Uvodna strana





EKONOMSKA

18. april 2012.

INFORMACIJA

O ŠTRAJKOVIMA ZA PERIOD JANUAR MART 2012. GODINE

Statistika štrajkova u Srbiji u prva tri meseca

U prva tri meseca 2012. godine bilo je 60 uličnih aktivnosti, od toga 38 štrajkova i 22 protesta, u kojima je učestvovalo 16.472 radnika. Štrajkovi i protesti održani su na teritoriji cele Srbije. Neki od gradova gde su održani štrajkovi i protesti su: Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Kruševac, Smederevo, Kraljevo, Valjevo, Kanjiža, Zrenjanin, Sonta, Futog, Bor, Čačak, Ćuprija, Leskovac, Surdulica, Niš, Šid i (brojni) drugi.

Štrajkovi i protesti održani su u delatnostima: uprave, medija (televizija, radio i novine), javnih i komunalnih delatnosti, energetici, institutu (naučnoj ustanovi), predškolskom obrazovanju, proizvodnji oružja, poljoprivredi, proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, industriji mašina i komponenata, tekstilu, hemijskoj industriji, proizvodnji proizvoda od željeza i metala, proizvodnji železničkih vozila, i dr...

opširnije


18. april 2012.

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2012. GODINI

/Saopštenje br. 03/12 od 18.4.2012. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


 

28. mart 2012.

 

DOBROVOLjNO PENZIJSKO OSIGURANjE

(Beleška sa stručnog skupaOdgovorno danas za sigurno sutra

iz Medija centra održanog 27. marta 2012. godine)

Reforma penzionog sistema u Srbiji započeta 2001. godine, nije završena i još nas očekuje promene u narednom periodu. Penzioni sistem u Srbiji bazira se na dva temelja: obaveznom penzijskom osiguranju (državnom) i dobrovoljnom penzijskom osiguranju (privatnom). Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2003. godine je regulisano obavezno penzijsko osiguranje, ali je čl. 16 rečeno da je moguće privatno penzijsko osiguranje, koje je regulisano Zakonom iz 2006. godine. Ministarstvo rada i socijalne politike daje saglasnost na penzione planove preduzeća, koja postignu dogovor, da radnicima uplaćuju privatno penzijsko osiguranje. Dozvole za rad privatnih penzionih fondova daje Narodna banka. Trenutno na tržištu radi 6 penzionih fondova. Oblast dobrovoljnog penzijskog osiguranja je oblast koja treba da nađe svoje mesto u budućem kolektivnom pregovaranju i socijalnom dijalogu između poslodavaca i sindikata. Tu je uloga sindikata velika, pre svega granskih sindikata i sindikata kod poslodavaca, koji mogu dati kvalitativan pomak razvoju ovog sektora.

Ukupna imovina fondova 2007. godine iznosila je 2 milijarde dinara, a danas iznosi više od 13,3 mlrd dinara, što znači da godinja stopa rasta nije nikad bila manja od 25%, mereno rastom imovine fondova. U 2007. godine bilo je potrebno 15 meseci da se prikupi 2 mlrd dinara, a u poslednjih 8 meseci ukupna imovina fonda je porasla za 2 mlrd dinara. Zatim, 2007.  je bilo 11.000 ugovora, a danas ima 235.000 ugovora, i 60.000 građana koji redovno mesečno uplaćuju doprinose u dobrovoljne fondove. Zahvaljujući tome, u januaru 2010. godine prosečno stanje na individualnim računima je iznosilo oko 88.000 dinara, a danas iznosi oko 154.000 dinara. Toliko je pojedinac akumulirao na svom računu, uz podršku države uz poresku olakšicu, uplate poslodavaca i individualne uplate. Ukupno je uplaćeno do sada u dobrovoljne penzijske fondove 11 mlrd dinara, isplaćeno je 2 mlrd dinara. Trenutno je u toku usaglašavanje sa Zakonom o privrednim društvima, koje će kvalitativno unaprediti funkcionisanje društava, tj. da se osigura bolje staranje nad sredstvima kojima upravljaju fondovi, da sredstva budu sigurna, da se zna koja investiciona odluka je donesena, zbog čega i ko nosi odgovornost za konkretnu investicionu odluku. U međuvremenu je nastala i institucija koja razvija standarde u ovoj sferi, koja je razvila svoj Kodeks, što doprinosi da se ovi dobrovoljni fondovi ubrzano razvijaju. Minimalni iznos uplate definišu sama društva i sada iznosi 500 dinara ili 1000 dinara. Neoporezivi deo za 2012. godinu iznosi 4.647 dinarato je vid podsticaja od strane države).


27. mart 2012.

PRIKAZ

VAŽEĆI POSEBNI – GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVORI

 

Preuzmi PRIKAZ (.pdf)


12. mart 2012.

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI

/Saopštenje br. 02/12 od 12.3.2012. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


5.mart 2012.

INFORMACIJA

O ŠTRAJKOVIMA I PROSTESTIMA U FEBRUARU 2012. GOD.

Prema podacima Odeljenja za ekonomska i socijalna pitanja, u Srbiji, u februaru 2012. godine bilo je 18 uličnih aktivnosti, tj. 13 štrajkova i 5 protesta, u kojima je učestvovalo više od 7.673 radnika.

Najmasovniji bili su štrajkovi Poreske uprave, u kojima je početkom februara meseca učestvovalo više od 4000 zaposlenih iz cele Srbije, a zatim, krajem februara, protesti u 45 gradskih i opštinskih uprava Srbije.

                Dakle, možemo reći da su štrajkovi i protesti u februaru održani na teritoriji cele Srbije.

Preuzmi INFORMACIJU (.pdf)


2. mart 2012.

INFORMACIJA

O MATERIJALNO-SOCIJALNOM POLOŽAJU

ZAPOSLENIH U REPUBLICI SRBIJI

Društveno-ekonomsku stvarnost u Republici Srbiji već godinama, a možemo reći i decenijama karakterišu, pored ostalog: sve viša stopa nezaposlenosti, sve niža stopa zaposlenosti,  visoka stopa inflacije,   visok procenat učešća sive ekonomije, velika nelikvidnost privrednih subjekata, nezavršena i praćena brojnim slabostima privatizacija, visok iznos spoljnog duga, visok nivo korupcije, visok procenat siromašnog stanovništva, i drugo...

Preuzmi INFORMACIJU (.pdf)


13. februar 2012.

INFORMACIJA O DONETIM PROPISIMA

I PROPISIMA U PROCEDURI

u periodu od 01.01.2012. god. do 10.02.2012. god.

          Odeljenje za ekonomska i socijalna pitanja, počevši od ove Informacije, redovno će sastavljati Informaciju o donetim propisima i propisima u proceduri, koja će sadržavati podatke o donetim zakonima i podzakonskim aktima, predlozima zakona koji su dostavljeni Skupštini na usvajanje, nacrtima propisa i radnim verzijama propisa.

Preuzmi INFORMACIJU (.pdf)


9. februar 2012.

SAOPŠTENJE SAVEZA POVODOM RASTA EVRA

Najveći broj zaposlenih i penzionera u Srbiji sa velikom zabrinutošću prati dešavanja u vezi sa kretanjem vrednosti dinara u odnosu na evro, imajući u vidu da se to kretanje nepovoljno odražava na njihov i onako ugrožen životni standard.

Na današnji dan vrednost jednog evra je 108,4 dinara. U odnosu na decembar 2011. godine vrednost evra je porasla za 3,8 dinara.

Rast vrednosti evra realno dodatno obara vrednost zarada i penzija. Istovremeno, to će neminovno dovesti do rasta cena i rasta vrednosti rata za otplatu uzetih kredita, a što će se sve negativno odraziti na porodične budžete najvećeg dela stanovništva.

Savez samostalnih sindikata Srbije zahteva od nadležnih, pre svega Vlade Srbije i Narodne banke Srbije, da preduzmu porebne mere kako bi se sprečilo dalje slabljenje dinara, a time i ugrožavanje životnog standarda građana.

 

U poslednjem kvartalu 2011. godine vrednost evra je kontinuirano rasla i iznosila je:

- oktobar....................................100,5 dinara

- novembar.................................103,9    ,,

- decembar..................................104,6    ,,

 

                U odnosu na 2008. godinu vrednost jednog evra u februaru 2012. godine porasla je za 19,8 dinara, a prosečna neto zarada manja je za 2,83 evra.

 

Tabela: Vredost potrošačke korpe i neto zarade u periodu 2008-2012. god.

Godina

 

Potrošačka korpa (decembar)

Prosečna zarada (neto) Dinara

Prosečna zarada (neto) Evra

 

Kurs

Prosečna

Minimalna

 

 

2008

88,6

45115

23908

32746

369,59

2009

95,9

47782

25183

31733

330,90

2010

105,5

52701

25821

34142

323,62

2011

104,6

55657

29648

38363

366,76

Januar 2012

108,4

 

 

 

 

 

U 2011. godini u odnosu na 2008. godinu, iskazano u evrima:

a) vrednost prosečne potrošačke korpe povećana je za 4,5%;

b) vrednost minimalne potošačke korpe povećana je za 5,0%;

v) vrednost prosečne neto zarade smanjena je za 0,8%;


8. februar 2012.

 

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI

/Saopštenje br. 01/12 od 8.2.2012. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


6. februar 2012.

OSTVARIVANJE PRAVA  NA PENZIJU

U REPUBLICI SRBIJI

1. Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u 2012. godini su:

a) muškarac kad navrši 65, a žena 60 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;

b) muškarac kad navrši 40 godina staža osiguranja i najmanje 53 godine i osam meseci života i žena 35 godina staža osiguranja i najmanje 53 godine života;

 v) kad navrši 45 godina staža osiguranja.

 2. Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u periodu od 2011. do 2023. godine dati su u sledećoj tabeli.

Uslovi sticanja prava na starosnu penziju u Republici Srbiji

Preuzmi TABELU (.pdf)


2. februar 2012.

I N F O R M A C I J A

O ŠTRAJKOVIMA I PROSTESTIMA U JANUARU 2012. GOD.

                Prema podacima Odeljenja za ekonomska i socijalna pitanja, u Srbiji je u januaru 2012. godine bilo najmanje 15 štrajkova i 2 protesta u kome je učestvovalo više od 2.283 radnika (za 4 štrajka nije bilo podataka o broju štrajkača).

                Štrajkovi su održani u sledećim mestima:

-          Beogradu: Geološli institut Srbije, TVAvala

-          Bor: JP „Štampa radio i film

-          Ćuprija: Predškolska ustanovaDečija radost

-          Futog: DOO Asko vidak

-          Leskovcu: „Interlemind

-          Knjaževac: Zdravstveni centar Knjaževac

-          Kragujevac: „Melat sistemi“, AD Svetlost

-          Novi Sad: „Dunav grupa agregati

-          Nova Varoš: Rehabilitacioni centarZlatar“, Nova Varoš

-          Obrenovac: TermoelektraniNikola Tesla

-          Sonti: „Apo fešn sistem

-          Surdulici: „Partners Pes

-          Valjevo: „Valjevo put

                Protesti su održani u sledećim mestima:

-          Kruševcu: „14 oktobar

-          Leskovcu: „Inkol

Preuzmi TABELU (.pdf)


20. januar 2012.

 

KUPOVNA MOĆ STANOVNIŠTVA

U REPUBLICI SRBIJI

Kupovna moć stanovništva u Republici Srbiji meri se odnosom prosečne neto zarade, s jedne strane  i prosečne i minimalne potrošačke korpe, s druge strane.

1.Prema poslednjim objavljenim podacima Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, prosečna potrošačka korpa za mesec septembar 2011. godine iznosila je 55.657,79 dinara.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


20. januar 2012.

ANKETA O RADNOJ SNAZI

- novembar 2011. godina -

Republički zavod za statistiku poslednju  Anketu o radnoj snazi sproveo je u novembru 2011. godine, na uzorku od oko 8.000 domaćinstava, i to na području Republike Srbije.

Prikupljeni su podaci o demografskim obeležjima za sva lica, a za lica stara 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti. Anketirano je ukupno 21.802 lica, a za 19.389 lica prikupljeni su podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

Preuzmi ANKETU (.pdf)


27.decembar 2011.

ANALIZA SPROVOĐENJA SOCIJALNO-EKONOMSKOG

SPORAZUMA ZA 2011. GODINU

 

Preuzmi ANALIZU (.pdf)

 

Preuzmi MAKRO INDIKATORE (.pdf)

 

Preuzmi VAŽEĆI KU (.pdf)


9.novembar 2011.

KONVENCIJA MOR BROJ 132 O PLAĆENOM GODIŠNJEM ODMORU

(Revidirana 1970. godine)

Preuzmi Konvenciju (.pdf)


8.novembar 2011.

 

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI

/Saopštenje br. 09/11 od 8.11.2011. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


30.septembar 2011.

 

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI

/Saopštenje br. 08/11 od 23.09.2011. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


1.jul 2011.

 

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI

/Saopštenje br. 6/11 od 01.07.2011. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


18.maj 2011.

POVEZIVANJE STAŽA

Zaključak Vlade o povezivanju staža od 21. aprila 2011. godine

Procedura o načinu regulisanja neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za pojedine privredne subjekte na teret sredstava budžeta Republike Srbije - tačka 1. Zaključka Vlade

 

Procedura o načinu regulisanja neuplaćenih doprinosa na teret budžeta Republike Srbije

Način utvrđivanja iznosa neizmirenih obaveza 

Zahtev za izdavanje potvrde o prethodnom ispunjenju uslova za povezivanje penzijskog staža

Zahtev za regulisanje neizmirenih obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje

 

Procedura o načinu regulisanja neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za pojedine privredne subjekte zaduživanjem - tačka 2. Zaključka Vlade

 

Procedura o načinu regulisanja neuplaćenih doprinosa zaduživanjem

Način utvrđivanja iznosa neizmirenih obaveza 

Zahtev za izdavanje potvrde o prethodnom ispunjenju uslova za povezivanje penzijskog staža 

Zahtev za regulisanje neizmirenih obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje

Ugovor o zaduživanju radi povezivanja staža

 

 

Kontakt telefoni:

1. Srbijanka Jovanović 2026-546

2. Jelica Ječmenica 2026-536, 2026-537

 

DOKUMENTI ZA SNIMANjE

 

PREGLED PRIVREDNIH SUBJEKATA ZA IZMIRENjE DOPRINOSA ZA PIO ZADUŽIVANjEM NA DAN 24.12.2010.

PREGLED PRIVREDNIH SUBJEKATA ZA IZMIRENjE DOPRINOSA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE NA TERET SREDSTAVA BUDžETA RS NA DAN 24.12.2010.

 

+381 11 3202 451

+381 11 3202 452

Pop Lukina 7-9, 11000 Beograd.

Detaljnije


5.maj 2011.

Petog maja održan Stručni skup

BORBA PROTIV ILEGALNOG RADA - PRAVNI OKVIR I PRAKSA

U Beogradu je, u organizaciji Inspektorata za rad Republike Srbije i Ministarstva rada Francuske, održan stručni skup pod nazivom „Borba protiv ilegalnog rada - pravni okvir i praksa“.

Sastanku je prisustvovalo oko 40 učesnika, pripadnika Inspekcije rada, Ministarstva unutrašnjih poslova, Fonda PIO, Poreske uprave, Saveza samostalnih sindikata Srbije, UGS „Nezavisnost“, kao i gosti iz Ministarstva rada Francuske i Instituta za rad Liona i Pariza.

Ukazavši da siva ekonomija predstavlja veliki problem u Srbiji, sekretar Veća SSSS Slavica Savić je rekla da se procenjuje da oko 700.000 ljudi radi „na crno”.

„Najviše ilegalnog rada ima u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i poljoprivredi, ali su i svi drugi sektori apsorbovali veliki deo nezaposlene radne snage. Učešće sive ekonomije se procenjuje na nešto više od 30 odsto društvenog proizvoda. Negativne posledice osećaju svi – država, zaposleni i poslodavci koji rade u legalnoj zoni”, kazala je Slavica Savić.

Prema njenim rečima, radnik koji radi „na crno“, odnosno koji nije prijavljen, ne ostvaruje prava iz radnog odnosa, poput prava na ograničeno radno vreme, odmore i odsustva, zaštitu života i zdravlja na radu, ne uplaćuje mu se penzijsko i zdravstveno osiguranje...

Brojna statistička istraživanja pokazuju da je u građevinarstvu rad „na crno“ jedan od osnovnih uzroka povreda na radu, koja se ne retko završavaju sa fatalnim ishodom ili invalidnošću.

Činjenica je da nadležni državni organi radu „na crno“ gledaju „kroz prste“, budući da takav vid rada predstavlja svojevrsni „socijalni ventil“ za regulisanje naraslih tenzija u društvu zbog dugogodišnje ekonomske i socijalne krize, ukazala je Savić.

Ona je ocenila da u borbi protiv sive ekonomije nije dovoljno samo doneti odgovarajuće propise, već ih je nužno i sistematski primenjivati, prilagođavati i pratiti  njihove efekte.

Inspektorat za rad je, prema rečima direktora Predraga Peruničića, u toku protekle godine izvršio 37.747 nadzora, čime je obuhvaćeno 558.536 zaposlenih. Pri tome je 5.228 osoba zatečeno na radu „na crno“, 3.925 je nakon toga zasnovalo radni odnos, ali su, na žalost, nakon mesec ili više dana ostali bez posla. Najviše nadzora bilo je u trgovini (13.288), industriji (5.358) i finansijskim i poslovnim uslugama (3.543).

U pogledu rešenja  koje je Inspektorat za rad doneo najviše je bilo onih koji su se odnosili na zasnivanje radnog odnosa, zarade i izmene i dopune ugovora o radu. Najčešće povrede Zakona o radu su u pogledu zarada, prekovremenog rada i rada na određeno vreme.

Dragan Đukić iz Nacionalne službe za zapošljavanje je rekao da je statističko smanjenje broja nezaposlenih rezultat aktivnih mera tržišta rada, zahvaljujući kojima je 140.000 ljudi dobilo radna mesta. Tri glavna programa NSZ su sajmovi zapošljavanja, subvencije za zapošljavanje i programi obuka – prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručne prakse.

Prema strateškim dokumentima Vlade Srbije, naša zemlja bi do 2020. godine trebala da ima stopu zaposlenosti od 65 odsto, što je i dalje niže od projektovane stope zaposlenosti EU od 75 odsto. Procena je da će stopa nezaposlenosti biti jednocifrena i da će se podići nivo obrazovanja starosne grupe 30-34. godina.

Za aktuelne programe i mere država je u 2011. godini iz budžeta izdvojila 5,5 milijardi dinara, a merama je predvidela da obuhvati 120.000 ljudi.

Gosti iz Francuske su ukazali da nelegalni rad u toj zemlji proizvodi 55 milijardi evra godišnje gubitka za državu, što je oko 4,5 odsto BDP. Sektori koji su najviše pogođeni su građevinarstvo (izgradnja kuća), hoteli i restorani, usluge preduzećima, održavanje higijene, održavanje raznih predstava i sezonski rad.

Kazne protiv poslodavca u toj zemlji koji zapošljavaju „na crno“ su, između ostalih, zabrana učestvovanja na tenderu, raskid ugovora za neka prava. Poslodavac prvo mora da bude kažnjen, a to ulazi u njegov dosije. Ako hoće da se pojavi na tenderu privredni subjekt mora imati čist dosije. O tome odlučuje sud - da li će prekršaj biti upisan u registar ili ne. Npr. prevoznik mora biti prijavljen, a ako se bavi ilegalnim prevozom automatski će biti izbrisan iz registra.


16.mart 2011.

Sindikati jugoistočne Evrope jačaju regionalnu saradnju

EKONOMSKI STRUČNJACI NUDE ALTERNATIVNE POLITIKE PRIVREDNOG RAZVOJA

Mreža ekonomskih stručnjaka sindikata zemalja Jugoistočne Evrope ponudiće alternativne politike privrednog razvoja i antikorupcijske strategije, kao i brojne mere i inicijative za podsticanje održivog ekonomskog rasta u celom regionu.

To bi trebalo da rezultira usvajanjem regionalnog pristupa merama za prevazilaženje posledica krize, kao i da pruži osnovu nacionalnim sindikalnim liderima da podstaknu otvoren i konstruktivan dijalog između svih relevantnih strana u svojim zemljama.

Mrežu je 2009. godine osnovalo Pan-evropsko regionalno veće (PERC) Međunarodne Konfederacije sindikata (ITUC) na teritoriji zemalja bivše Jugoslavije i Albanije. Do sada su održana tri sastanka (Beograd, Sarajevo i Kotor), a i na narednim će se raditi na unapređenju stručnih kapaciteta, razvoju ekonomskih ideja i donošenju pragmatičnih predloga vezanih za delokrug njihovog angažovanja.

Mentor Mreže je prof. dr. Bruno Serđi, predavač međunarodne ekonomije na Univerzitetu u Mesini (Italija), kao i na univerzitetima širom sveta. Njega je imenovao Evropski sindikalni Institut (ETUI) da prati delovanje i rukovodi ekonomskim aktivnostima Mreže.

Aktivnosti Mreže koordinira Enisa Salimović, direktorka ITUC / PERC kancelarije za Jugoistočnu Evropu (JIE) u Sarajevu, u okviru ITUC / PERC regionalnih aktivnosti, a uz povremenu finansijsku podršku Fondacije Friedrich Ebert – Regionalnog ureda u Beogradu, kao i uz solidarnu podršku drugih organizacija, kao što su sindikati Lo-TCO Švedska i sindikati Lo Norveška.

Članovi mreže ekonomskih stručnjaka sindikata zemalja JIE iz Srbije su dr Rajko Kosanović i mr Sanja Paunović iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, kao i dr Zoran Ristić i Zlata Zec iz UGS „Nezavisnost“.

Po ugledu na uspešan rad Mreže jugoistočne Evrope, u fazi osnivanja je još jedno ovakvo telo, koje će okupiti ekonomske stručnjake iz zemalja nastalih na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Rad te mreže će koordinirati ITUC / PERC regionalni ured u Moskvi.


14.januar 2011.

Statistički zavod prestao da objavljuje podatke o zaradama u privredi

OD SAD SAMO PROSEČNA ZARADA U REPUBLICI

Republički zavod za statistiku neće više saopštavati podatke o prosečnoj zaradi u privredi, već će objavljivati samo podatke o prosečnoj zaradi u Republici.

Savez samostalnih sindikata Srbije skreće pažnju da se u velikom broju zakona i uredbi u Srbiji, u kojima se normiraju određena primanja, poziva na prosek zarade u privredi. Reč je o Zakonu o radu (topli obrok, regres, odvojen život, dnevnice), Zakonu o zapošljavanju i ostvarivanju prava nezaposlenih lica, kao i drugim pravnim aktima.

Republički zavod za statistiku o ovoj promeni već je obavestio Ministarstvo finansija, u cilju pronalaženja odgovarajućeg rešenja.


3.novembar 2010.

 

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjAU REPUBLICI SRBIJI U 2010. GODINI

/Saopštenje br. 9/10 od 02.11.2010. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


9.septembar 2010.

 

PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjAU REPUBLICI SRBIJI U 2010. GODINI

/Saopštenje br. 8/10 od 08.09.2010. godine/

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


8. jun 2010.

Orbović traži od premijera

UGRADITI REŠENJA SSSS U ZAKON O PIO

U  pismu predsedniku Vlade Srbije Mirku Cvetkoviću, predsednik SSSS Ljubisav Orbović ocenjuje neprihvatljivim sadržaj predloženih izmena i dopuna i način na koji se sprovode izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Sindikat smatra nedopustivim da tekst predloženog Zakona uđe u proceduru donošenja, a da prethodno o njemu svoje mišljenje nije dao Socijalno ekonomski savet Republike Srbije.

U prilogu su dostavljeni stavovi SSSS na predložene izmene tog zakona, sa zahtevom da se ugrade u finalnu verziju zakona.

DOPIS PREMIJERU

UPOREDNI PREGLED ZAKON PIO I STAVOVI SINDIKATA

UPOREDNI PREGLED STARI ZAKON PIO I IZMENE ZAKONA


OSNOVNI POKAZATELJI PROCESA PRIVATIZACIJE

U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU OD 2002. DO 2009.GODINE

Jedna od osnovnih karakteristika dosadašnjeg toka procesa privatizacije u Republici Srbiji jeste da je on neuspešan, a što se prvenstveno odnosi na period od 2002. do 2009. godine. Umesto da privatna svojina, kako se  očekivalo, pokaže sve svoje preimućstvo nad društvenom, odnosno državnom svojinom, ona je u Srbiji, zbog načina njenog sprovođenja, za posledicu imala smanjenje proizvodnje, gašenje privrednih subjekata, sve veću nezaposlenost, kršenje osnovnih prava zaposlenih i sve veću njihovu bedu i siromaštvo.

opširnije


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI 2008. I 2009. GODINE

/Saopštenje br. 9/09 od 3.11.2009. godine/

Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u septembru 2009. godine, iznosi 43577 dinara i nominalno je na istom nivou kao i prosečna zarada isplaćena u avgustu 2009., dok je realno manja za 0,3%.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, isplaćena u septembru 2009. godine, iznosi 31319 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u avgustu 2009. godine, nominalno je manja za 0,1%, a realno je manja za 0,4%.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


 

SAOPŠTENJE

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA SRBIJE

PRIZNAJE ZVANIČNU STATISTIKU

                Dana 19.10.2009. godine, u dnevnom listu „Dnevnik“, objavljen je tekst pod naslovom „Igra tuđim sudbinama“ i nadnaslovom „Opšta licitacija o broju otpuštenih radnika“.

opširnije


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI 2008. I 2009. GODINE

/Saopštenje br. 8/09 od 22.09.2009. godine/

Prosečna neto zarada u periodu januar-jul 2009. godine iznosila je 31.178 dinara i zabeležila je realni rast od 2,3% u odnosu na isti period prethodne godine, dok su prosečne neto zarade u javnom sektoru iznosile 38.383 dinara, što je realno manje za 1,7%. Prosečna penzija u ovom periodu iznosila je 19.782 dinara i realno je povećana za 8,3%.

U julu 2009. godine prosečna neto zarada iznosila je 32.553 dinara i u odnosu na prethodni mesec realno je porasla za 3,4%, a u odnosu na isti mesec 2008. godine za 2,5%. Posmatrano u evrima prosečna neto zarada je u julu 2009. godine u odnosu na isti mesec 2008. godine usled deprecijacije deviznog kursa zabeležila realno smanjenje vrednosti od 6,2% i iznosila je 349,5 evra.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


Održan sastanak Radne grupe

za izmenu i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

REFORMA PENZIJSKOG SISTEMA

Radna grupa za izmenu i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju održala je sastanak 11. septembra 2009. godine u kancelarijama Ministarstva rada i socijalne politike. Sastanku su prisustvovali svi članovi radne grupe. Za sada Ministarstvo još nije izašlo sa svojim predlogom za izmenu Zakona o PIO, ali je obećano da će u naredih nekoliko dana bili završena i distribuirana Analiza finansijskih efekata promena pojedinih odredbi Zakona o PIO, kao i Uporedni prikaz stanja u oblasti PIO po odabranim zemljama, na čemu trenutno radi Ministarstvo rada i socijalne politike.

Sledeći sastanak biće održan za 10-tak dana, tj. okvirno oko 20. septembra, pre konferencije MOR o penzijskoj reformi, koja će se održati 24. i 25. septembra u Beogradu, a kojoj će prisustvovati i svi članovi ove Radne grupe.

Preuzmi ČLANOVI RADNE PODGRUPE (.pdf)


POKAZATELJI SIROMAŠTVA U SRBIJI

U Republici Srbiji oko 750.000 stanovinika je u oblasti socijalne zaštite.

2. Indeks siromaštva za 2008. godinu bio je 7,9%. Kod starije populacije ovaj indeks je premašio 10%, što znači da više od 135.000 starijih od 65 godina žive ispod linije siromaštva.

3. U kategoriji permanentno siromašnih nalaze se:

a)Romi – 49,2%

b)Nezaposleni – 10%

v)Žitelji sela – 9,8%

g)Izbegla i raseljena lica – 8%

d)Stariji od 65 godina - 7%

e)Deca – 6%

ž)Osobe sa invaliditetom - 2%

z)Gradski žitelji – 4,3%

i)Domaćinstva sa više članova - 3,3%.

 

4. Indeks siromaštva je indikator kojim se meri učešće (procenat) stanovnika koji ne mogu obezbediti osnovne resurse za život, tj. čiji je dohodak niži od „linije siromaštva”. Indeks i linija siromaštva se obično računaju u nacionalnim okvirima i kvalifikuju osobe za određena prava iz domena socijalne zaštite. Kao međunarodni komparativni indeks siromaštva postoji ustanovljena linija siromaštva po kojoj osobe sa manje 30$ izraženih u dolarima jednake kupovne moći (tzv. PPP dolari) mesečno, spadaju u apsolutno siromašne.

 

5. Prema podacima zvanične statistike u Srbiji je u 2007. godini bilo 490.000 siromašnih ili 6,6%. Granica njihovog siromaštva bilo je mesečno primanje od 8.883 dinara ( u 2002. godini 5.234 dinara, a 2006. godine 6.221 dinara).

 

6. U martu mesecu 2009. godine zaradu nije primilo 97.377 zaposlenih ili 8,9% zaposlenih.

 

7. U Republici Srbiji u 58 opština preko 22.000 siromašnih, među kojima su sve češće i viškovi zaposlenih, koristi besplatne obroke. Trenutno postoji potreba za preko 30.000 besplatnih obroka.

 

8. Medologija izračunavanja linije siromaštva – Linija siromaštva izračunava se na osnovu minimalne potrošačke korpe hrane koja obuhvata 193 proizvoda. Minimalna potrošačka korpa hrane utvrđuje se tako što se cena jedne kalorije po danu na nacionalnom nivou pomnoži sa nutricionističkom minimumom od 2.288 kalorija dnevno.

Odelenje za ekonomska i socijalna pitanja


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI 2008. I 2009. GODINE

Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u junu 2009. godine, iznosi 44246 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u maju 2009. godine, nominalno je veća za 2,5%, a realno je veća za 2,4%.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, isplaćena u junu 2009. godine, iznosi 31768 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u maju 2009. godine, nominalno je veća za 2,2%, a realno je veća za 2,1%.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


28.jul 2009.

STEČAJ I LIKVIDACIJA PREDUZEĆA

                Na sajtu Ministarstva ekonomije i privrednog razvoja Republike Srbije, postavljen je tabelarni dokument „Pokretanje postupka stečaja i likvidacije“, koji se sastoji iz dva dela:

1)     predlog za stečaj

2)     preduzeća za likvidaciju.

 

1)     Predlog za stečaj

Pregled obuhvata 75 preduzeća koja ne ispunjavaju svoje obaveze u pogledu javnih finansija, pa je sledstveno tome, Fond za razvoj Republike Srbije pokrenuo postupak za prinudnu naplatu svojih potraživanja kod šest preduzeća, a poreska uprava Republike Srbije za 69 preduzeća.

U navedenih 75 preduzeća u radnom odnosu je 2.116 zaposlenih.

Od navedenog broja preduzeća, 15 preduzeća zapošljava od 168 – 50 zaposlenih, 17 preduzeća zapošljava od 50 – 10 zaposlenih, 26 preduzeća od      9 – 1 zaposlenog, u 13 preduzeća nema zaposlenih u radnom odnosu, a za 4 preduzeća ne postoji podatak.

U tim preduzećima 2.056 (97%) zaposlenih nije primalo svoju zaradu: u jednom preduzeću od 1995. godine, u jednom od 1998. godine; u dva preduzeća od 2000; u dva preduzeća od 2001. godine; u 11 preduzeća od 2002; od 2003. godine 15 preduzeća: od 2004. godine, sedam preduzeća; od 2005. godine u šest preduzeća; od 2006. godine u dva preduzeća; od 2007. godine u tri preduzeća; od 2008. godine u šest preduzeća; u 2009. godini u tri preduzeća; a nema podataka o primanju zarada za sedam preduzeća.

U devet preduzeća, zaposleni su uredno primali svoje zarade.

 

2)     Preduzeća za likvidaciju

Od 2002 – 2009. godine, prema Zakonu o privatizaciji („Sl. glasnik RS“ broj: 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007 i 123/2007 –  dr.zakon), objavljeno je 3.825 javnih poziva za aukcije i 285 javnih poziva za tendere, na kojima je ponuđeno 3.411 preduzeća za prodaju, od kojih je 2.482 privatizovano: 109 putem tenderske prodaje i 1.713 putem aukcijske prodaje. Pored toga, prodano je i 660 preduzeća putem tržišta kapitala  (prema poslednjem podatku koje nam je dostavilo Ministarstvo za privredu i privatizaciju 25.02.2009. godine).

                Kupoprodajni ugovori su raskinuti kod 16 prodaja putem tendera, 376 prodaja putem aukcija, dok je kod tržišta kapitala, prodato 122 preduzeća kod kojih su prethodno raskinuti kupoprodajni ugovori. ori.

                Kako je određeni broj preduzeća ostao neprivatizovan, navedena preduzeća se likvidiraju saglasno donetom Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji. Navedenim Zakonom je utvrđeno, sa članom 4. da se menja član 14. Zakona o privatizaciji, tako da glasi:

                „Za privatizaciju neprivatizovanog društvenog kapitala javni poziv za učešće na javnom tenderu, odnosno javnoj aukciji, mora da se objavi najkasnije do 31. decembra 2008. godine.

 

Ako se javni poziv ne objavi u roku iz stava 1. ovog člana, Agencija donosi rešenje o pokretanju prinudne likvidacije subjekta privatizacije (u daljem tekstu: likvidacija).

 

Likvidacija subjekta privatizacije pokreće se i ako:

1) društveni kapital, odnosno imovina, subjekta privatizacije nije prodat ni posle trećeg sprovedenog javnog tendera, odnosno javne aukcije;

2) subjekt privatizacije nije podneo godišnji finansijski izveštaj agenciji nadležnoj za vođenje Registra privrednih subjekata dve godine uzastopno."

 

                Isto tako, članom 5. pomenutog Zakona, odnosno članom 14a. dopunjenog Zakona o privatizaciji, postupak likvidacije subjekta privatizacije sprovodi Agencija.

                U separatu dokumenta - tabeli „Preduzeća za likvidaciju“, prikazana su preduzeća koja su ostala neprivatizovana, a predviđeno je da se njihova privatizacija završi  u skladu sa gore citiranim izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, jer ista nisu prodata, odnosno nisu mogla da budu prodata putem aukcija i tendera.

                Pregled „Preduzeća za likvidaciju“, obuhvata 235 preduzeća u kojima radi 1.256 zaposlenih. Četiri navedena preduzeća imaju od 100 – 50 zaposlenih, tri preduzeća od 49 – 10 zaposlenih, u 106 preduzeća radi manje od 10 zaposlenih, a 95 preduzeća su bez zaposlenih u radnom odnosu.

                U jednom od navedenih preduzeća, zarade se ne isplaćuju od 1991. godine, u jednom od 1995. godine, u tri preduzeća se zarade ne isplaćuju od 1996. godine, u jednom preduzeću od 1998. godine,  u pet preduzeća se zarada se isplaćuje od 1999. godine, u dva preduzeća od 2000. godine, u četiri preduzeća od 2001. godine, u 17 preduzeća od 2002. godine, u 35 preduzeća od 2003. godine. U 37 preduzeća, se zarada ne isplaćuje od 2004. godine, u 10 preduzeća od 2005. godine, kod 9 preduzeća od 2006. godine, kod 17 preduzeća od 2007. godine, 23 preduzeća ne isplaćuju zarade od 2008. godine, 16 preduzeća ne isplaćuju zarade od 2009. godine.

                Indikativno je da 164 preduzeća od navedenih 235 preduzeća,  (69,8%), kod kojih se privatizacija sprovodi njihovom likvidacijom,  zarade nisu isplaćivale od 2002. godine, kada je stupio na snagu Zakon o privatizaciji („Sl. glasnik RS“ broj: 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007 i 123/2007 –  dr.zakon).  Do ulaska u proces privatizacije po navedenom Zakonu, navedena preduzeća su isplaćivala zarade svojim zaposlenima.

                Za 14 preduzeća u kojima radi 25 zaposlenih, nema podataka o isplatama zarada.

                Kod 42 preduzeća zarada je uredno isplaćivana.

3)     Trgovinski sud

Prema izveštaju sačinjenom 1.07.2009. godine, u trgovinskim sudovima,   vodi se 613 aktivnih stečajnih postupaka na teritoriji Republike Srbije, započetih po Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji („Sl. list SFRJ“ br. 84/89 i „Sl.list SRJ“ br. 37/93 i 28/96) i nastavljenih po Zakonu o stečajnom postupku („Sl. glasnik RS“ broj 84/04 i 85/05), kao i pokrenutih po Zakonu o stečajnom postupku.

Prema predmetnom izveštaju, vezano za privatnu imovinu, vodi se 783 stečajna postupka, koji u proseku traju dve godine i četiri meseca. Vezano za društvenu imovinu, vodi se 515 predmeta, kod kojih postupak traje  prosečno  tri godine i četiri ipo meseca.  

Prema podacima na teritoriji Republike Srbije, zaključeno je 499 stečajnih postupaka, obustavljeno 186 postupaka, a pokrenuto 95.

U priloženom pregledu vidi se da većina postupaka traje više godina, neki čak i preko deset. Od 1.298 ukupnih postupaka koji su aktivni, zaključeni ili obustavljeni, kod 633 je proces trajao do dve godine, a kod 665 od dve do četrnaest godina.

Kada je u pitanju društvena imovina, aktivno je 290 postupaka, a kada je reč o privatnoj imovini, 323 postupka. Kod 499 postupaka koji su zaključeni, 321 se odnosi na privatnu imovinu, a 178 na društvenu imovinu. Istovremeno, obustavljeno je 186 postupaka, od kojih 139 nad privatnom imovinom a 47 nad društvenom imovinom.

                Od navedenih 1.298 postupaka, 29% se vodi za područje Beograda, 10% za područje Valjeva, a 9,7% za područje Subotice, itd.

                Najveći broj postupaka je bio aktivan 2005. godine (267 postupaka), a potom 2007. godine (199 postupaka). Ove 2009. godine, u toku je 95 postupaka.

 

Prilog:

- sumarni pregled stečajnih postupaka po

   vremenu trajanja i po teritoriji

 

Obrada materijala                                                                                                                              Šef odeljenja

Ljuban Žigmund                                                                                                                          dr Rajko Kosanović


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI 2008. I 2009. GODINE

Industrijska proizvodnja je u maju 2009. godine porasla na mesečnom nivou za 4,6% u originalnoj seriji, a za 2,1% u desezoniranoj seriji.

Ovogodišnja industrijska proizvodnja je manja od prošlogodišnje za 19,5% u maju, a za 18,1% u periodu januar-maj. Maj 2009. nije doneo promene u oceni dinamike industrijske proizvodnje u Srbiji. Industrijska proizvodnja se nalazi duboko ispod prošlogodišnjeg nivoa: proizvodnja celokupne industrije za 15% do 20%, a proizvodnja prerađivačke industrije za punih 20%. Kriza industrijske proizvodnje najviše se primećuje u rezultatima prerađivačke industrije.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI 2008. I 2009. GODINE

Prosečna zarada u Republici Srbiji isplaćena sa porezima i doprinosima, u aprilu 2009. godine,  nominalno je veća za 7,3%, a realno za 6,2% od zarade isplaćene u martu 2009. godine. Navedena aprilska zarada nominalno je veća  za 12,3% a realno za 3,8% u odnosu na zaradu isplaćenu u aprilu 2008. godine.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u aprilu 2009. godine, nominalno je veća za 7,3% a realno za 6,2% od iste takve zarade isplaćene u martu 2009. godine. Navedena zarada nominalno je veća za 12,3% a realno za 3,8% mereno prema zaradi iz aprila 2008. godine.

Ako posmatramo ukupan period januar-april 2009. godine, možemo da konstatujemo da je ukupna zarada isplaćena u tom periodu nominalno za 12,4% veća, a realno za 2,8% veća od iste takve zarade isplaćene u periodu januar-april 2008. godine.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI 2008. I 2009. GODINE

U januaru mesecu 2009. godine vrednost prosečne potrošačke korpe iznosila je 34.874,93 dinara, a minimalne potrošačke korpe 21.996,60 dinara. U januaru mesecu 2009. godine za kupovinu prosečne potrošačke korpe bila je potrebna 1,21 prosečna neto zarada, a za kupovinu minimalne potrošačke korpe 76% prosečne neto zarade.

                U odnosu na januar 2008. godine u januaru 2009. godine vrednost prosečne potrošačke korpe povećana je za 14,5%, a minimalne potrošačke korpe 14,3%.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


PREGLED OSNOVNIH  MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU JANUAR-FEBRUAR 2009. GOD.

 Osnovne tedencije u privredi Republike Srbije uglavnom se pogoršavaju. U januaru i februaru 2009. godine, produbljuju se opadajuće tedencije svih agregata realnog sektor

Tedencije privrednih kretanja u Republici Srbiji u skladu su sa tendencijama u užem i širem okruženju, sa izuzetkom u kretanju cena. Naime, prva dva meseca 2009. godine u Republici Srbiji obeležena su jačanjem inflacije, dok je pad privredne aktivnosti u svetu praćen slabljenjem inflacije.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


FEBRUARSKI PREGLED MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

Pravni i ekonomski tim SSSS načinio je najnoviji „Prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Srbiji u 2008. i 2009. godini“.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


26. januar 2009.

JANUARSKI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Najnoviji„Prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Srbiji u 2007. i 2008. godini“. Za eventualne dodatne informacije potrbno je obratiti autorima dr Rajku Kosanoviću, mr Sanji Paunović ili Ljubanu Žigmundu na adrese naznačene na kraju dokumenta u .pdf extenziji.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

 Prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Srbiji u 2007. i 2008. godini“.

Preuzmi POKAZATELJE (.pdf)


OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U REPUBLICI SRBIJI

                 U avgustu 2008. godine prosečna bruto zarada iznosila je 46.222 dinara (ili 570,15 evra), a prosečna neto zarada 33.131 dinar (ili 408, 67 evra). U periodu jul-decembar 2008. godine minimalna zarada neto po radnom času iznosi 78,00 dinara, odnosno za 174 radna časa iznosi 13.572 dinara. Prosečna penzija za kategoriju zaposlenih u avgustu 2008. godine iznosila je 19.020,00 dinara ili 57,41% prosečne mesečne neto zarade u Republici.

U avgustu 2008. godine prosečna potrošačka korpa vredela je 32.692,40 dinara, a minimalna 21.038,79 dinara.

                U avgustu 2008. godine kod Nacionalne službe za zapošljavanje registrovano je 733.679 nezaposlenih lica, a stopa nezaposlenosti je iznosila 24,08%.

opširnije


OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U REPUBLICI SRBIJI ZA 2007. GODINU

 

1)  Visina prosečne zarade u Republici Srbiji u decembru mesecu 2007. godine iznosila je 48.122 dinara, a zarada bez poreza i doprinosa je bila 34.471 dinara.

2)  Troškovi života u decembru viši su u odnosu na novembar 2007. godine za 1,5%, a cene na malo su više za 1,3% (cene roba su više za 1,7%, a cene usluga za 0,3%).

-         Cene poljoprivrednih proizvoda u decembru 2007. godine u odnosu na prethodni mesec više su za 3,7%.

-         Cene industrijsko prehrambenih proizvoda u proseku su više za 2,3%. Zabeleženo je povećanje cena brašna, hleba, mleka i mlečnih proizvoda, jestivog ulja i maslaca.

-         Cene pića u proseku su povećane za 0,6%.

-         Cene duvana u proseku su povećane za 5,7%.

-         Cene industrijsko neprehrambenih proizvoda u proseku su više za 0,9%. U ovoj grupi proizvoda zabeležen je rast cena derivata nafte.

-         Cene ostalih proizvoda nisu se znatnije menjale.

-         Cene usluga u proseku su povećane za 0,3%.

3)  Prosečna potrošačka korpa prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u decembru 2007. godine je koštala 30.109,68 dinara, a minimalna potrošačka korpa 18.991,52 dinara.

4)  Prosečan broj zaposlenih u novembru 2007. godine je bio 1.994.727 lica, a registrovano je 785.061 nezaposlenih lica. U odnosu na prethodni mesec nezaposlenost je smanjena za 1,5% ili za 12.156 lica.

5)  Industrijska proizvodnja u Republici Srbiji, u decembru 2007. godine je veća za 14,1% u odnosu na prosek 2006. godine i manja je za 0,2% u odnosu na decembar 2006. godine. U 2007. godini u odnosu na 2006. ostvaren je rast industrijske proizvodnje za 3,7 odsto.

6)  Od 2002. godine do 15. novembra 2007. godine u Republici Srbiji je privatizovano 2.104 preduzeća.

7)  U Republici Srbiji u novembru 2007. godine bilo je ukupno 1.287.459 korisnika penzija, čija je prosečna penzija iznosila 16.013 dinara. Prosečna penzija koju prima korisnik preko svog čeka u Republici Srbiji iznosila je 54,5% prosečne zarade bez poreza i doprinosa.

8)  Stupanjem na snagu Zakona o radu «Sl.glasnik RS» br. 24/05 i 61/05 prestao je da važi Opšti kolektivni ugovor, 36 posebnih kolektivnih ugovora i 5 pojedinačnih kolektivnih ugovora. Trenutno ima 9 važećih kolektivnih ugovora, 1 poseban kolektivni ugovor čije se objavljivanje očekuje i 12 važećih kolektivnih ugovora javnih preduzeća i korisnike koji se finansiraju iz budžeta.

  

Minimalna zarada

Socijalno – ekonomski savet Republike Srbije je na osnovu člana 112. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/05 i 61/05) dana 31.01.2008. godine doneo Odluku o minimalnoj zaradi („Sl. glasnik RS“, br. 11/08), prema kojoj minimalna zarada za period januar-jun 2008. godine iznosi 70,00 dinara (neto) po radnom času. Shodno stavu 2. člana 111. Zakona o radu, BEZ OBZIRA NA KOJI PRETHODNI MESEC SE ISPLATA MINIMALNE ZARADE ODNOSI, obračun i isplata se vrši u visini minimalne zarade važeće na dan isplate.

TABELE

 ZARADE:

- Prosečne bruto zarade po zaposlenom u Republici Srbiji

OPIS

Bruto zarade

XII/06

X/07

XI/07

XII/07

Ind.
6:5

1

2

3

4

5

6

7

Rep.

Srbija

Ukupno

41.294 

40.082 

41.010 

48.122 

117,34 

Privreda

36.733 

37.284 

38.284 

42.971 

112,24 

Vanpriv.

50.824 

45.504 

46.236 

57.913 

125,26 

 

- Prosečne zarade po zaposlenom bez poreza i doprinosa (neto) po zaposlenom u Republici Srbiji

OPIS

NETO zarade

XII/06

X/07

XI/07

XII/07

Ind.
6:5

1

2

3

4

5

6

7

Rep.

Srbija

Ukupno

41.294 

40.082 

41.010 

48.122 

117,34 

Privreda

36.733 

37.284 

38.284 

42.971 

112,24 

Vanpriv.

50.824 

45.504 

46.236 

57.913 

125,26 

PENZIJE : Broj korisnika i zakonski iznosi penzija u 2006. godini i oktobru 2007. godine                                                                         

Korisnik  penzije

-u 2006. godini

- u novembru 2007. godine

Broj  korisnika

Prosečna  penzija u din.

Broj  korisnika

Prosečna  penzija u din.

Starosna penzija

607.533

16.874

635.647

18.768

Invalidska penzija

350.166

13.218

341.428

14.801

Porodična penzija

309.875

10.417

310.384

11.704

Ukupno

1.267.574

14.285

1.287.459

16.013

 

GRAFIKONI

- POTROŠAČKA KORPA

Struktura potrošačke korpe, novembar 2007. godine

 

- NEZAPOSLENOST

Nezaposlenost prema godinama starosti, novembar 2007. godine

Struktura nezaposlenosti prema stručnoj spremi, novembar 2007.g

strana 1 | strana 2 | strana 3








Ova prezentacija je optimizovana za rezolucije od 800x600px i više, kao i za sve čitače novije generacije.
Verzija na Srpskom English version