasku zemlje iz krize.

Socijalni partneri su saglasni da je u ovom momentu najvažnije precizirati konkretne obaveze, mere i aktivnosti kako bi se što pre osetili pozitivni efekti prevazilaženja krize u Srbiji.

U tom cilju, dogovoreno je da svako od socijalnih partnera ispuni sledeće obaveze:

 

1) Vlada Republike Srbije

1.     Smanjenje učešća tekućeg dela javne potrošnje u BDP za 1-2 procentna poena godišnje

2.     Sprovođenje mera štednje koje bi služile kao opšti model ponašanja, posebno u javnom sektoru.

3.     Unapređenje fiskalnog ambijenta koji omogućava smanjenje fiskalnog  opterećenja zarada u naredne dve godine

4.     Hitno uklanjanje svih administrativnih barijera otpočinjanju i vođenju biznisa, kroz realizaciju giljotine propisa.

5.     Usvajanje Zakona o javnoj svojini i drugih povezanih zakona  kako bi se povećala atraktivnost za domaća i inostrana ulaganja i otvaranje novih radnih mesta.

6.     Kontinuirano praćenje potrošnje u javnim preduzećima.

7.     Nastaviti realizaciju podsticajnih mera za rast domaće privredne aktivnosti kroz:

a.     Subvencionisanje kamatnih stopa za:

                                          i.    kredite za obrtna sredstva

                                         ii.    investicione kredite

                                        iii.    nabavku domaćih proizvoda

                                        iv.    potrošačke kredite

b.     povoljne uslove kreditiranja za investicije u nerazvijene opštine

c.     kreditnu podršku malim i srednjim preduzećima

 

8.     Obezeđenje stimulativnih uslova za otvaranje novih proizvodnih pogona i novo zapošljavanje

9.     Prednost domaćim preduzećima prilikom javnih nabavki u okviru postojeće regulative.

10.   Koz povećanje privredne aktivnosti smanjivati razlike u nivou regionalne razvijenosti

11.   Doneti Strategiju o plasmanu roba i usluga na vanevropska tržišta

12.   Podrška izvozno orijentisanim sektorima srpske privrede

13.   Realizovati aktivne mere preko Nacionalne službe zapošljavanja usmerene na efikasnije iznalaženje novih radnih mesta.

14.   Dodatna socijalna zaštita najugroženijih kroz unapređenje postojeće regulative.

15.   Nastaviti reformu javnog sektora kojom će u naredne dve godine biti obuhvaćeni: pravosuđe, sistem penzionog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, prosveta, odbrana, javna preduzeća kako na republičkom tako i na lokalnom nivou

16.   Nastaviti borbu protiv korupcije i kriminala

17.   Donošenje zakona koji će omogućiti racionalnije korišćenje domaćih  resursa kroz privatno-javno partnerstvo.

18.   Jačanje uloge države kao inicijatora poslovnih i investicionih programa.

19.   Bolja promocija i upoznavanje domaće privrede sa  državnim aranžmanima.

20.   Energična borba protiv svih oblika monopolizacije u privredi i javnom sektoru.

 

2) Poslodavci

1.     Iskazivanje socijalne i društvene odgovornosti u poslovanju

2.     Poštovanje zaključenih kolektivnih ugovora

3.     Uzdržavanje od otpuštanja zaposlenih kad god to uslovi poslovanja dozvoljavaju.

4.     Redovno isplaćivanje zarada, doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje

5.     U slučaju smanjene poslovne aktivnosti, umesto otpuštanja, prevashodno   koristiti kolektivne odmore, odnosno, plaćena odsustva.

6.     Zaključenje granskih kolektivnih ugovora

7.     Simboličke mere, uključujući privremeno uzdržavanje od podele visokih bonusa poslovodstvu

8.     Reinvestiranje dobiti u zemlji

9.     Uspostavljanje foruma poslodavaca za podsticanje izvozne konkurentnosti, u koje bi se uključili Privredna komora, Forum stranih investitora i druge organizacije privrednika.

10.   U cilju pokretanja proizvodnih pogona, uspešni privrednici učestvovaće u rešavanju poslovnih i fiansnijskih problema preduzeća, pogotovo u nerazvijenim područjima, po principu „menadžment za učešće u dobiti ili vlasništvu“, prema unapred definisanoj transparentnoj proceduri.

 

3) Sindikat

1.     Pospešivanje saradnje i socijalnog dijaloga na svim nivoima

2.     Aktivno i konstruktivno učešće u svim fazama postupka donošenja zakona i drugih propisa koji imaju uticaja na materijalno socijalni položaj zaposlenih i poslovanje privrednih subjekata

3.     Aktivno učešće u definisanju mera za prevazilaženje socijalnih posledica ekonomske krize

4.     Inteziviranje aktivnosti na zaključivanju granskih kolektivnih ugovora

5.     Pružanje pomoći prilikom zaključivanja kolektivnih ugovora kod poslodavca

6.     Kontrola sprovođenja mera aktivne politike zapošljavanja

7.     Redovno praćenje i upozoravanje na pojave kršenja prava zaposlenih, neuplatu doprinosa za penzijsko,  invalidsko i zdravstveno osiguranje

8.     Aktivno učešće u sprovođenju mera za suzbijanje rada na crno i sive ekonomije

9.     Učešće u donošenju programa socijalne pomoći za najugroženije i njegovom doslednom sprovođenju

10.   Reagovanje na svaku odluku poslodavca o otpuštanju, uz zahtev da se problem viška zaposlenih reši na drugi način, a u skladu sa zakonom

11.    Pre preduzimanja industrijskih akcija, iskoristiće se sve mogućnosti da se nastali problemi reše dijalogom i dogovorom

 

Učesnici su saglasni da razgovori o trajnom izlasku iz krize treba da budu jedan od stalnih oblika komunikacije predstavnika Vlade Republike Srbije, asocijacija privrednika i Sindikata. Time bi se kontinuirano pratilo izvršavanje dogovorenih mera i aktivnosti i definisale nove obaveze socijalnih partnera. Nakon prvog zajedničkog sastanka, uslediće sektorski sastanci sa nadležnim ministarstvima

Uvereni da trajni izlazak iz krize i stvaranje uslova za uspešan privredni razvoj zahteva punu spremnost i koordinisani rad svih socijalnih partnera dogovoreno je osnivanje posebnog radnog tela na čelu sa predsednikom Vlade, Mirkom Cvetkovićem.

 

Zajednička sednica predsedništava SSSS i Saveza sindikata Republike Srpske

JAČATI SARADNJU MEĐU SINDIKATIMA U REGIONU

U Banja Luci je održana zajednička svečana sednica predsedništava Saveza samostalnih sindikata Srbije i Saveza sindikata Republike Srpske, na kojoj je ocenjeno da bi, u cilju bolje zaštite prava zaposlenih, bilo potrebno jačati saradnju među sindikatima u regionu.

Dva saveza će, kako je dogovoreno, podsticati i jačati saradnju granskih sindikata Srbije i RS, a biće organizovano i zajedničko savetovanje povodom ugrožavanja prava radnika, posebno od međunarodnih finansijskih institucija.

Skup je otvorila predsednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, naglasivši da očekuje da će na sastanku biti razmotrena brojna pitanja čiji će odgovori pomoći da sindikalna akcija bude još kvalitetnija i da će se time stvoriti barijeru koja će sprečiti „da kapital upravlja ljudima“.

Ona je istakla da će taj sindikat, koji se priprema za generalni štrajk, ali istovremeno pokušava da dijalogom s vladom reši probleme zaposlenih, prisustvo kolega iz Srbije pokušati da iskoristi kao vid dodatnog pritiska na vladu RS kako bi dijalog bio efikasniji.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je izrazio zadovoljstvo zbog bliskosti dva saveza koje je i formalno započeto potpisivanjem protokola, a nakon toga i održavanjem nekoliko zajedničkih sastanaka.

On je upoznao kolege iz RS sa stanjem u privredi Srbije i materijalno socijalnim položajem zaposlenih, kao i sa akcijama koje je vodio taj sindikat u proteklom periodu.

„Položaj zaposlenih je sve teži, o čemu svedoči i statistički podatak da su plate od početka krize realno pale za 100 evra, a time i kupovna moć. Iako je 2009. bila godina borbe za radna mesta, samo u njoj smo izgubili 110.000-140.000 radnih mesta“, ukazao je Orbović.

On je naglasio da je SSSS, uprkos tome što su sednice Socijalno ekonomskog saveta bile redovno održavane, nezadovoljan nivoom socijalnog dijaloga, jer se dogovoreno nije poštovalo, a najvažnija pitanja sveta rada nisu bila tema razgovora na tim sastancima.

„Nezadovoljstvo smo iskazali na masovnom protestu 29. aprila prošle godine, koji je predstavljao upozorenje vladi da započne sa rešavanjem problema, jer bi sledeći izlazak na ulice sigurno značio zahtev za njenu smenu. Svojim aktivnostima i odlučnošću uspeli smo da sprečimo povećanje PDV-a i dodatno oporezivanje plata, ali problemi nisu rešeni što pokazuje i sve veći broj štrajkova“.

Prema rečima Orbovića, loš privredni ambijent u Srbiji se i dalje pogoršava iako je diplomatska aktivnost predsednika Tadića u proteklom periodu bila izuzetno uspešna. Rezultat svega su dva usljovljena kredita za izgradnju i rekonstrukciju četiri mosta, a u tim poslovima, nažalost, ne učestvuju kao izvođači srpske firme, čime dugoročno gube i licencu za rad, kazao je on.

Sekretar Veća SSSS Slavica Savić ukazala je na istovetne probleme dva saveza, zbog čega očekuje da će saradnja i zbližavanje dva sindikata biti nastavljeno.

Ona je rekla da je za sindikat RS, a samim tim i za zaposlene, dobro što njihovi predstavnici imaju „stolicu“ u parlamentu, kao što je uspeh SSSS što učestvuje u najvažnijim institucijama za svet rada, kao što su fondovi i Nacionalna služba za zapošljavanje.

Nakon sastanka održana je izuzetno posećana konferencija za medije, na kojoj su na pitanja novinara odgovarali predsednici dva saveza.  

Članove dva predsedništva primio je premijer Republike Srpske Milorad Dodik, kao i potpredsednik Vlade i ministar za ekonomske odnose i koordinaciju Jasna Brkić i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Rade Ristović.

Dodik je pozdravio ostvarenu saradnju na nivou sindikata RS i Srbije, navevši da je Vlada RS opredeljena za vođenje dijaloga sa sindikatom i poslodavcima, u cilju pronalaženja najprihvatljivijih rešenja za ostvarivanje radničkih prava. On je dodao da je vlada, prilikom donošenja mera za ublažavanje posledica svetske ekonomske krize uzimala u obzir i stavove Saveza sindikata RS kako bi se što efikasnije pomoglo u sektoru privrede, sa ciljem zadržavanja postojećeg broja radnika.

        Dodik je ukazao na činjenicu da je, zahvaljujući uspešnoj privatizaciji preduzeća naftne industrije i Telekoma, Vlada RS uspela da realizuje Razvojni program i podstakne značajan rast u određenim segmentima proizvodnje, što je omogućilo investicije, očuvanje radnih mesta i nova zapošljavanja.

Predstavnici dva sindikata istakli su da postoji dobra saradnja izmedju dve asocijacije, posebno na nivou zaštite prava radnika.

Orbović i Mišićeva su upoznali Dodika sa zaključcima sa sednice predsedništava i ukazali na neodgovorno ponašanje poslodavačkih udruženja kao trećeg partnera u dijalogu, koji krše radnička prava, a što, nažalost, nije sankcionisano.

Izborna konferencija SSS Vojvodine

MILORAD MIJATOVIĆ PONOVO NA ČELU VOJVOĐANSKOG SINDIKATA

Milorad Mijatović ponovo je, na jubilarnoj 20. Izbornoj konferenciji Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, izabran za predsednika tog sindikata. Delegati su, tajnim glasanjem, jednoglasno odlučili da Mijatović i u narednom mandatu bude na čelu vojvođanskog sindikata. 

Sindikat Vojvodine je bio predvodnik u mnogim akcijama i inicijativama, a značajan je i njegov doprinos međunarodnoj saradnji, rekao je predsednik SSSS Ljubisav Orbović, dodavši da o značaju tog sindikata svedoči i veliki broj gostiju koji prisustvuju konferenciji.

Govoreći o uspesima koje je Savez postigao u prethodnom periodu, Orbović je istakao nedavno potvrđenu reprezentativnost i pridobijanje novih članova, što je, nažalost, ostalo u senci zbog katastrofalnih  posledica loše privatizacije, na koju je sindikat upozoravao poslednju deceniju. Kriminal i prljav novac su učestvovali u lošim privatizacijama, naročito u Vojvodini, gde su kriminalci kupovali zemlju na hektare.

Orbović je naglasio da sindikat u narednom periodu očekuje težak posao, „jer ako vlada nešto ne preduzme, nezadovoljstvo zaposlenih i svih građana će eskalirati i onda ćemo zaista imati ’grčki scenario’, odnosno nemire na ulicama“.

Predsednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije Dušan Semolič ocenio je da je bogaćenje na uštrb radnika i zaposlenih bilo suština politike koja se vodila poslednjih decenija u svetu.

„Sada smo na raskrsnici. Pred nama su dva pitanja - da li ćemo dozvoliti da glavnu reč i dalje imaju političari i privrednici ili ćemo svim sredstvima štititi i zaštititi interese radnika. Sindikati su na ispitu i oni moraju da budu više nego ikad jedinstveni u akcijama, jer je i konflikt globalan“, rekao je Semolič.

Gosti iz Republike Srpske, Mađarske i Rumunije su se složili da je snaga sindikata u zajedništvu i da su solidarnost i saradnja najznačajniji kako bi se očuvao i poboljšao položaj radnika u svim zemljama.

Pokrajinski sekretar za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin izrazio je žaljenje što je, uprkos stalnoj saradnji sa tim sindikatom, većina akcija bila skoncentrisana na socijalna pitanja i probleme u preduzećima, a ne na razvojnu politiku, rast privrede, poboljšanje kvaliteta obrazovanja i zdravstva.

„Moramo, ipak, biti zadovoljni, jer smo dobar deo problema rešili i očekujem da će se saradnja nastaviti i da ćemo i dalje zajednički nastupati, naročito prema nesavesnim poslodavcima“, kazao je Vasin, istakavši da je za jako društvo neophodan jak sindikat, kako bi socijalni dijalog dao očekivane rezultate.

Novoizabrani predsednik Mijatović je rekao da su specifičnosti Srbije u odnosu na ostatak Evrope nedograđenost institucija, nesigurnost radnih mesta, katastrofalna privatizacija i loš materijalno socijalni položaj građana.

„Ovaj ekonomski model nije dao rezultate, jer jedino čime se možemo hvaliti je jeftina radna snaga. Zato moramo malo pogurati kreatore ekonomske politike, kojima smo još pre 10 godina ukazivali na lošu privatizaciju, a dokaz da smo bili u pravu je 513 raskinutih kupoprodajnih ugovora“.

Snaga sindikata je, prema rečima Mijatovića, u solidarnosti, koja je i u proteklom periodu dokazana prisustvom u svakoj firmi gde je to bilo potrebno.

Ocenivši da su za dalje jačanje sindikata neophodne reforme i ukrupnjavanje sindikata, Mijatović je predložio deklaraciju o organizaciji koju će dostaviti Kongresu SSS Srbije i u kojoj će biti precizno definisana prava i obaveze na svim nivoima organizovanja.

„Veliki uspesi koje smo postigli u prethodnom periodu u međunarodnoj saradnji krunisani su prijemom u EKS. Time je skinut oreol državnog sindikata i odgovorno tvrdim da smo, bez obzira na pokušaje pojedinaca da nas svrstaju uz ovu ili onu političku opciju, u svom delovanju autonomni i vođeni jedino interesom svakog člana. Znam koju snagu poseduje SSSS, pa iako nas očekuju teškoće, ne bojim se za budućnost naše organizacije“, zaključio je Mijatović.

 

Drugi kongres Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije

DRAGAN ZARUBICA NOVI PREDSEDNIK

Dragan Zarubica izabran je za predsednika Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije.

Delegati Drugog kongresa odlučili su, nakon tajnog glasanja, da Zarubica, koji je u prethodnom mandatu obavljao funkciju sekretara, u narednom mandatnom periodu bude na čelu tog sindikata.

Ukazavši da je pred tim sindikatom težak put, Zarubica je rekao da će, ukoliko svi budu radili kao Zoran Malenović i Jelena Češljević, postići cilj i ostvariti dobre rezultate.

On je, potom, Malenoviću i Češljevićki uručio Zlatne plakete SSSS, najviše priznanje te organizacije za uspešan sindikalni rad i ostvarene rezultate.

Podsetivši na najznačajnije aktivnosti ove organizacije u minule četiri godine, dosadašnji predsednik Zoran Malenović je rekao da su one bile najdinamičnije i najznačajnije za sadašnji i budući položaj zaposlenih i članstva tog sindikata.

On je istakao da u minule četiri godine PKU nije potpisan, ali da su zato u više od 90 odsto privatizovanih firmi u ovoj grani, pre njihove privatizacije, potpisani kolektivni ugovori. Za nepotpisivanje granskog kolektivnog ugovora, Malenović je optužio Uniju poslodavaca Srbije, dodajući da je njeno ponašanje dokaz nefunkcionisanja socijalnog dijaloga.

Zato, kazao je, jedan od najvažnijih zadataka ovog sindikata i dalje ostaje potpisivanje ovog dokumenta. Pored toga, prioritet u delovanju Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije ostaje dalja borba za prava rešenja za loše privatizovana preduzeća i zaposlene u njima, uz insistiranje da svi koji su ih doveli do teškog stanja snose odgovornost.

 „Za 107 godina postojanja SSSS je imao uspone i padove, preživeo je ratove i sve ono dramatično što se događalo radnicima i građanima ove zemlje. U minule dve decenije sindikat koji je održavao i jačao jedinstvo je upravo vaš sindikat, na čelu sa Zoranom Malenovićem koji je znao i umeo da pomogne da se očuva jedinstvo sindikata i u teškim vremenima ne dozvoli da i SSSS doživi ono što se događalo mnogim sindikatima u Srbiji“, rekao je predsednik Saveza Ljubisav Orbović.

On je ocenio da bi upravo poljoprivreda trebalo da bude grana u koju će država najviše da ulaže, kako bi, kao brend Srbije, izašla na svetsko tržište. To joj, međutim, dodao je Orbović, ne dopušta loše sprovedena privatizacija.

Poljoprivreda je u vremenu izolacije I teških kriza, uprkos tome što često nije bila miljenik vlasti I što je imala “tretman pastorčeta”, doprinosila prevazilaženju nagomilanih ekonomskih I socijalnih teškoća. I pored niza otežavajućih okolnosti I ograničenju u 2009. godini, agrar je zabeležio suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije sa svetom od više od 640 miliona dolara – istakao je predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.

On je izrazio  nezadovoljstvo zbog nepostojanja socijalnog dijaloga i ocenio da Socijalno ekonomski savet nije ispunio očekivanja sindikata i poslodavaca, jer se „dijalog sveo na razgovor onih koji se međusobno ne čuju“.

Predstavnik Sindikata poljoprivrede Sirije, Ali Abdul Al Ali, poželeo je da zaposleni u toj privrednoj grani žive bolje, „jer oni stvaraju hleb, a danas živimo u vreme kad je vekna hleba jače oružje od tenka i topa“.

U nastavku rada, delegati su usvojili Deklaraciju o nastavku pregovora i zaključivanju posebnog kolektivnog ugovora za poljopriredu, prehrambenu, duvansku industriju i vodoprivredu, Deklaraciju o položaju zaposlenih u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u uslovima primene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Rezoluciju o radnom vremenu.

Delegati Kongresa podržali su kadidaturu Ljubisava Orbovića za predsednika SSSS.

Izborna skupština SSS Kruševca

MALO DOBRIH PRIMERA PRIVATIZACIJE

Na godišnjicu obeležavanja 114 godina postojanja radničkog pokreta u Kruševcu, u tamošnjem pozorištu održana je Izborna skupština SSS grada Kruševca, sa opštinama Ćićevac, Brus, Varvarin i Ražanj.

Za predsednika tog sindikata izabran je Milenko Mihajlović, koji je i u prethodnom mandatu bio na čelu kruševačkog sindikata.

Ukazavši na tešku situaciju u tom regionu, Mihajlović je rekao da je veliki broj radnika ostao bez posla, a da proces privatizacije još nije završen. U Kruševcu je sada u štrajku 250 radnika, a biće ih još više ukoliko se nešto ne promeni, jer je većina zaposlenih nezadovoljna svojim materijalnim položajem.

Navevši kruševački „Jugoprevoz“ kao jedini dobar primer dosadašnje privatizacije, Mihajlović je naglasio da je od 47 privatizovanih preduzeća u devet  raskinut kupoprodajni ugovor, dok proces privatizacije još nije završen u tri velike fabrike.

U ime predstavnika gradova učesnike Skupštine pozdravio je Miodrag Ranđelović, predsednik gradskog veća Niša, koji je naglasio da poverenje u SSSS nikada nije bilo veće i da bi, bez obzira na kritike i samokritike, privredna i ukupna situacija bila mnogo gora da nije Saveza. .

U ime sindikata delatnosti skupu se obratio i predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović, koji je istakao primer „Trajala“ - fabrike od izuzetnog značaja, ne samo za Kruševac i region, već i za celu Srbiju, a čiji je sunovrat sprečen nakon što se država, na inicijativu sindikata, uključila u rešavanje problema nastalih posle privatizacije tog preduzeća.

On je izrazio očekivanje da će se i ubuduće država uključivati na, kako je rekao, prvi signal neregulaarnosti, a ne da čeka da se u potpunosti uruši proizvodnja.

Osvrnuvši se na nedavno završeni skup predstavnika vlasti i privrednika na Kopaoniku, predsednik SSSS Ljubisav Orbović je rekao da je njegov rezultat, uprkos činjenici da su tih dana „oči celokupne javnosti“ bile uperene ka toj planini, slab i da je  pokazao da Vlada nema viziju niti koncepciju kako da se reši kriza i spreči dalji sunovrat zemlje.

„Oni kao jedino rešenje predlažu dalje zaduživanje koje će otplaćivati i naši unuci. Uz to, angažuju se stalno strane firme i njihovi radnici, umesto da se upošljavaju naši ljudi, koji žive sve gore. Ne bude li bitnih promena ne preostaje nam ništa drugo nego da protestujemo“, zaključio je Orbović.

 

Izborna skupština u Vranju

NEOPHODNOST JEDINSTVA I SOLIDARNOSTI NA SVIM NIVOIMA

Na Izbornoj skupštini SSS za grad Vranje i opštine Vladičin Han, Surdulica, Bosilegrad, Trgovište, Bujanovac i Preševo, ponovo je izabrana Mira Dimitrijević za predsednicu tog sindikata.

Na skupu, kojem je u ime Saveza samostalnih sindikata Srbije prisustvovala sekretar Veća Slavica Savić, zaključeno je da sindikati na svim nivoima u Savezu moraju biti jedinstveni i solidarni, jer samo tako mogu ostvariti zajedničke ciljeve.

Sumirajući rezultate u proteklih četiri godine, nova-stara predsednica je ocenila da je reč o jednom od najburnijih perioda u novijoj istoriji naše zemlje, koji će ostati upamćen kao jedan od socijalno najnemirnijih i najgorih.

Kreatori ekonomske politike nisu uspeli da nađu formulu kako da se privreda pokrene, a negativni trendovi zaustave, dok je tešku situaciju u zemlji, prouzrokovanu lošom privatizacijom, još više pojačala svetska ekonomska kriza, podsetila je Dimitrijevićeva.

Od svih opština Pčinjskog okruga, privatizacija je jedino završena u Vladičinom Hanu, u kojem, međutim, ima i najviše problema, jer preduzeća ni posle tog procesa ne rade, a radnici ne primaju zarade i ne uplaćuju im se doprinosi. Velikih problema ima i u drugim sredinama, posebno u Bosilegradu, Trgovištu i Preševu gde, takođe, ništa ne radi, a stanovništvo je na ivici bede. Ništa bolja siutacija nije ni u Bujanovcu i Vranju, dok donekle jedini izuzetak predstavlja Surdulica, gde je došlo do „talasanja“ radnika, naročito u AD „Mačkatica“, u kojoj je nakon dugog štrajka postignut kompromis između sindikata i poslodavca.

Sindikat je značajnu ulogu odigrao prilikom privatizacije „Hebe“ iz Bujanovca, obezbeđivanjem pristojnog socijalnog programa za one koji su dobrovoljno otišli i one koji su proglašeni tehnološkim viškom. Takođe, uspešnom privatizacijom se smatra i primer „Budućnnosti“ iz Preševa, u kojoj, ne samo da nije otpušten ni jedan radnik, već je novi vlasnik zaposlio nove i značajno investiroa u proizvodnju. 

Na sednici je naglašeno da će sindikat, pored jačanja svesti svakog člana da mora da aktivno učestvuje u razrešavanju problema, svoju punu snagu pokazati tek onda kada bude potpuno materijalno ojačao i kada bude u situaciji da svojim članovima obezbedi zarade za vreme dok bude trajao protest. Ovako će samo biti pojedinačnih rezultata, odnosno zavisiće od spremnosti svakog člana Samostalnog sindikata da u datoj situaciji istraje do ostvarenja svojih opravdanih zahteva.

Pred nama stoje ozbiljne bitke za podizanje nivoa sigurnosti svakog zaposlenog, što podrazumeva poštovanje ugovornih obaveza poslodavaca i obaveze države da promenjenim odnosom prema zaposlenima i donošenjem novih zakona i propisa to i omogući, ukazano je na skupu.

 

Treći kongres Samostalnog sindikata hemije i nemetala

LJUBIŠA NESTOROVIĆ PONOVO IZABRAN ZA PREDSEDNIKA

Ljubišu Nestorovića, dosadašnjeg  predsednika Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije, delegati Trećeg kongresa tog sindikata jednoglasno su ponovo izabrali na tu funkciju. Sekretarsku dužnost, po odluci novokonstituisanog  Republičkog odbora, obavljaće i dalje Tomislav Tanović.

Naglasivši da je Samostalni sindikat hemije i nemetala Srbije „čvrsta karika u lancu Saveza koja neće popustiti“, Nestorović je najavio dalju i još jaču borbu za prava radnika i bolji život svih naših građana. 

„Naš sindikat je delovao u okruženju u kojem ne postoji pravna država, dok su uslovi privređivanja, uglavnom, bili prilagođeni interesima pojedinaca bliskih vlastima. Uz to, efekte aktivnosti umanjivalo je niz okolnosti, poput stalnih svađa političara, korupcionaških afera koje se listom okončavaju bez rešenja, pogrešne privatizacije, masovnog otpuštanja radnika i nepostojanja istinskog socijalnog dijaloga“, ukazao je Nestorović.

Sada je, prema njegovim rečima, dosta obmana. Ne mogu više radnici, naše članstvo, da trpe da sindikati stalno predlažu rešenja, a da oni koji vode državu budu posmatrači koji samo troše novac. Ne može se više tolerisati ni da se troši novac iz budžeta koji su zaradili i zaposleni iz naše delatnosti, a da nas niko ne pita gde bi te pare trebalo usmeriti i da li bi one, možda, trebalo da budu namenjene razvoju privrede i određenih regiona.

„Da je vreme da se takva praksa prekine svedoči i nedavni sastanak predstavnika SSSS sa vodećim privrednicima u Srbiji, u čijim firmama je zaposleno 100.000 članova Saveza. Na tom skupu zajednički smo ocenili da za izlaz iz krize, siromaštva, nerada i zarad sprečavanja propasti privrede, mora da se pokrene i treći partner – država i da ona mora da obezbedi uslove da se krene iz beznađa“, rekao je Nestorović, dodavši da je privatizacija bila pogubna za privredu i radnike i da predstavlja „težak greh za Srbiju, kao što je to bio i rat“.

On je upozorio poslodavce da će im se nepoštovanje zakona i kolektivnog ugovora, neisplaćivanje zarada, šikaniranje zaposlenih i predstavnika sindikata, otpuštanje radnika.., „kao bumerang vratiti sa svim neželjenim i teškim posledicama“.

Zakoni se moraju poštovati, a Sindikat hemije i nemetala će oštro reagovati u svim slučajevima šikaniranja i nepoštovanja prava zaposlenih i sindikalnih aktivista, jer je radnicima i sindikatima dosta beznađa, nesigurnosti, siromaštva i besperspektivnosti života u Srbiji.

Nestorović je naglasio da su se aktivnosti SS hemije i nemetala, kao i SSSS, pokazale ispravnim, ali da u narednom  period valja raditi i bolje i više.

„Ne tražimo svetlost na kraju tunela, jer mi svetlost želimo i na početku i na kraju i to svetlost iste jačine“, istakao je on, dodavši da će među brojnim aktivnostima pred tim sindikatom biti, pre svega, zaključivanje “novog talasa kolektivnih ugovora”.

Delegate i goste Kongresa pozdravio je i predsednik SSSS Ljubisav Orbović, naglasivši da je dobro što nakon izbora u tom sindikatu vidi dosta novih ljudi, koji bi trebalo da doprinesu još uspešnijoj borbi za radnička prava.

„Pred Savezom je težak period, jer opravdano radničko nezadovoljstvo je ogromno. Zarade u Srbiji su na dnu lestvice u regionu i obezvređene su za 25 odsto. Posledice toga su očajnički pritisci radnika i štrajkovi našeg članstva, koje vodi bitku za očuvanje firmi, prava na rad, radna mesta, za spas onoga što je ostalo od privrede“, rekao je Orbović.

Nedavno održani skup predstavnika SSSS i Kluba privrednika je pokušaj da zajednički iznađemo put iz teške situacije u kojoj su privreda i celo društvo. Taj sastanak je imao za cilj i da privolimo državu da radi svoj posao, odnosno da obezbedi uslove da se u Srbiji radi i pristojno živi, kazao je Orbović.

Delegate Kongresa pozdravio je i predsednik Sindikata hemije i nemetala Makedonije, Zoran Mironovski, koji je rekao da radnike i sindikate te države tište isti problemi kao i njihove kolege iz Srbije.

Prema rečima člana Predsedništva Sindikata ljubljanskog “Leka”, Miroslava Škalića, sindikati moraju ostati uporni u borbi za očuvanjem postojećih radničkih prava, ali i za njihovim proširivanjem..

Sekretar Veća SSS Vojvodine, Miodrag Bradonjić, istakao je značaj sindikalne solidarnosti, navevši da jedino zajednikim akcijama, solidarno, znanjem i argumentima, sindikati mogu odgovoriti zahtevima članstva i postati istinska organizacija kakvu članstvo želi.

 

 Izborna skupština SSS grada Niša

ORBOVIĆ: BORBA ZA ZDRAV PUT KOJIM MOŽE DA NAS VODI SAMO SPOSOBNA VLADA

Osnovno oružje našeg sindikata, bez obzira na štrajkove, jeste socijalni dijalog koji, bez obzira na sporadična sastajanja socijalnih partnera, realno ne postoji. Upravo je i cilj našeg nedavnog sastanka sa članovima kluba „Privrednik“ bio da, zajedno sa predstavnicima krupnog kapitala, ukažemo na neophodnost stvaranja privrednog ambijenta koji će otvoriti prostor i za nova zapošljavanja i za bolji standard zaposlenih i drugih građana Srbije, izjavio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

 Govoreći na Izbornoj skupštini SSS grada Niša, Orbović je ukazao da od izuzetne diplomatske aktivnosti predsednika Srbije nemamo, nažalost, ništa, „jer su poslove dobili drugi, a mi samo strane radnike“.

„Zato nam ne predstoji ništa drugo do borbe za zdrav put kojim može da nas vodi samo sposobna vlada. Svest zaposlenih i građana se budi, a najbolji primer za to su građani Kuršumlije i sada se opravdano pitamo da li je to bilo neophodno da se dogodi da bi se vlada pokrenula“.

S obzirom na to da mnogobrojni problemi, nažalost, neće prestati, moramo da nastavimo sa našim poslom, koji podrazumeva i izbore u sindikatima širom Srbije, a koji su preduslov za dobijanje legitimiteta i nastavak borbe za socijalni dijalog i dostojanstven rad zaposlenih i drugih građana Srbije, naglasio je Orbović.

Prema njegovim rečima, uprkos gubitku članstva zbog otpuštanja radnika u preduzećima, SSSS je ostao snažna organizacija, sa sve većim ugledom u zemlji i inostranstvu, koji je dodatno ojačan nedavnim potvrđivanjem reprezentativnosti Saveza i granskih sindikata i međunarodnim priznanjem prijemom u EKS, kao i pojačanom aktivnošću u međunarodnom sindikalnom pokretu.

Orbović je istakao da, i prisustvo velikog broja gostiju na Izbornoj skupštini SSS grada Niša, predstavlja znak poštovanja tom sindikatu i značaja i uloge Niša i njegovog sindikata u sindikalnom pokretu Srbije. On je pozdravio i način na koji je Skupština organizovana, a direktno prenošenje njenog toka na regionalnoj televiziji okarakterisao kao još jedna, doduše neuobičajena, potvrda naše transparentnosti.

Izborna skupština je počela intoniranjem himne i pozdravnim govorom aktuelnog predsednika niškog sindikata Miodraga Ranđelovića, koji je rekao da je jedan od ciljeva te skupštine „da kažemo šta smo radili, ako možemo da se pohvalimo i da najavimo barem deo onoga što ćemo ubuduće raditi“.

„Tragično je što gubimo članstvo, a paradoks je da nam ljudi veruju. Osnovni krivac je država koja je vodila proces privatizacije, kojem se nismo protivili, ali smo upozoravali da je ne treba sprovoditi po svaku cenu. Sada apelujem u ime niškog sindikata da država makar vodi računa o preduzećima u kojima se raskidaju ugovori. Da ih osveži, osnaži i otvori im perspektivu“.

Srbija je, prema rečima Ranđelovića, čudo. Političari samo vladaju, sindikati i poslodavci se ne pitaju, a država ne obezbeđuje privredni ambijent. Zato im je poručio da će se sindikat i ubuduće nametati, najpre dijalogom, ali i onim što zakon i sindikalni akti dozvoljavaju - ulicom.

 „Jedino u čemu Niš napreduje su narodne kuhinje, pa ih od decembra koristi više od 6.000 ljudi. Mada, odgovorno tvrdim, da ih ima i više od 15.000, ali im dostojanstvo ne dozvoljava da stanu u red“, kazao je on.

U ime sindikata gradova prisutne je pozdravio predsednik SSS Beograda Vlada Andrić, ukazavši da radnici žive teško, prepušteni na milost i nemilost poslodavaca, zbog čega će sindikalna borba biti usmerena prvenstveno na to da oni imaju obezbeđen posao i da od njega dostojanstveno žive, ali i na zahtev sindikata da vlada počne da realizuje svoja obećanja.

U ime sindikata i članova Republike Srpske delegate je pozdravila generalni sekretar SSS RS, Velka Odžaković, koja je, u veoma emotivnom izlaganju, izvestila prisutne da sindikat u tom entitetu „radi ono što ne radi ni jedan drugi sindikat u svetu – organizuje generalni štrajk sa zahtevom da se samo poštuju zakoni i kolektivni ugovor“.

„Izgubili smo sva prava, uključujući i čuvene tri osmice i naša je želja, ali i zadatak, da radniku vratimo dostojanstvo. Zato od vas tražimo podršku i solidarnost, a verujte da nam nikada niste bili potrebniji“, naglasila je ona.

Delegati su, zatim, tajnim glasanjem, ponovo ukazali poverenje Miodragu Ranđeloviću, koji će i u narednom periodu voditi niški sindikat.

Zahvalivši se na poverenju što će i dalje voditi tu organizaciju koja okuplja više od 70 odsto zaposlenih u Nišu, Ranđelović je izrazio očekivanje da će i ubuduće imati podršku tima i Saveza jer, kako je rekao, pojedinci ne mogu sami da rešavaju probleme, već su samo timovi prepoznatljivi po uspehu u rešavanju.

Sa Skupštine je upućen predlog da Ljubisav Orbović i u narednom mandatu bude na čelu Saveza.

Izborna skupština SSS grada Subotice

PROCEDURA IZBORA POKAZUJE DEMOKRATIČNOST ORGANIZACIJE

Čast je i obaveza, u organizaciji kao što je naša i u demokratskoj proceduri izbora, dobiti poverenje i predstavljati članstvo i zaposlene u svom gradu i opštini, izjavio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović, prisustvujući Izbornoj skupštini SSS grada Subotice, na kojoj su ponovo za predsednika i potpredsednika izabrani Milan Popović i Ištvan Huđi.

„Mi smo demokratska organizacija, što dokazuje i način izbora. To je potvrđeno i ovde, u Subotici, koja je i do sada imala jak sindikalni kadar i značajne aktivnosti iza sebe koje su rezultirale činjenicom da u tom gradu nema štrajkova, a socijalni dijalog je na visokom nivou“, rekao je Orbović.

 On je istakao da je socijalni dijalog, koji postoji u okviru Socijalno ekonomskog saveta Subotice i kroz bilateralni dijalog sindikata sa lokalnom upravom, jedini put ka prevazilaženju problema i primer za druge sredine u Srbiji kakva treba da bude saradnja sa socijalnim partnerima.  

Gradonačelnik Subotice Saša Vučinić naglasio je da je njegov kabinet u redovnom kontaktu sa sindikatom tog grada, kako bi rešili postojeće probleme, ali i predupredili one koji su u naznakama. 

Prema njegovim rečima, vrata gradske kuće su zatvorena za poslodavce koji, kako je rekao, nisu dobri sa radnicima i to bez obzira na lična poznanstva u našoj maloj sredini.

Obrazlažući izveštaj o radu u prethodnom periodu, Popović je rekao da je to gradsko veće i do sada radilo kao složna celina, da je napredak postignut zato što nije bilo razmimoilaženja i da je rezultat toga, uprkos velikim problemima, održanje zajedništva. Uz sve to, Savez je na teritopriji bio dobra logistička podrška odborima granskih sindikata, dodao je on.

„Iako pojedine konkretne aktivnosti koje smo vodili možda nisu uvek bile čisto sindikalne, cilj je uvek bio interes zaposlenih, pa smo tom cilju prilagođavali i put ka realizaciji“, rekao je Huđi.

Delegati Skupštine su iskoristili prisustvo predsednika Orbovića i predsednika SSS Vojvodine Milorada Mijatovića da bi se interesovali o budućnosti kolektivnih ugovora. Od njih su zatražili da prilikom pregovaranja sa vlašću oko kolektivnog pregovaranja budu, kako su rekli, još agresivniji i da učine sve „kako sindikat ne bi saginjao glavu i kako bi mogao svakom radniku da pogleda u oči“.

Orbović je podsetio da je na snazi Opšti kolektivni ugovor, osim finansijskih odredaba ugovora koje su na neko vreme suspendovane.

„Naš cilj prilikom potpisivanja sporazuma o daljem razvoju socijalnog dijaloga bio je da se očuva institut kolektivnog pregovaranja i u tome smo uspeli. Jer, da ga nismo potpisali danas ne bi imali OKU, čije značajne odredbe su i dalje na snazi. Čak i oni koji su najviše kritikovali potpisivanje sporazuma, čija  alternativa je bio protest, nisu bili u stanju da na ulice izvedu dovoljan broj ljudi koji bi dostojno odbranili institut kolektivnog pregovaranja“, istakao je Orbović.

Prema njegovim rečima, suštinski problem je nepostojanje snažnog poslodavačkog udruženja koje bi imalo autoritet i odgovornost da realizuje potpisano.

„Izmenama Zakona o radu tražićemo da država pomogne da se formira takva asocijacija na nivou Republike, a ponovićemo i zahtev da se Privredna komora Srbije uključi u socijalni dijalog i bude potpisnik kolektivnih ugovora“.

Naš cilj je, dodao je Orbović, potpisivanje granskih kolektivnih ugovora, što je i praksa u svetu, i na tome moramo u narednom periodu intenzivirati naše napore.

„Što se tiče izlaska na proteste, to je lična stvar svakog pojedinca. Zato niko ne može da zameri ni meni, ni Predsedništvu niti Veću SSSS na broju izašlih na proteste. Naše je bilo da organizujemo, pozovemo i lično prisustvujemo, a vaše na teritoriji da ljude na protest dovedete“, naglasio je Orbović.

Govoreći o privrednom i društvenom ambijentu u zemlji, on je ponovio da je osnovni razlog velikog nezadovoljstva radnika i brojnih štrajkova loša privatizacija, dok takvo stanje dodatno produbljuje svetska ekonomska kriza.

„Na sastanku sa klubom ’Privrednik’ dogovorili smo se da zajedno od vlade zahtevamo odgovarajući privredni ambijent, jer je samo privredni rast preduslov boljeg života zaposlenih i građana i znači nova radna mesta, redovne i realne zarade, jednom rečju, dostojanstven život“, zaključio je predsednik Orbović.

Predsednik SSS Vojvodine Milorad Mijatović rekao je da je Savez, bez obzira na teškoće, dobro radio u prethodnom periodu i da su dokaz za to potvrđena reprezentativnost, međunarodna priznanja i vraćanje poverenja zaposlenih u sindikat.

Sa Skupštine je upućen predlog Kongresu SSSS da i u narednom periodu Orbović i Mijatović vode Savez odnosno Sindikat Vojvodine.

Nakon Skupštine održana je i konferencija za novinare na kojoj su sagovornici bili Orbović, Mijatović, Vučinić i Huđi.

 

Sastanak predstavnika SSSS i srpskih privrednika

POTREBAN HITAN KONSENZUS O PODSTICAJNIM MERAMA

ZA UBLAŽAVANJE KRIZE

Ekonomska kriza se i dalje produbljuje sa zabrinjavajućim efektima na poslovanje i sa neizvesnim vremenom trajanja do konačne stabilizacije, zbog čega je neophodno da se što pre ostvari konsenzus socijalnih učesnika u dogovoru oko sadržaja narednih koraka reformi i podsticajnih mera koje treba da ublaže takvo stanje.To je zajednička ocena predstavnika Saveza samostalnih sindikata Srbije i privrednika Srpskog poslovnog kluba “Privrednik”, koji su se danas sastali u Beogradu, s namerom da na viši nivo podignu dosadašnju uspešnu saradnju ostvarenu na nivou pojedinačnih preduzeća, koja su u vlasništvu članova Kluba i njihovih sindikalnih organizacija.

Reč je o preduzećima koja su potpisnici kolektivnog ugovora sa Samostalnim sindikatom kao reprezentativnim sindikatom, kroz koji se ostvaruje zaštita prava radnika i uslova rada koji garantuju socijalnu stabilnost zajedničkih odnosa.

Predstavnici Sindikata su istakli da je poslovna uspešnost preduzeća najznačajniji preduslov boljeg standarda zaposlenih i daljeg zapošljavanja. Zato je neprihvatljiva svaka druga javna podela osim one koja razdvaja preduzeća na uspešna i neuspešna, na one koja ispunjavaju svoje poslovne i društvene obaveze i ona koja to ne čine, čime se, istovremeno, definišu i vlasnici kapitala tih preduzeća.

Sindikat je podržao članice “Privrednika” u naporu da se nađu najbolja rešenja za krizu, otvarajući prostor za dijalog koji treba da se proširi i na predstavnike državne uprave kao trećeg, odnosno prvog člana ovog socijalnog partnerstva.

Predstavnici Sindikata očekuju da će znanje i potencijal preduzeća, članova “Privrednika”, koja značajno utiču na stvaranje društvenog proizvoda Srbije i njenog socijalnog fonda I ukupno zapošljavaju više od 100.000 radnika, biti dodatno iskorišćeno u cilju privredne stabilizacije u zemlji i regionu. Sindikat je kao pozitivan primer naveo angažman “Simpa” u preduzeću “Kopaonik” iz Kuršumlije, koji je iniciralo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja.

Privrednici su istakli da je neophodno da Vlada Srbije i NBS hitno donesu mere radi stabilizovanja monetarne politike, finansijske podrške proizvodnji, stimulaciji potrošnje i privlačenju investicija, ali i efikasnijoj saradnji sa vladom izmedju ostalog i oko uključenja u međudržavne aranžmane, kineski i ruski pre svega, čiji potencijali još uvek nisu dostupni našim preduzećima. Privrednici su, takođe, zatražili izjednačavanje uslova privređivanja u Srbiji sa uslovima privređivanja u zemljama iz regiona, što je podržao i Sindikat.

Sastanku su u, ime SŞSS, prisustvovali predsednik Ljubisav Orbović, potpredsednici Veća Dragan Zarubica, Vlada Andrić i Duško Vuković, predsednik Samostalnog sindikata poljoprivrede, prehrambene, duvanske industrije i vodoprivrede Srbije, Zoran Malenović,  predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije, Ljubiša Nestorović, predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović  i savetnik predsednika SSSS Saud Šećeragić.

Od članova Srpskog Poslovnog Kluba “Privrednik” sastanku su prisustvovali Miodrag Babić (Hemofarm), Miroslav Mišković (Delta), Branislav Grujić (PSP Farman), Miodrag Kostić (MK Grupa), Slobodan Petrović (Salford), Toplica Spasojević (ITM), Zoran Drakulić (Ist Point), Nebojša Šaranović (Kapa Star), Dragoljub Vukadinović (Metalac) i Milan Beko (Laderna).

 

Izborna skupština u Kragujevcu

ORBOVIĆ:SINDIKALNE AKTIVNOSTI MORAJU DATI REZULTATE

Rezultat naših mnogobrojnih aktivnosti mora biti bolja Srbija, izjavio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

 Brojni štrajkovi koje smo imali u protekloj i na početku ove godine, dokaz su da duh radničke borbe nije ugašen i da će radnici Srbije, na čelu sa našim sindikatom doprineti boljoj budućnosti, koja podrazumeva otvaranje novih radnih mesta i dostojanstven rad i život, naglasio je Orbović u Kragujevcu, gde je prisustvovao Izbornoj skupštini SSS tog grada.

On je istakao da su borbu SSSS prepoznali i građani Srbije, ali i međunarodne asocijacije i nacionalne centrale, što rezultira svakodnevnim porastom rejtinga Saveza.

 „Sindikalni posao je velika obaveza, brojni problemi nervoze i neprospavane noći, ali sam siguran da će rezultat takvih aktivnosti biti bolja Srbija. Izbori koje sprovodimo dokaz su demokratičnosti organizacije i istovremeno put ka legitimnosti izabranih“, rekao je lider SSSS.

Delegate Skupštine i goste je pozdravio dosadašnji predsednik kragujevačkog sindikata Jugoslav Ristić, poželevši im dobrodošlicu u, kako je rekao, „radnički Kragujevac i najstariji sindikat u Srbiji“.

Nakon intoniranja Internacionale i usvajanja dnevnog reda i poslovnika o radu, delegati skupštine su jednoglasno, tajnim glasanjem, ponovo izabrali Jugoslava Ristića za predsednika tog sindikata u narednom petogodišnjem periodu.

Zahvalivši se na poverenju, on je istakao da obaveza jeste velika, ali da će, uz dobar tim i brojno članstvo koje je spremno i na žrtve i na donošenje teških odluka, sindikat biti jak, a njegovi zahtevi uspešno realizovani.

Ristić je podsetio delegate na svoje reči kada je pre godinu i po dana izabran da ga, ukoliko za godinu dana ne bude bolje, ne biraju više i da mu ne veruju.

Govoreći o radu tog sindikata u proteklom periodu, Ristić je kazao da su uspeli da vrate tri granska gradska odbora u SSS Kragujevac, da je pokrenut postupak uknjižbe sindikalne imovine, formirane sindikalne organizacije tamo gde ih nije bilo, da je finansijski konsolidovana organizacija, a kancelarija sređena i adaptirana.

„Ugled koji raste koristimo za proklamovane ciljeva, pre svega za bolji život radnika. Moramo da budemo bolji, jer su takvi izazovi pred nama. Zato je neophodno da pozicioniramo organizaciju tako da od nje zaziru neprijatelji, a da je vole i poštuju naši članovi. Mi jesmo za dijalog, kojim se sve završava, ali oni koji vole ratničke trube – imaće ih. Nismo izgubili ni jednu bitku, nećemo ni ubuduće“, naglasio je Ristić.

Predsednik Sindikata SSS grada Niša, Miodrag Ranđelović, ukazao je da je stanje u privredi bilo izuzetno teško, ali i istakao da bi bez aktivnosti Saveza bilo još teže.

„Pune sale na izbornim skupštinama i prisustvo velikog broja naših članova na akcijama koje organizuje sindikat, dokaz su poverenja u našu organizaciju. Moramo, međutim, biti još jači i strožiji prema socijalnim partnerima, naročito prema vladi, i to na lokalnom i republičkom nivou. To je ujedno zadatak koji sa ovog mesta dajem našem predsedniku Orboviću u narednom periodu“, rekao je Aranđelović.

Sa Izborne skupštine je upućena i podrška predsedniku Orboviću da i u narednom petogodišnjem mandatu vodi tu organizaciju.

Orbović se pre Skupštine sastao s gradonačelnikom Kragujevca Veroljubom Stevanovićem, koji je predsednika upoznao sa planovima lokalne uprave u narednom periodu.

Istakavši da je saradnja sa sindikatima dobra, Stevanović je izrazio spremnost da se ona nastavi i proširi na sva pitanja vezana za razvoj Kragujevca i Srbije.

„Izgradnjom industrijske zone otvara se prostor za rad 40 kooperantskih firmi, što znači mnogo novih radnih mesta, ali i sve veći broj zainteresovanih investitora. Tome doprinosi i završetak autoputa Beograd-Kragujevac, a znak napretka najbolje pokazuje statistika po kojoj je Kragujevac sa 87 mesta pre pet godina dospeo danas na treće mesto po razvijenosti u Srbiji“, naglasio je gradonačelnik.

Orbović je izrazio zadovoljstvo zbog dobre saradnje, čiji je rezultat mirno rešavanje brojnih problema i, kako je rekao, ono što je najvažnije - vraćanje vere u budućnost.

Savez samostalnih sindikata grada Kragujevca i lokalna uprava, kojoj je cilj bolji život građana i zaposlenih u Kragujevcu, imaće punu podršku Saveza, zaključio je Orbović.

 

Izborna konferencija SSS Novog Sada

DRAGO ĐOKIĆ JEDNOGLASNO ZA PREDSEDNIKA

Na Izbornoj konferenciji Saveza samostalnih sindikata grada Novog Sada i opština  jednoglasno je za predsednika izabran Drago Đokić, koji je i do sada obavljao tu funkciju.

Na konferenciji, koja predstavlja završnicu izbora na teritoriji Novog Sada, usvojen je i novi Statut i izabrani članovi Nadzornog i Statutarnog odbora.

Predstavljajući program rada u narednom periodu, Đokić je istakao dva prioriteta i to intenzivniju međunarodnu saradnju i aktivnije učešće u evropskim sindikalnim asocijacijama, s obzirom na to da je opredeljenje Srbije da postane deo EU. Drugi zadatak po njegovim rečima je razvijanje jedinstva i solidarnosti kako bi sindikat  bio respektabilniji i uspešniji. U protivnom – njegov glas se neće čuti, ukazao je on, upozorivši da će, ukoliko se ne ujedinimo na reformi PIO, posledice snositi i naša deca i unuci.

„Privatizacija je bila loša i na to smo ukazivali, ali pitanje odgovornosti ostaje bez odgovora. Na tome ćemo u narednom periodu insistirati. Ali ne ćemo samo tražiti odgovornost vlade, već ćemo to zahvetati i unutar organizacije. Moramo biti još solidarniji kako bi nas još više uvažavali kao socijalnog partnera, a za to je potrebna spremnost na promene i transformaciju“, naglasio je Đokić.

Poželevši uspeh u radu i uručivši plakete i priznanja Dragu Đokiću gosti su ponovili značaj saranje među sindikatima i jedinstva u akcijama radnika.

Istakavši da je velika obaveza pred svima koji su izabrani, Orbović je rekao da je dodela plaketa kolegi Đokiću  priznanje ličnom radu, ali istovremeno i znak sve veće solidarnosti među sindikatima.

On je  ponovio da je pred nama težak period uz opasku  da je usud Srbije u tome da su retki periodi u kojima nije imala probleme.

"Fotografije koje gledamo na  video bimu, tačnije fotografije rušenja zgrada najbolji su simbol procesa privatizacije u Srbiji, jer iako preduzeća nisu stvarno minirana, sudbina im je ista. Upravo zbog toga mi dnevno u Srbiji imamo 50 štrajkova i oni su sve masovniji. Radnici se sve bolje organizuju, a Savez je u skoro svim slučajevima sa njima“, zaključio je Orbović.

Po završenom izboru Đokić je izrazio zadovoljstvo poverenjem koje je dobio, ali i nezadovoljstvo što nije bilo više kandidata, budući da, kako je rekao, zna kadrovske potencijale organizacije.

Naglasivši da je svestan odgovornosti koju je poverenjem dobio, on je od sindikalnih kolega zatražio da i dalje zajednički rade na jačanju organizacije.

U tom smislu on je naglasio da je Savez „naša velika kuća, na čijoj izgradnji i jačanju svi moramo da radimo“.

„Zato se nadam da  ste saglasni sa predlogom da i u narednom mandatu podržimo predsednika SSSS  Ljubisava Orbovića i predsednika SSS Vojvodine  Milorada Mijatovića, a njima poručujem da zapamte ono što su ovde čuli, jer ćemo ih na to  stalno podsećati“, zaključio je Đokić.

.

Izborna skupština vojvođanskog Sindikata poljoprivrede

MIODRAG BRADONJIĆ NOVI PREDSEDNIK

Izborna skupština Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, duvanskoj i prehrambenoj industriji, vodoprivredi i šumarstvu Vojvodine, održana u Novom Sadu, izabrala je Miodraga Bradonjića za novog predsednika.

Glasanju je prethodilo intoniranje Internacionale, izbor radnih tela i usvajanje poslovnika o radu, nakon čega su učesnike skupa pozdravili dosadašnja predsednica Jelena Češljević, predsednik SSSS Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Milorad Mijatović, predsednica Sindikata zaposlenih u u bankama, osiguravajaćim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije, Mara Erdelj, kao i strani gosti.  

Istakavši da je veliki broj prisutnih gostiju iz zemlje i inostranstva potvrda  aktivnosti i rejtinga tog sindikata, Orbović se osvrnuo na mnogobrojne probleme sa kojima se SSSS suočavao, ali koje je i, jednim delom, uspeo da reši uz pomoć pritiska na vlast - brojnim štrajkovima i velikim protestima organizovanih u proteklom periodu.

„Pokušali smo da političare u dijalogu upozorimo. Nažalost, nisu imali sluha. Možemo sa ponosom da kažemo da naše stavove i upozorenja sada citiraju svi članovi vlade“, rekao je Orbović, najavivši da će prvi naredni korak Saveza biti borba za pravedan zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.

„Jer ne smemo da dozvolimo da nam se prava i dalje umanjuju i da zaposleni, penzioneri i građani Srbije žive sve siromašnije i to zbog tuđih grešaka za koje još niko nije odgovarao“, zaključio je Orbović.

Generalni sekretar EFAT-a Harald Videnhofer rekao je da je evropski sindikalni pokret podržava napore Srbije da postane punopravni član svih evropskih integracija i dodao da taj proces neće biti završen dok se naša zemlja ne nađe u EU.

On je poručio srpskim političarima da je osnovni uslov za ulazak u Evropu odnos države prema sindikatu, odnosno primena evropskog socijalnog modela u kojem su sindikati značajan društveni činilac, „jer nema demokratije bez jakog, nezavisnog, samostalnog sindikata“.

Sindikati su, prema njegovim rečima, socijalna savest društva i njihova je uloga uspostavljanje balansa između ekonomije i socijalne pravde. Vlade su dužne da obezbede uslove za neometano delovanje sindikata. Iskustvo, naročito u nordijskim zemljama, pokazuje da socijalni dijalog funkcioniše samo ako postoje jaki socijalni partneri. Budućnost će i onako doći, ali socijalni progres dolazi samo sa sindikatima, zaključio je Harald Videnhofer, završivši izlaganje parolom: „Neka živi međunarodna solidarnost“.

Pokrajinski sekretar za rad, socijalna pitanja i rodnu ravnopravnost Miroslav Vasin rekao je da su nesavesni poslodavci problem sindikatima i vladi, koja jedino ima mehanizme da utiče na njih.

„Vojvodina je najveća žrtva katastrofalnih privatizacija i onih koji su nelegalno kupili poljoprivredna preduzeća i hektare vojvođanske zemlje. Na sreću, razotkrivanje je započelo, a mi ćemo nastaviti punu saradnju sa sindikatima na terenu, kako bi se što više problema uspešno rešilo“, kazao je Vasin.

 Zahvalivši se članovima skupštine na ukazanom poverenju, Bradonjić je istakao da će prioriteti u njegovom radu biti vraćanje dostojanstva radu, zbog čega će u neposrednom kontaktu sa članstvu pokušati da preventivno deluje u zaštiti prava radnika na kolektivno pregovaranje, obezbeđivanje zarada i promeni svesti zaposlenih o ulozi sindikata.

„Ove ciljeve moramo zajedno ostvariti, jer pojedinac, ko god da je, ne može da uspešno reši brojne probleme sa kojima se suočavaju zaposleni“, naglasio je on.

Bradonjić se u ime delegata zahvalio svim kolegama, posebno Jeleni Češljević na njenom dosadašnjem radu i nemerljivom doprinosu kojim je pokazala kako treba se boriti za ostvarenje sindikalnih prava i interesa.

Učesnici skupštine su dali punu podršku predsedniku Orboviću da i u narednom periodu bude na čelu Saveza, dok je Dragana Zarubica predložen za predsednika Republičkog odbora tog sindikata u narednom periodu.

 

Izborna skupština u Smederevu

POVERENJE DOSADAŠNJEM RUKOVODSTVU

U skladu sa utvrđenom dinamikom izbornih aktivnosti, u Smederevu je održana skupština SSS opštine Smederevo, na kojoj je poverenje ponovo ukazano dosadašnjem rukovodstvu - predsedniku Stanimiru Trailoviću i sekretaru Saši Torlakoviću. Takođe je konstituisano novo Veće, čiji novi saziv u narednom petogodišnjem mandatu broji 29 članova, a izabran je i Nadzorni odbor.

Obrazlažući izveštaj o radu u prethodnom periodu, Trailović je konstatovao da ne možemo biti zadovoljni ukupnim efektima jer se negativni trendovi i dalje nastavljaju - zaposleni gube posao, zarade su niske i neredovne, nova radna mesta se ne otvaraju...

„Malo toga ostalo je da se privatizuje, a za 10 godina koliko taj proces traje u našem kraju, više od 10.000 ljudi je ostalo bez posla, kako zbog privatizacije, tako i zbog restruktuiranja i gašenja firmi“, ukazao je on.

Paradoksalno je, prema rečima Trailovića, da danas imamo manje zaposlenih nego 1999. godine, dok je armija nezaposlenih uvećana za one koji su ostali bez posla i dodatnim brojem novih generacija koje su u međuvremenu postale radno sposobne.

Posledice bi, dodao je on, bile još gore da nije bilo brojnih aktivnosti i mudrog vođenja politike Saveza, koje je SSS Smedereva pratio.

Trailović je upozorio da nas i u narednom periodu očekuju velike teškoće, zbog čega je neophodno jedinstvo, u kojem se nalazi i snaga sindikata. On je naglasio da je sindikat Smedereva afirmisala i akcija „Stop radu na crno“, tokom koje je samo u prvih mesec dana legalizovano 700 radnih mesta. 

Trailović je poručio političarima da nam „ne treba država u kojoj je većina sirotinja i ona u kojoj radimo, a ne primamo platu, dok je poslodavcima uputio poruku da „sindikat Smedereva i Srbije neće državu jeftinih radnika koji sopstvenom bedom plaćaju luksuz bogatih porodica i pohlepnih poslodavaca koji kupuju jahte i avione“.

„Dosta nam je podobnih, zahtevamo sposobne i poštene. Ne želimo više da slušamo o prevelikom uvozu, već želimo domaću proizvodnju, ne želimo priču o nezaposlenosti, već tražimo programe zapošljavanja. Nema oproštaja za kriminalnu privatizaciju – ako je pravda slepa, vlast i provasuđe ne smeju da budu slepi. Hoćemo socijalnu državu, državu blagostanja, jer Srbija to može i mi to zaslužujemo“, zaključio je Trailović.

Sa Skupštine je upućena jednoglasna podrška Ljubisavu Orboviću da i u narednom petogodišnjem mandatu vodi Savez, jer je, kako je obrazloženo, radio transparentno, stabilizovao Savez i uradio mnogo, kako za organizaciju, tako i za članstvo.

Obrativši se skupu, Orbović je istakao da je prijatno iznenađen velikom izlaznošću članova SSSS na izborima, što je dokaz vraćanja poverenja u organizaciju i znak spoznaje svesti da zaposleni sebe mogu da zaštite kroz sindikat.

„Našu snagu dokazali smo i u postupku dokazivanja reprezentativnosti, ali i evidentnim rastom rejtinga Saveza, ne samo u zemlji, već i u evropskom i svetskom sindikalnom pokretu“.

„Ako bi smo hteli da realnost u Srbiji ukratko oslikamo, dovoljno je reći da je zabeleženo 59 štrajkova i protesta od početka godine, koji su, izostankom dijaloga, bili jedini način da budu rešeni ogromni problemi. Privatizacija mora doživeti potpunu reviziju, a novac zapljenjen od narko bosova mora se preusmeriti u pokretanje privrede“, kazao je Orbović.

Prema njegovim rečima, planirana reforma PIO, koju je predložila Svetska banka, znači da svi koji budu otišli u penziju moraju unapred znati da ako nema ko da ih hrani, postaju gladni, socijalni slučajevi.

„Ukoliko se takav predlog prihvati, moramo se odbraniti na ulici. Naša uloga je velika i ne smemo izneveriti očekivanja, ne samo članova, već i svih građana Srbije. A da bi smo pokazali snagu neophodno nam je jedinstvo i solidarnost. Dokaz snage sindikalnih argumenata je i činjenica da je od 172.000 izgubljenih radnih mesta u prošloj godini, 140.000 zaposlenih u malim i srednjim preduzećima koji, nažalost, nisu sindikalno organizovani. To mora da bude motiv za privlačenje novih članova i dalju afirmaciju sindikata“, zaključio je Orbović.

 

Izborna skupština u Pančevu

BODIROGA PONOVO IZABRAN ZA PREDSEDNIKA

Na Izbornoj skupštini u Pančevu za predsednika je ponovo izabran Milanko Bodiroga, dok će na funkciji sekretara u narednom periodu biti Franjo Orešković. 

Skupštini su prisustvovali predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović, predsednik SSS Vojvodine Milorad Mijatović, sekretar Miodrag Bradonjić, predsednik SS hemije i nemetala Ljubiša Nestorović i gradonačelnica Pančeva Vesna Martinović.

Martinovićeva je pozdravila delegate i goste na skupštini koji su, prema njenim rečima, svojim prisustvom tom skupu dali značaj ne samo sindikatu već i čitavom gradu i izrazila očekivanje da će se nastaviti saradnja na pronalaženju najboljih rešenja zaposlenih i građana Pančeva.

Izrazivši očekivanje da će izbori proteći u demokratskoj atmosferi, Martinovićeva je rekla da očekuje da će u sindikatu dobiti šansu ljudi koji ne odustaju, „a takvih vi u sindikatu imate“.

„Mi u strankama se radujemo izborima, jer uvek pobede naši. Tako će biti i danas - sigurno će pobediti vaši“, naglasila je ona.

 Predstavljajući izveštaj o radu, Bodiroga je rekao da je taj sindikat, zbog gubitka radnih mesta, višemesečnih dugova za plate i rastućeg broja socijalno ugroženih, uz pomoć Saveza, Vojvodine i granskih sindikata organizovao 32 protesta i štrajkova. To je rezultiralo visokim stepenom poverenja u našu organizaciju i  87 kolektivnih ugovora potpisanih na teritoriji opštine.

Bodiroga je kazao da je cilj tog sindikata da „pripremi mlade, našu decu za budući sindikalni rad i da ih naučimo da ne budu brojevi, već da imaju dostojanstvo. Jer dostojanstvo nije kvantitavna već moralna kategorija“.

On je ocenio da, uprkos brojnim problemima, taj sindikat u naredni period ulazi „jači nego ikad“.

Orbović je izrazio zadovoljstvo što se, kako je rekao, nalazi u jednom od glavnih gradova Srbije, bar što se tiče industrije i sindikalnih aktivnosti, „jer sindikat Pančeva je, gde god je mogao, spasavao što se spasti može.“

„Obećavali su da je privatizacija put do prosperiteta, najavljivali tehnološke viškove i to kratkoročno, ali i obećali da će dugoročno biti otvorena brojna radna mesta, a privreda beležiti uspehe“, ukazao je on.

„Naš sindikat je jedina organizacija koja je i na ulicama iskazivala nezadovoljstvo i pokušavala da spreči propast, a zajednički imenilac za sve naše nedaće je privatizacija. Naša satisfakcija nije u priznanjima koje u poslednje vreme čujemo iz vlade i potvrdi onoga na šta smo upozoravali“.

Prema rečima Orbovića, SSSS je, dokazivanjem reprezentativnosti i brojnim aktivnostima u prethodnom periodu, uspeo da vrati poverenje članstva i da se nametne kao nezaobilazni činilac u društvenom i privrednom životu.

Mijatović je rekao da je u prethodnom periodu SSSS doživeo međunarodno priznanje i to ulaskom u EKS, aktivnom saradnjom sa MOR-om, MMF-om i Svetskom bankom, „što je svojevrsna potvrda da i drugi prepoznaju postignute dobre rezultate“.

 

Izborna skupština u Leskovcu

NOVI-STARI PREDSEDNIK IVAN JOVANOVIĆ

Na Izbornoj skupštini u Leskovcu ponovo je izabran za predsednika Ivan Jovanović, dok je sekretar Jovica Nedeljković, koji su i do sada obavljali te funkcije. 

Skupštini su prisustvovali predsednik SSSS Ljubisav Orbović, sekretar Veća Slavica Savić, potpredsednik Dragan Zarubica, predsednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije Zoran Malenović, predsednik Samostalnog sindikata šumarstva i prerade drveta Srbije Radomir Stević, predsednik SSS grada Niša Miodrag Ranđelović i predsednik SSS grada Kragujevca Jugoslav Ristić.

Podsetivši na mnogobrojne probleme i teškoće kroz koje je prolazio sindikat, Jovanović je istakao timski rad koji je u prethodnom periodu krasio tu organizaciju i najavio još veće angažovanje u informisanju i edukaciji članova, kao i na razvoju socijalnog dijaloga i jačanju uloge lokalnog SES-a.

Na skupštini su imenovani i poverenici na osnovu predloga predsednika za opštine Lebane, Bojnik, Medveđa, Crna Trava i Vlasotince, dok su za funkcije u višim organima SSSS predloženi Ljubisav Orbović, za predsednika Saveza i Slavica Savić za sekretara Veća SSSS.

Čestitavši izabranima, predsednik Orbović im je poručio da se i dalje uspešno bore za prava svojih članova i da nastave da dobro vode tu organizaciju, jer ih i u budućem periodu očekuju mnogobrojni problemi i teškoće.

„Izbor predstavlja čast, ali i tešku obavezu i veliku odgovornost zbog perioda koji nam predstoji. Ne želim da zvučim pesimistički, ali očekujem da će nam biti još teže, jer smo svedoci sve češćih napada na predsednike sindikalnih organizacija i sindikate uopšte. Krize su rešive, a nas za sada jedino dobro prate afere, kao što je ova poslednja sa narkodilerom koji je kupovao zemljište i preduzeća u Srbiji“, ukazao je on.

SSSS je, prema rečima Orbovića, jedina organizacija koja se borila i ukazivala na sve brojnije i teže probleme. To su još jednom pokazali i njeni predstavnici, iz granskih sindikata i sa teritorije, koji su učestvovali u gotovo svim štrajkovima koji su organizovani u proteklom periodu.

Orbović je pozdravio, kako je rekao, hrabru najavu iz Vlade Srbije da izdvoji 100 miliona evra za razvoj nerazvijenih regiona.

„Ali i ta odluka je doneta zahvaljujući našim pristiscima“, naglasio je Orbović, dodavši da taj sindikat i ubuduće mora raditi zajednički, počev od sindikalnih organizacija preko granskih sindikata do pune podrške Saveza.

 

Izborna skupština u Aranđelovcu

ŽIVORAD KOLAREVIĆ PONOVO IZABRAN ZA PREDSEDNIKA

Na Izbornoj skupštini Saveza samostalih sindikata opštine Aranđelovac ponovo je za predsednika izabran Živorad Kolarević koji je i u prethodnom periodu obavljao tu funkciju.

Predstavljajući izveštaj o radu u prethodnom periodu, Kolarević je rekao da se u skladu sa obećanjem koje je dao prilikom prethodnog izbora za predsednika svakodnevno bavio problemima u sindikalnim organizacijama u tom gradu kojih, prema njegovim rečima, nije bilo malo. O tome svedoči i činjenica da je u toj opštini na evidenciji nacionalne službe za zapošljavanje evidentirano 4.700 osoba.  

Zahvalivši se na ponovo ukazanom poverenju, Kolarević je najavio da će sindikat nastaviti aktivnosti na rešavanju brojnih problema, u čemu će, kao i do sada, svesrdnu pomoć imati od Saveza i Ljubisava Orbovića, koji je i na toj izbornoj skupštini dobio punu podršku da i u narednom petogodišnjem periodu obavlja funkciju predsednika SSSS.

Orbović je rekao da će na Kongresu, koji će biti održan u maju ove godine, biti doneta i odluka o budućoj politici Saveza koja se mora prilogoditi uslovima u kojima živimo.

„Srbija je u štrajkovima i protestima. Na razloge smo ukazivali i ranije – loša privatizacija, nedovoljna kontrola boniteta, porekla novca i novih vlasnika, a pitanje ko kupuje srpsku privredu ponovili smo bezbroj puta“.

Sindikat je, naglasio je Orbović, protestom 29. aprila prošle godine pokušao da vladi ukaže na probleme pre nego što oni eskaliraju. Oni, nažalost, nisu ozbiljno shvatili upozorenje i zato je otpočeo talas štrajkova širom Srbije.

Tek nakon formiranja radne grupe došlo je do određenih pomaka. Otpočelo se sa rešavanjem problema, najpre u oblasti povezivanja staža, rigoroznijom kontrolom kupoprodajnih ugovora, pokušajem rešavanja problema neuplaćivanja zdravstvenog osiguranja..

„Sada nas očekuju dodatni problemi, jer je period pred nama veoma težak. Treba preživeti posledice loše privatizacije, kombinovane sa efektima svetske ekonomske krize. Naš je zadatak u borbi koja nam predstoji da ne dozvolimo da nam se još više umanje i onako redukovana prava. Prvi ispit biće izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju“, rekao je Orbović.

Naučni skup o posledicama privatizacije u Srbiji

SLAB FINANSIJSKI EFEKAT I BROJNI PROBLEMI NA TRŽIŠTU RADA

U Beogradu je, u organizaciji Instituta ekonomskih nauka i Saveza samostalnih sindikata Srbije, održan naučni skup koji je imao za cilj ocenu realnih efekata procesa privatizacije i sagledavanje aktuelnih problema povezanih sa sve većim brojem štrajkova zaposlenih.

Na okruglom stolu pod nazivom „Kraj privatizacije, posledice po ekonomski razvoj i nezaposlenost u Srbiji“, predstavnici vlasti, poslodavaca, sindikata i naučnih radnika ukazali su da taj proces, ne samo da nije doneo priželjkivane finansijske efekte, već je prouzrokovao armiju nezaposlenih, ali i brojne probleme koje radnici imaju sa neodgovornim poslodavcima.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović rekao je da se zbog privatizacije, zbog koje su gotovo čitavi regioni uništeni, svakodnevno održavaju štrajkovi širom zemlje nezadovoljnih radnika kojima se ne isplaćuju plate, doprinosi, zdravstveno osiguranje...

Trenutno u Srbiji, prema njegovim rečima, oko 100.000 zaposlenih ne prima plate, a veliki broj nema ni overenu zdravstvenu knjižicu. Za takvo stanje, kako je istakao, krivicu snose država i Agencija za privatizaciju, jer se nije vodilo računa kome se prodaju firme, već za koju cenu.

„Mora da se iznađu neka druga, bolja rešenja, jer je od 2001. do 2008. godine posao izgubilo 400.000 ljudi, a prošle godine 172.000 radnih mesta je ugašeno. Plate su postale misaone imenice za mnoge radnike, a poslodavci ne uplaćuju ni poreze, doprinose, zdravstveno osiguranje...“

Prema njegovim rečima, u našoj zemlji sprovode se dve vrste privatizacije – jedna koja je korektno izvedena i koja je za posledicu imala gubitak radnih mesta, ali je bila neminovna, i druga u kojoj se koristi sumnjivi kapital za kupovinu preduzeća.

Orbović je upozorio da je 27 odsto kupoprodajnih ugovora raskinuto, a da se očekuje da će taj broj biti još veći. U Srbiji ima dosta velikih sistema koji bi mogli da pokrenu proizvodnju i treba da pronađemo odgovor kako promeniti oblik privatizacije, rekao je lider SSSS, citiravši na kraju izlaganja staru narodnu izreku da „nije sramota pasti, ali je sramota ne ustati", te da se nada ćemo se i mi podići...

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić smatra da proces privatizacije ne treba globalizovati, već ga treba posmatrati od slučaja do slučaja i pri tom imati u vidu da je, kako je rekao, mnogo važnije ko kupuje i koje su mu namere, nego koliko para ulaže. Ne bi bilo dobro da se preispituju sve privatizacije, već samo slučajevi gde postoji sumnja da je bilo zloupotreba i tada treba preduzeti sve zakonske mere da se zaštite imovina firmi i prava radnika.

Prema njegovim rečima, tri su osnovna problema privatizacije u našoj zemlji – predugo trajanje tog procesa, povećanje nezaposlenosti i činjenice da su pare od privatizacije, tri milijarde evra, umesto u proizvodnju i razvoj, otišle u potrošnju.

Uz to, dodao je Ljajić, država nije ništa učinila da nesavesne poslodavce onemogući da radnicima ne isplaćuju zarade i ne uplaćuju im doprinose. Zbog tog propusta države sada se iz budžeta izdvajaju sredstava za povezivanje radnog staža, jer radnici ne treba da snose posledice lošeg rada državnih službi, kazao je ministar.

Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin je ukazao da među vlasnicima privatizovanih firmi ima dosta onih koji su novac stekli u sivoj ekonomiji ili kriminalu i čija namera nije da nastave delatnost, već da rasprodaju imovinu preduzeća koje su kupili.

Privatizacija u Srbiji, prema rečima naučnog saradnika Instituta ekonomskih nauka Bože Draškovića, ni posle osam godina nije pomogla da se ostvari razvoj ni socijalna stabilnost. Od tog procesa ostvaren je prihod od 2,9 milijardi evra, iako je 2007. bilo procenjeno da će to biti 50 milijardi evra.

„U Srbiji je 1990. godine blokirana stara devizna štednja, a 92-93. godine ona je pobrisana hiperinflacijom. Tada su domaći investitori - šverceri pokupovali po desetak, 12 firmi i tako napravili kapital u Srbiji. Kako sada očekivati od švercera da razumno vode ekonomiju u Srbiji? Sada imamo socijalni problem vlasnika kapitala i tu država mora da uradi nešto podhitno. Najlošije rešenje svakako je likvidacija preduzeća, jer je to kao smrtna kazna za radnike i to bez suđenja“, ukazao je Drašković.

On je predložio da se hitno raskinu svi privatizacioni ugovori gde kupci ne ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima i državi i istakao da predstoji privatizacija javnih preduzeća, za koju mora da se utvrdi dobra strategija. Za efikasno okončanje privatizacije društvenih i državnih preduzeća potrebno je da se hitno donesu zakoni o restituciji i o javnoj svojini, naglasio je on.

Na skupu su, između ostalih, govorili i direktor Instituta Dejan Erić, predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković, profesor sa Ekonomskog fakulteta Mlađen Kovačević.

Ukazano je na to da se sa velikim oprezom mora pristupiti nastavku reformi u Srbiji, uz poziv da se što više angažuju domaći naučni i istraživački resursi.

Skup je, kako je zajedničko ocenjeno, predstavljao pozitivan signal stvarnih mogućnosti saradnje naučno istraživačkog sektora u Srbiji sa drugim vladinim i nevladinim institucijama, među kojima značajno mesto zauzima Savez samostalnih sindikata Srbije.

 

Izborna skupština u Bačkoj Palanci i protest komunalaca u Novom Sadu

ORBOVIĆ I MIJATOVIĆ SA ŠTRAJKAČIMA

Sindikalci u Bačkoj Palanci ponovo su ukazali poverenje Goranu Miliću, koji je i do sada obavljao funkciju predsednika Veća Saveza samostalnih sindikata tog grada. 

Milić je na Izbornoj skupštini ukazao da je najveći problem u prethodnom periodu bio nepoštovanje unutrašnje discipline u Savezu, izrazivši nadu da će se ubuduće na svim nivoima poštovati odluke viših organa, što bi rezultiralo i masovnošću na protestima i još efikasnijim radom Saveza.

Zahvalivši se na poverenju koje mu je jednoglasnim izborom ukazala Skupština, on je rekao da očekuje da će svi novoizabrani, kao dobar i uspešan tim, i dalje raditi u interesu preduzeća i zaposlenih u Bačkoj Palanci.

Predsednik SSSS Ljubisav Orbović, koji je sa potpredsednikom Veća Saveza Miloradom Mijatovićem prisustvovao skupu, kazao je da je taj sindikat jedina organizacija koja se istinski bori i ukazuje na mnogobrojne probleme, kao što su loša privatizacija, raskinuti kupoprodajni ugovori, korupcija, kriminal...

„Kao organizacija uspeli smo da neke probleme rešimo – ne mali broj štrajkova uspešno je okončan, u pojedinim preduzećima su isplaćene zaostale zarade i povezan staž, a na naš zahtev izmenjena je vladina uredba, pa će staž biti povezivan ne samo do juna, već do decembra 2009. godine“, istakao je Orbović.

                Po završetku Izborne skupštine, Orbović i Mijatović su se pridružili zaposlenima u javno komunalnim preduzećima u Novom Sadu, kojima su se posle osam dana štrajka priključili i komunalci iz drugih gradova Vojvodine i Srbije. Dolazak čelnika Saveza na protest ispred Skupštine Novog Sada, gde se okupilo više od hiljadu ljudi, izazvao je oduševljenje radnika, koji su gromkim aplauzom i skandiranjem pozdravili Orbovića i Mijatovića.

                Mijatović je poručio vlastima Novog Sada da se „grad ne vodi marketingom i da nije jedini posao gradonačelnika da bude partijski poslušnik, već da treba da bude servis svih građana Novog Sada“.

„Vi ste mu pokazali da su komunalni sistemi u kolapsu, da su leglo korupcije. Na kraju, oni ipak moraju da čuju vaše argumente“, naglasio je Mijatović.

                Istakavši da su se radnici i članovi sindikata okupili, ne samo zato što su nezadovoljni materijalnim položajem, već i da bi zaštitili svoju i budućnost svoje dece, Orbović je ukazao da put kojim je vlada krenula vodi ka potpunom uništenju privrede i rasprodaji javnih preduzeća koja bi trebalo da omoguće građanima da normalno žive.

„I pored vladine uredbe o zamrzavanju zarada, neki samovoljno donose odluke da se smanje plate, koje su već najmanje u regionu. Vaši i zahtevi drugih zaposlenih koji danas protestuju širom Srbije imaju jednu poruku: ’Želimo da radimo i zaradimo, ali smo  spremni da se za to i borimo’. SSSS je uz vas i sa vama i sa ovog mesta pozovimo sve građane Srbije da nam se pridruže, jer vi, svojom hrabrošću i po izuzetno hladnom vremenu, danima stojite i istovremeno ukazujete na probleme svih ostalih u Srbiji. I zato morate, a i mi sa vama, da istrajete do pobede“, poručio je Orbović.

Podršku radnicima dali su i predsednici Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika  Vojvodine i Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, Zdravko Kovač i Željko Veselinović,    koji su istakli da je SSSS jedina reprezentativna centrala u Srbiji koja se dosledno i svakodnevno bori za interese i bolju budućnost zaposlenih u Srbiji.

 

Izborna skupština Zrenjanina

JEDINSTVO MORA DA JAČA

U skladu sa utvrđenom dinamikom izbora, u utorak, 26.01. održana je Izborna skupština SSS za grad Zrenjanin i opštine Žitište, Titel, Novi Bečej i Sečanj.

Skupštini su prisustovali predsednik SSSS Ljubisav Orbović, predsednik SSS Vojvodine Miodrag Mijatović, sekretar SSS Vojvodine M. Bradonjić, potpredsednici SSS Vojvodine M.Bodiroga i J.Češljević, kao i predsednik Sindikata uprave Srbije Njegoš Potežica i sekretar tog sindikata Milanka Kovačević.

Posle razmatranja i usvajanja izveštaja o dosadašnjem radu Veća i Nadzornog odbora, Skupština je usvojila pravila o radu SSSS za grad Zrenjanin i opštine, kao i programske zadatke za te opštine za naredni petogodišnji period.

Za predsednika u narednom petogodišnjem periodu ponovo je izabran Mirko Malešev, koji je, zahvalivši se na ukazanom poverenju, najavio da teškoće tek predstoje, s obzirom na to da će se posledice svetske ekonomske krize najviše videti u narednom periodu.  

Zato naš cilj, ukazao je on, mora da bude objedinjavanje, a ne razbijanje, jer to je uslov za moćnu organizaciju. Politiku koju vodi Veće SSSS moramo dosledno, disciplinovano i profesionalno realizovati svi mi u nižim oblicima organizovanja. Za pregovore moramo koristiti obučene ljude, a od predsednika Orbovića i potpredsednika Mijatovića očekujemo i u narednom periodu da, kao i do sada, odgovorno rade svoj posao i vode dijalog sa partnerima na nivou Republike i Pokrajine, naglasio je Malešev.

On je za februar najavio otvaranje kancelarije za radno-pravnu zaštitu u okviru sindikata Zrenjanina.

Čestitajući novoizabranim članovima Veća i Nadzornog odbora, kao i posebno predsedniku Maleševu, Orbović se složio da su pred nama teška vremena.

„Verovali smo u bolje sutra, da ćemo raditi i zarađivati. Veliki broj zaposlenih u Srbiji radi, a ne prima platu, ne uplaćuju im se doprinosi, nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu... Prosečno dnevno 20 preduzeća je u štrajku. Ono na šta smo godinama upozoravali se, nažalost, obistinilo. To sada priznaju i vlada i eksperti, a na sve se nadovezala i svetska ekonomska kriza. Činjenica je da smo u prošloj godini izgubili 175.000 radnih mesta. Analizom smo ustanovili da je od ovog broja 142.000 izgubljenih radnih mesta u malim i srednjim preduzećima, gde nema sindikalne organizovanosti što, uprkos činjenici da raste poverenje u našu organizaciju, govori u prilog tezi da moramo da jačamo. Tu, pre svega, mislim na to da moramo učiniti sve da se sindikati ne cepaju, već da se jedinstvo jača, jer u tome je naša snaga“, istakao je Orbović.

Naglasivši da Zrenjanin predstavlja simbol sindikalne borbe, on je rekao da je ogromna energija koju su iskazali zaposleni u „Jugoremediji“ dovela do uspeha i zato u velikoj borbi koja nam predstoji moramo imati vere.

                Mijatović je istakao da je Savezu, pored rasta poverenja u zemlji, sve veći rejting i u svetskim sindikalnim asocijacima, o čemu svedoči i nedavno priključenje Evropskoj konfederaciji sindikata.  

„Naša snaga su sindikalni aktivisti koji su sve spremniji da se dosledno suoče sa problemima kojih je sve više. Neophodno je da u narednom periodu aktivnosti budu još bolje koordinisane, da se disciplina poštuje, a odluke dosledno realizuju“, kazao je Mijatović.  

Posle sednice, predsednik Orbović i saradnici obišli su štrajkače u preduzeću „Ipok“, gde su nakon razgovora s poslovodstvom i zaposlenima uspeli da pronađu kompromisno rešenje, koje je rezultiralo potpisivanjem sporazuma. 

Obraćajući se radnicima tog preduzeća, Orbović je rekao da je došao da pokaže da je Savez uz njih i da podržava njihove opravdane zahteve.

„Morate istrajati, a rešenje mora da bude pronađeno. To što su vam pretili otkazima nije ništa novo i do sada su nam pretili, ali vam u ime Saveza kažem da ste deo organizacije koja stoji iza svakog od vas pojedinačno i da ćete našu podršku, budite sigurni, imati do kraja“, istakao je predsednik.  

Tokom boravka u Zrenjaninu, Orbović i Mijatović su gostovali na lokalnoj televiziji „Santos“.

 

Povodom 65 godina postojanja sindikalnih novina „Rad“

OKRUGLI STO O PRIMENI REVIDIRANE EVROPSKE SOCIJALNE POVELJE

Povodom obeležavanja 65 godina od izlaženja prvog broja sindikalnih novina „Rad“, NIP Radnička štampa i Savez samostalnih sindikata Srbije organizovali su okrugli sto na temu „Primena Revidirane evropske socijalne povelje u evropskoj Srbiji“.

Da je tema skupa od izuzetnog značaja i za sindikat naglasila je sekretar Veća SSSS Slavica Savić, dodavši da je SSSS od samog početka insistirao da parlament u celini ratifikuje tu povelju, što je bio i jedan od zahteva sa protesta, koji je Savez organizovao u aprilu 2009. godine.

Iako je Revidirana povelja proširila skalu socijalnih prava, ona su,  nažalost, najviše ugrožena, posebno u Srbiji, o čemu svedoči talas štrajkova i protesta nezadovoljnih radnika koji, pritisnuti neizvesnošću, strahuju za sopstvenu i budućnost svojih porodica. Uz to, ne postoje efikasni mehanizmi međunarodne zaštite socijalnih prava, pa je sve prepušteno nacionalnim sudovima, koji nisu dovoljno efikasni u zaštiti prava iz oblasti radnih odnosa, ukazala je Savićeva.

Zato je, prema njenim rečima, dužnost svih nas, posebno socijalnih partnera, da preuzmemo svoje uloge i odgovornost, posebno država u primeni Revidirane evropske socijalne povelje, kako bi se štitila i poštovala socijalna prava.

Na skupu je rečeno da je Srbija ratifikovala veliki broj odredbi Revidirane povelje i da se nalazi na samom vrhu lestvice članica Saveta Evrope po broju planova Povelje koji su prihvaćeni instrumentom ratifikacije. Ostaje, međutim, pitanje da li, imajući u vidu ekonomsku i socijalnu situaciju, država može da ispunjava obaveze koje je preuzela.

O Revidiranoj povelji, koja se smatra svojevrsnim „socijalnim ustavom“ Evrope, govorili su i profesori Pravnog i Megatrend fakulteta u Beogradu, Branko Lubarda i Darko Marinković, kao i direktor i glavni i odgovorni urednik „Radničke štampe“ Gordana Šijaković.

Sindikalne novine „Rad“ prvi put su štampane 25. januara 1945. godine po završetku trodnevne Opšte zemaljske sindikalne konferencije radnika i nameštenika Jugoslavije. Rezolucijom o kulturno-prosvetnom radu i sindikalnoj štampi doneta je odluka o izlaženju sindikalnih novina pokretanjem centralnog sindikalnog lista. Punih 65 godina „Radnička štampa“ je jedino novinsko-izdavačko preduzeće koje se bavi sindikalnom problematikom u svojim novinama, specijalnim izdanjima, brošurama i knjigama.

 

Sastanak delegacije sindikata i Sajmona Greja

PRVI KORAK KA KOMPROMISU OKO REFORME PIO

U prostorijama Svetske banke u Beogradu danas je održan sastanak predstavnika Saveza samostalnih sindikata Srbije sa  direktorom kancelarije te banke Sajmonom Grejem.

U delagaciji SSSS,  koju je predvodila sekretar Veća Slavica Savić, nalazili su se i potpredsednici Veća Milorad Mijatović, Vlada Andrić, Dragan Zarubica, Duško Vuković i Njegoš Potežica.

Zahvalivši se na pozivu, Savićeva je naglasila da je SSSS svestan da su reforme neophodne, ali da kao socijalni partneri želi da učestvuje u postupku sprovođenja reforme, jer je u obostranom interesu da se one sprovedu u miru i da budu održive.

Stoga je, kako je ocenila, ovakva vrsta saradnje izuzetno značajna kako bi predstavnici najveće sindikalne centrale u Srbiji upoznali Svetsku banku kao nosioca projekta reformisanja sa svojim i stavovima zaposlenih, kao i sa osnovnim problemima, kako sadašnjeg sistema, tako i rešenjima predloženim u prvom nacrtu novog zakona.

Savićeva je naglasila da reforma mora da bude postepena i da ne sme da se svodi samo na umanjivanje prava sadašnjih i budućih penzionera. Neophodna je efikasnija kontrola naplate doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, izgradnja odgovarajućih konrolnih mehanizama radi smanjenja sive ekonomije, formiranje centralnog registra, kao i utvrđivanje vlasništva nad rehabilitacionim centrima i drugim objektima izgrađenim sredstvima Fonda penzijsko invalidskog osiguranja, rekla je ona.

Predstavnici SSSS su istakli i neophodnost usklađivanja opšteg boda sa kretanjem zarada i tekućih penzija po tzv. «švajcarskoj formuli» (50 odsto rast troškova života i 50 odsto rast zarada).

Sajmon Grej je izrazio zadovoljstvo zbog stava sindikata da je reforma neophodna i naglasio da ta organizacija deli zabrinutost za situaciju u oblasti penzijskog osiguranja u Srbiji.

„Naš cilj je da reformisani penzijski sistem bude održiv na dugi rok, zbog čega je neophodno da reforme krenu odmah“, naglasio je on.

Svetska banka smatra da je učešće penzija u društvenom proizvodu previsoko i da ga do 2015. godine treba sniziti na nivo od 10 odsto BDP.

Grej je predložio da se sastanci ekspertskih timova nastave, kako bi kroz razgovor i razmenu informacija bilo formulisano najbolje rešenje koje bi bilo prihvatljivo za penzionere i zaposlene, ali i očuvalo finansijsku stabilnost Srbije na duži rok.

Na kraju sastanka zajednički je ocenjeno da konsenzus ne može biti neprijatelj dobrih rešenja i izraženo očekivanje da će saradnja biti nastavljena.

 

Izborna skupština u IMK 14. oktobar

IZABRANO NOVO RUKOVODOSTVO

Na Izbornoj konstitutivnoj skupštini oganizacije samostalnog sindikata IMK 14. oktobar a.d. Kruševac izabrano je novo sindikalno rukovodstvo te organizacije za naredni petogodišnji period.

U ime gostiju domaćine je pozdravio predsednik regionalnog odbora samostalnog sindikata metalaca Srbije za centralnu Srbiju Milenko Ćurčić, naglasivši da je zadatak sindikata u narednom periodu jak sindikat koji podrazumeva vojničku disciplinu, strogo poštovanje hijerarhije, Statuta Saveza i Statuta Sindikata metalaca, kao i ostalih dokumenata i odluka. To je, kako je istakao, jedini put ka većim uspesima.

Za predsednika organizacije samostalnog sindikata IMK 14. oktobar izabran je Ljubiša Velimirović, koji je zahvalio na ukazanom poverenju i rekao da glasovi koje su dobili izabrani rukovodioci obavezuju da i dalje dobro rade za radnike tog preduzeća.

U svojoj čestitci novoizabranom rukovodstvu, predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović izrazio je očekivanje da će i ubuduće svako odgovorno raditi svoj posao, ali da najviše očekuje od novoizabrane Skupštine, koja mora da trasira rad sindikalne organizacije, predsednika i izabranog zamenika.

„Uspeli smo da dovedemo u 14. oktobar sve koje o njegovoj sudbini odlučuju, počev od ministara do predstavnika agencija i drugih vladinih tela, što je, bez lažne skromnosti, doprinelo da se proizvodnja održi, zarade redovno isplaćuju i subvencije redovno uplaćuju“, kazao je Vujović.

Zahvalivši se na pozivu da prisustvuje Izbornoj skupštini, predsednik SSSS Ljubisav Orbović je izrazio zadovoljstvo što je prilikom izbora poštovana demokratska procedura, a da ponovo izabrane kolege znače da je sindikat i do sada dobro radio svoj posao.

„Bez ozbira na uspehe koje smo postigli i što smo dokazali reprezentativnost Saveza i granskih sindikata, bilo je slabosti u prethodnom periodu, zbog čega moramo biti još uspešniji i solidarniji“, istakao je Orbović.

Skupština je dala punu podršku predsedniku SSSS Ljubisavu Orboviću i  predložila ga kao svog kandidata za tu funkciju i u narednom periodu. Na skupu je, takođe, predloženo da i predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujovića i predsednik regionalnog odbora samostalnog sindikata metalaca Srbije za centralnu Srbiju Milenko Ćurčić obavljaju te funkcije i u narednom mandatu.

Izborna skupština u MIN Holding-Niš

PONOVO UKAZANO POVERENJE MILOVANU PETROVIĆU

U Nišu je održana izborna skupština jedinstvene sindikalne organizacije MIN Holding, na kojoj je za predsednika ponovo izabran Milovan Petrović.

Na skupštini je izabrana i novi Nadzorni odbor i verifikovani su članovi Predsedništva te sindikalne organizacije.

Zahvalivši se na ukazanom poverenju, Petrović je rekao da tu sindikalnu organizaciju, staru više od 110 godina, i u narednom periodu očekuje mukotrpan posao. On je ukazao na negativne posledice dugotrajne privatizacije u Srbiji koja je rezultirala stradanjem radništva, pa je i u nekadašnjem niškom gigantu, od 15.000 zaposlenih danas ostalo svega 3.500 radnika. Budući da je u svakom delu Holdinga različita situacija, Petrović je istakao da je u narednom periodu od velikog značaja sindikalno jedinstvo.

Novoizabranom rukovodstvu čestitali su predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović predsednik Saveza samostalnog sindikata za grad Niš Miodrag Ranđelović i predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović.

Istakavši da je dosadašnje angažovanje te sindikalne organizacije pozitivno uticalo na današnji izgled Niša, Ranđelović je ocenio da je “prava umetnost biti sindikalac”, kao i da je “danas hrabro predstavljati radnike i boriti se za njihova prava”. On je izrazio nadu da će i u narednoj godini biti rada i da če “čovek postati značajnija karika u društvu i u odlučivanju”.

Vujović je kazao da od sindikalaca očekuje hrabrost, da se uhvate u koštac sa problemima koji ih čekaju. “Verujem u vaše iskustvo i moć da se suprotstave onima koji veruju samo u svoj džep”, rekao je on, najavivši da sve metalce očekuje teška borba za opstanak te industrije.

Predsednik Orbović je istakao da posao kojeg su se sindikalci prihvatili, sa jedne strane, predstavlja veliku čast, dok je s druge strane ogromna obaveza i briga da se zaposlenima obezbedi posao i zarada od koje se može pristojno živeti.

„Moramo se zajedno, jedinstveni, suprotstaviti pojedincima čiji je interes ne da preduzeća rade, već samo da nastave uvećavanje sopstvenog kapitala, a na štetu radništva Srbije“, rekao je on.            Orbović je naglasio da je nedavno proveravanje reprezentativnosti SSSS značajno i za Savez i za svaku pojedinačno sindikalnu organizaciju zbog buduće pozicije u pregovorima, ali i pozicije za koju se zalažemo u društvu. “Ako ne budemo uspevali pregovorima, pažnju na probleme ćemo i ubuduće skretati masovnošću na protestima, a od vas metalaca očekujem da kao i do sada budete u prvim redovima”, zaključio je Orbović.

Članovi skupštine JSO MIN Holding jednoglasno su kao svoje kandidate predložili za predsednika Saveza Ljubisava Orbovića, za predsednika Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zorana Vujovića, za predsednika Gradskog veća Niš Miodraga Ranđelovića, kao i istaknute sindikalce za više funkcije.

 

Izborna skupština u Elektronskoj industiji Niš

PONOVO UKAZANO POVERENJE JOVANOVIĆU

Na izbornoj skupštini Jedinstvene sindikalne organizacije Elektronske industrije Niš ponovo je ukazano poverenje dosadašnjem predsedniku Jovanu Jovanoviću, kao i potpredsedniku i članovima Skupštine.

Zahvalivši se na ukazanom poverenju, Jovanović je rekao da je prethodni period bio veoma težak, s obzirom na to da je u nekadašnjem gigantu, u kojem je bilo zaposleno 18.000 radnika, ostalo svega 450 zaposlenih. Uprkos teškoćama, to preduzeće je od Vlade Srbije dobilo odobrenje za formiranje tehnološkog parka, pa zaposleni očekuju da će u narednom periodu započeti oporavak tog preduzeća, što će omogućiti da se uposli novih 4.000 radnika.

Skupština je dala punu podršku i predsedniku SSSS Ljubisavu Orboviću i predložila ga kao svog kandidata za tu funkciju i u narednom periodu. Na skupu je, takođe, predloženo da i predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujovića i predsednik Saveza samostalnih sindikata grada Niša, Miodrag Ranđelović, obavljaju te funkcije i u narednom mandatu.

Predsednik Orbović je rekao da je zahvaljujući i sindikatu EI Niš opstala i da će i ubuduće imati punu podršku Saveza i Sindikata metalaca Srbije.

 

Održana Izborna skupština u valjevskom „Krušiku“

PETROVIĆ PONOVO PREDSEDNIK

Na redovnoj izbornoj skupštini Sindikalne organizacije Samostalnog sindikata holding kompanije „Krušik“ iz Valjeva ponovo je za predsednika izabran Branko Petrović, koji je i do sada obavljao tu funkciju.

Skupštini su prisustvovali predsednik SSSS Ljubisav Orbović, predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Vujović i predsednik Gradskog veća sindikata Valjeva Miodrag Bošković.

Zahvalivši se na ukazanom poverenju, Petrović je obećao da će raditi još bolje i da će opravdati poverenje članstva, dok je Vujović istakao da je „Krušik“ jedna od najboljih i najvitalnijih fabrika namenske industrije, koja će doprineti vraćanju metalske industrije na stare staze slave.  

Predsednik Orbović je rekao da najveće zasluge za uspeh preduzeća ima ta sindikalna organizacija, SS metalaca Srbije i Savez, koji su, kada su svi otpisali namensku industriju, verovali u uspeh i njene bolje dane. Naglasivši da nema sindikalne borbe bez metalaca, on je izrazio uverenje da će se u narednom periodu stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mesta i kupovinu nove opreme, koja će omogućiti i bolje poslovanje i veće zarade zaposlenih. 

Skupština te sindikalne organizacije pružila je punu podršku dosadašnjim aktivnostima predsednika Saveza Ljubisava Orbovića i predsednika SS metalaca Srbije Zorana Vujovića i predložila ih kao svoje kandidate za iste funkcije koje su i do sada obavljali u Savezu u narednom, petogodišnjem mandatu.

 

Okrugli sto o privatizaciji „Galenike“

BEZ ŽURBE UZ DRŽAVU KAO VEĆINSKOG VLASNIKA

Savez samostalnih sindikata Srbije i Samostalni sindikat hemije i nemetala Srbije organizovali su okrugli sto na temu „Privatizacija Galenike A.D.- Beograd“, sa ciljem da se razmotre bitni aspekti privatizacije i industrije koja je značajna za sistem zdravstvenog osiguranja u Srbiji.

Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Srbije Ljubiša Nestorović usprotivio se većinskoj prodaji naše najveće fabrike za proizvodnju lekova koja zapošljava 2.500 radnika i ima velikog potencijala da bude još profitabilnija.

Vlada Srbije namerava da uskoro raspiše tender za prodaju te fabrike, koja je u stoprocentnom vlasništvu države, i ponudi početnu cenu od 200 miliona evra.

U ime Saveza, učesnike skupa pozdravio je potpredsednik Veća SSSS Vlada Andrić, prenevši stav Sindikata da u najvažnijim javnim preduzećima treba zadržati većinsko vlasništvo države u osnovnoj delatnosti i da se privatizacija tih preduzeća, koja imaju ogroman značaj za ukupan razvoj nacionalne ekonomije, mora selektivno i pažljivo sprovoditi.

U pripremi tog procesa mora se zajednički utvrditi minimalni socijalni program koji obezbeđuje materijalnu i socijalnu sigurnost zaposlenih, a sredstva od privatizacije bi trebalo usmeriti najpre u proizvodnju. Sindikat, kao socijalni partner, treba aktivno da učestvuje u donošenju zakona koji se tiču ekonomskog položaja preduzeća, a time i položaja zaposlenih koji u njima rade, a mora se predvideti i sankcije u slučaju da novi vlasnik ne ispunjava ugovorom preuzete obaveze.

 

SSS opštine Majdanpek se uselio u nove prostorije

BOLJI USLOVI ZA RAD NA TERITORIJI

Savez samostalnih sindikata opštine Majdanpek je, povodom useljenja u nove prostorije, priredio prigodnu svečanost kojoj su prisustvovali  predsednik SSSS Ljubisav Orbović, sekretar Veća Slavica Savić, potpredsednici Veća Milorad Mijatović i Dragan Zarubica i članovi Predsedništva.

Predsednik SSS Majdanpek Dejan Matejević izrazio je zahvalnost Veću, Predsedništvu i predsedniku Orboviću što su kupovinom poslovnih prostorija omogućili tom sindikatu da nastavi uspešno da radi.

Orbović je istakao da je kupovinom prostora Savez pokazao da veruje u to da će kriza proći i da će SSSS, kao i sindikat Majdanpeka, nastaviti da se angažuje na zaštiti zaposlenih i okupljati što više članova.

On je naglasio da se kombinovani način organizovanja SSSS, na teritorijalnom i granskom principu, pokazao kao dobar, te da je saradnja između teritorija i grana, kao i infrastruktura doprinela da ostanemo najjači sindikat u Srbiji i na Balkanu.

Predsednik Skupštine opštine Majdanpek Dragan Popović ocenio je da je sindikat, koji se nametnuo kao zaštitnik zaposlenih, jedina barijera koja može da spreči bahatost političkih partija.

Gosti su posle svečanosti obišli i Zlataru Majdanpek.

 

Delegacija SSSS u Kosovskoj Mitrovici

SAVEZ SVUDA UZ SVOJE ČLANSTVO

Delegacija Saveza samostalnih sindikata Srbije, na čelu sa predsednikom Ljubisavom Orbovićem, razgovarala je u Kosovskoj Mitrovici s predstavnicima SSSS na teritoriji Kosova i Metohije o problemima zaposlenih i članova sindikata.

Tokom dvodnevne posete razmatrana je aktuelna privredna situacija i teškoće sa kojima se suočavaju Srbi u toj pokrajini i predložene mere za njihovo prevazilaženje.

Izrazivši zadovoljstvo što se nalazi na Kosovu i Metohiji, Orbović je rekao da je želeo da se na licu mesta uveri kako žive ljudi na tim prostorima i da lično prenese poruku da je Savez uvek bio i da će i ubuduće biti uz svoje članstvo u svim krajevima zemlje.

„Naš sadašnji zajednički cilj jeste da zaštitimo one koji rade i doprinesemo očuvanju postojećih radnih mesta dok se privreda ne razmahne, a zatim pomognemo i ohrabrimo, posebno mlade, da osnivaju mala preduzeća. S obzirom na to da na Kosmetu privreda ne funkcioniše, zalagaćemo se da se racionalizacija koju sprovodi Vlada Srbije u državnoj administraciji, a kasnije, kako je najavila, i u zdravstvu i prosveti, ne sprovodi u punoj meri na ovim prostorima. Jer, ako ljudi koji žive na Kosovu i Metohiji izgube posao – gube i svaku perspektivu. Zato ćemo se zalagati da oni budu zaštićeni i izuzeti iz tog procesa, bar dok se ne stvore uslovi za privredni ambijent“, rekao je predsednik Orbović.  

Podsetivši da je ovo izborna godina u SSSS, kada bi na svim nivoima trebalo da budu sprovedeni izbori, on je naglasio da u svakom granskom sindikatu mora biti predstavnika sa Kosova i Metohije.  

Predsednik Veća SSSS za Kosovsku Mitrovicu Blažo Milosavljević kazao je da je sindikalna infrastruktura uglavnom ostala južno od Ibra, ali da je, uz nesebičnu pomoć Saveza i države, u poslednje tri godine obezbeđen prostor za nesmetano funkcionisanje sindikata.

Predstavnici sindikata sa Kosova ukazali su na brojne probleme sa kojima se suočavaju Srbi, posebno u enklavama. Naročito je naglašen nepovoljan položaj poštanskih radnika u odnosu na njihove kolege u centralnoj Srbiji, kao i zaposlenih u prosveti i u „Trepči“.

 

U Beogradu održan sastanak Foruma sindikata Jugoistočne Evrope

EFEKTI KRIZE ISTOVETNI U SVIM ZEMLJAMA

U Beogradu je 12. i 13. novembra održan sastanak Foruma sindikata Jugoistočne Evrope. Uz podršku Fondacije Friedrich Ebert, lideri sindikata jugoistočne Evrope sastali su se kako bi razmenili mišljenja o uticaju globalne ekonomske krize u Regionu JIE, ulozi MMF-a i merama koje vlade preduzimaju u cilju prevazilaženja trenutne situacije. Sastanku su prisustvovali predsednik SSSS Ljubisav Orbović i potpredsednici Veća SSSS Dragan Zarubica i Milorad Mijatović.

Ekonomska i finansijska kriza, sudeći po izveštajima iz zemalja u regionu, gotovo se istovetno odrazila na socijalni i materijalni položaj zaposlenih, pre svega na gubitak radnih mesta, umanjenje zarada i prava zaposlenih. Zajednička karakteristika je i formalni socijalni dijalog, bez stvarnog partnerstva i suštinskih rezultata i dogovora. Reforma penzijskog sistema aktuelna je tema u svim zemljama regiona. Ekonomski eksperti iz sindikata zemalja učesnica prezentovali su, na osnovu uporedne analize, predloge zajedničkih aktivnosti i zahteva, dok je koleginica iz Norveške Siri Relling ispred sindikata LO predstavila predlog projekta koji bi finansirala norveška Vlada i za čiju realizaciju je uslov da u njemu učestvuju sindikati iz najmanje tri zemlje u regionu.

Na skupu je dogovoreno da se predloži održavanje tripartitnog sastanka u okviru Regionalnog veća JIE, kako bi se o nedostatku kvalitetnog i efikasnog socijalnog dijaloga razgovaralo u prisutvu svih socijalnih partnera. Budući da je sa stanovišta sindikata od izuzetnog značaja migraciona politika zbog ne samo sezonskih migracija već i zbog regulisanja sveobuhvatne zaštite zaposlenih i slobodnog protoka radnika, dogovoreno je da bude jedna od tema tripartitnog sastanka.

 

 






Ova prezentacija je optimizovana za rezolucije od 800x600px i više, kao i za sve čitače novije generacije
Verzija na Srpskom English version >