|
EKONOMSKA |
18. april 2012.
INFORMACIJA
O
ŠTRAJKOVIMA
ZA PERIOD JANUAR
–
MART
2012.
GODINE
Statistika
štrajkova
u Srbiji
u prva tri meseca
U prva tri meseca
2012.
godine bilo je
60
uličnih
aktivnosti,
od toga
38 štrajkova
i
22
protesta,
u kojima je učestvovalo
16.472
radnika.
Štrajkovi
i protesti održani
su
na teritoriji cele Srbije.
Neki od gradova gde su održani
štrajkovi
i protesti su:
Beograd,
Novi Sad,
Kragujevac,
Kruševac,
Smederevo,
Kraljevo,
Valjevo,
Kanjiža,
Zrenjanin,
Sonta,
Futog,
Bor,
Čačak,
Ćuprija,
Leskovac,
Surdulica,
Niš,
Šid
i
(brojni)
drugi.
Štrajkovi
i protesti održani
su u
delatnostima:
uprave,
medija
(televizija,
radio i novine),
javnih i komunalnih delatnosti,
energetici,
institutu
(naučnoj
ustanovi),
predškolskom
obrazovanju,
proizvodnji oružja,
poljoprivredi,
proizvodnji hrane,
farmaceutskoj industriji,
industriji mašina
i komponenata,
tekstilu,
hemijskoj industriji,
proizvodnji proizvoda od
željeza
i metala,
proizvodnji
železničkih
vozila,
i dr...
opširnije
|
18. april 2012.
PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2012. GODINI
/Saopštenje
br. 03/12 od 18.4.2012. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
28. mart 2012.
DOBROVOLjNO
PENZIJSKO
OSIGURANjE
(Beleška
sa
stručnog
skupa
„Odgovorno
danas
za
sigurno
sutra“
iz
Medija
centra
održanog
27.
marta
2012.
godine)
Reforma
penzionog
sistema
u
Srbiji
započeta
2001.
godine,
nije
završena
i
još
nas
očekuje
promene
u
narednom
periodu.
Penzioni
sistem
u
Srbiji
bazira
se
na
dva
temelja:
obaveznom
penzijskom
osiguranju
(državnom)
i
dobrovoljnom
penzijskom
osiguranju
(privatnom).
Zakonom
o
penzijskom
i
invalidskom
osiguranju
iz
2003.
godine
je
regulisano
obavezno
penzijsko
osiguranje,
ali
je
čl.
16
rečeno
da
je
moguće
privatno
penzijsko
osiguranje,
koje
je
regulisano
Zakonom
iz
2006.
godine.
Ministarstvo
rada
i
socijalne
politike
daje
saglasnost
na
penzione
planove
preduzeća,
koja
postignu
dogovor,
da
radnicima
uplaćuju
privatno
penzijsko
osiguranje.
Dozvole
za
rad
privatnih
penzionih
fondova
daje
Narodna
banka.
Trenutno
na
tržištu
radi
6
penzionih
fondova.
Oblast
dobrovoljnog
penzijskog
osiguranja
je
oblast
koja
treba
da
nađe
svoje
mesto
u
budućem
kolektivnom
pregovaranju
i
socijalnom
dijalogu
između
poslodavaca
i
sindikata.
Tu
je
uloga
sindikata
velika,
pre
svega
granskih
sindikata
i
sindikata
kod
poslodavaca,
koji
mogu
dati
kvalitativan
pomak
razvoju
ovog
sektora.
Ukupna
imovina
fondova
2007.
godine
iznosila
je
2
milijarde
dinara,
a
danas
iznosi
više
od
13,3
mlrd
dinara,
što
znači
da
godinja
stopa
rasta
nije
nikad
bila
manja
od
25%,
mereno
rastom
imovine
fondova.
U
2007.
godine
bilo
je
potrebno
15
meseci
da
se
prikupi
2
mlrd
dinara,
a
u
poslednjih
8
meseci
ukupna
imovina
fonda
je
porasla
za
2
mlrd
dinara.
Zatim,
2007.
je
bilo
11.000
ugovora,
a
danas
ima
235.000
ugovora,
i
60.000
građana
koji
redovno
mesečno
uplaćuju
doprinose
u
dobrovoljne
fondove.
Zahvaljujući
tome,
u
januaru
2010.
godine
prosečno
stanje
na
individualnim
računima
je
iznosilo
oko
88.000
dinara,
a
danas
iznosi
oko
154.000
dinara.
Toliko
je
pojedinac
akumulirao
na
svom
računu,
uz
podršku
države
–
uz
poresku
olakšicu,
uplate
poslodavaca
i
individualne
uplate.
Ukupno
je
uplaćeno
do
sada
u
dobrovoljne
penzijske
fondove
11
mlrd
dinara,
isplaćeno
je
2
mlrd
dinara.
Trenutno
je
u
toku
usaglašavanje
sa
Zakonom
o
privrednim
društvima,
koje
će
kvalitativno
unaprediti
funkcionisanje
društava,
tj.
da
se
osigura
bolje
staranje
nad
sredstvima
kojima
upravljaju
fondovi,
da
sredstva
budu
sigurna,
da
se
zna
koja
investiciona
odluka
je
donesena,
zbog
čega
i
ko
nosi
odgovornost
za
konkretnu
investicionu
odluku.
U
međuvremenu
je
nastala
i
institucija
koja
razvija
standarde
u
ovoj
sferi,
koja
je
razvila
svoj
Kodeks,
što
doprinosi
da
se
ovi
dobrovoljni
fondovi
ubrzano
razvijaju.
Minimalni
iznos
uplate
definišu
sama
društva
i
sada
iznosi
500
dinara
ili
1000
dinara.
Neoporezivi
deo
za
2012.
godinu
iznosi
4.647
dinara
(što
je
vid
podsticaja
od
strane
države).
|
27. mart 2012.
PRIKAZ
VAŽEĆI POSEBNI – GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVORI
Preuzmi
PRIKAZ
(.pdf)
|
12. mart 2012.
PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI
/Saopštenje
br. 02/12 od 12.3.2012. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
5.mart 2012.
INFORMACIJA
O
ŠTRAJKOVIMA
I PROSTESTIMA U FEBRUARU
2012.
GOD.
Prema podacima Odeljenja za ekonomska i socijalna
pitanja,
u Srbiji,
u februaru
2012.
godine bilo je
18
uličnih
aktivnosti,
tj.
13 štrajkova
i
5
protesta,
u kojima je učestvovalo
više
od
7.673
radnika.
Najmasovniji bili su
štrajkovi
Poreske uprave,
u kojima je početkom
februara meseca učestvovalo
više
od
4000
zaposlenih iz cele Srbije,
a zatim,
krajem februara,
protesti u
45
gradskih i opštinskih
uprava Srbije.
Dakle,
možemo
reći
da su
štrajkovi
i protesti u februaru održani
na teritoriji cele Srbije.
Preuzmi
INFORMACIJU (.pdf)
|
2. mart 2012.
INFORMACIJA
O MATERIJALNO-SOCIJALNOM POLOŽAJU
ZAPOSLENIH U REPUBLICI SRBIJI
Društveno-ekonomsku stvarnost u Republici Srbiji već godinama, a
možemo reći i decenijama karakterišu, pored ostalog: sve viša
stopa nezaposlenosti, sve niža stopa zaposlenosti, visoka stopa
inflacije, visok procenat učešća sive ekonomije, velika
nelikvidnost privrednih subjekata, nezavršena i praćena brojnim
slabostima privatizacija, visok iznos spoljnog duga, visok nivo
korupcije, visok procenat siromašnog stanovništva, i drugo...
Preuzmi
INFORMACIJU (.pdf)
|
13. februar 2012.
INFORMACIJA
O
DONETIM
PROPISIMA
I
PROPISIMA
U
PROCEDURI
u
periodu
od
01.01.2012.
god.
do
10.02.2012.
god.
Odeljenje
za
ekonomska
i
socijalna
pitanja,
počevši
od
ove
Informacije,
redovno
će
sastavljati
Informaciju
o
donetim
propisima
i
propisima
u
proceduri,
koja
će
sadržavati
podatke
o
donetim
zakonima
i
podzakonskim
aktima,
predlozima
zakona
koji
su
dostavljeni
Skupštini
na
usvajanje,
nacrtima
propisa
i
radnim
verzijama
propisa.
Preuzmi
INFORMACIJU (.pdf)
|
9. februar 2012.
SAOPŠTENJE SAVEZA POVODOM RASTA
EVRA
Najveći broj zaposlenih i penzionera u Srbiji sa velikom
zabrinutošću prati dešavanja u vezi sa kretanjem vrednosti
dinara u odnosu na evro, imajući u vidu da se to kretanje
nepovoljno odražava na njihov i onako ugrožen životni standard.
Na današnji
dan vrednost jednog evra je 108,4 dinara. U odnosu na
decembar 2011. godine vrednost evra je porasla za 3,8 dinara.
Rast vrednosti evra realno dodatno obara vrednost zarada i
penzija. Istovremeno, to će neminovno dovesti do rasta cena i
rasta vrednosti rata za otplatu uzetih kredita, a što će se sve
negativno odraziti na porodične budžete najvećeg dela
stanovništva.
Savez samostalnih sindikata Srbije zahteva od nadležnih, pre
svega Vlade Srbije i Narodne banke Srbije, da preduzmu porebne
mere kako bi se sprečilo dalje slabljenje dinara, a time i
ugrožavanje životnog standarda građana.
U poslednjem kvartalu 2011. godine vrednost evra je kontinuirano
rasla i iznosila je:
- oktobar....................................100,5 dinara
- novembar.................................103,9 ,,
- decembar..................................104,6 ,,
U odnosu na 2008. godinu vrednost jednog evra u
februaru 2012. godine porasla je za 19,8 dinara, a
prosečna neto zarada manja je za 2,83
evra.
Tabela:
Vredost potrošačke korpe i neto zarade u periodu 2008-2012. god.
Godina |
|
Potrošačka korpa (decembar) |
Prosečna zarada (neto) Dinara |
Prosečna zarada (neto) Evra |
|
Kurs |
Prosečna |
Minimalna |
|
|
2008 |
88,6 |
45115 |
23908 |
32746 |
369,59 |
2009 |
95,9 |
47782 |
25183 |
31733 |
330,90 |
2010 |
105,5 |
52701 |
25821 |
34142 |
323,62 |
2011 |
104,6 |
55657 |
29648 |
38363 |
366,76 |
Januar 2012 |
108,4 |
|
|
|
|
U 2011. godini u odnosu na 2008. godinu, iskazano u evrima:
a) vrednost prosečne potrošačke korpe povećana je za 4,5%;
b) vrednost minimalne potošačke korpe povećana je za 5,0%;
v) vrednost prosečne neto zarade smanjena je za 0,8%;
|
8. februar 2012.
PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI
/Saopštenje
br. 01/12 od 8.2.2012. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
6. februar 2012.
OSTVARIVANJE
PRAVA NA PENZIJU
U REPUBLICI SRBIJI
1.
Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u 2012.
godini su:
a) muškarac kad navrši 65, a žena 60
godina života i najmanje 15
godina staža osiguranja;
b) muškarac kad navrši 40 godina staža osiguranja
i najmanje 53 godine i osam meseci života i žena
35 godina staža osiguranja i najmanje 53 godine života;
v)
kad navrši 45 godina staža osiguranja.
2. Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u periodu
od 2011. do 2023. godine dati su u sledećoj tabeli.
Uslovi sticanja prava na starosnu penziju u Republici Srbiji
Preuzmi
TABELU
(.pdf)
|
2. februar 2012.
I N F O R M A C I J A
O
ŠTRAJKOVIMA
I PROSTESTIMA U JANUARU
2012.
GOD.
Prema podacima Odeljenja za ekonomska i socijalna pitanja,
u Srbiji je
u januaru
2012.
godine bilo najmanje
15 štrajkova
i
2
protesta
u kome je učestvovalo
više
od
2.283
radnika
(za
4 štrajka
nije bilo podataka o broju
štrajkača).
Štrajkovi
su održani
u sledećim
mestima:
-
Beogradu:
Geološli
institut Srbije,
TVAvala
-
Bor:
JP
„Štampa
radio i film“
-
Ćuprija:
Predškolska
ustanova
„Dečija
radost“
-
Futog:
DOO
„
Asko vidak“
-
Leskovcu:
„Interlemind“
-
Knjaževac:
Zdravstveni centar Knjaževac
-
Kragujevac:
„Melat
sistemi“,
AD
„Svetlost“
-
Novi Sad:
„Dunav
grupa agregati“
-
Nova Varoš:
Rehabilitacioni centar
„Zlatar“,
Nova Varoš
-
Obrenovac:
Termoelektrani
„Nikola
Tesla“
-
Sonti:
„Apo
fešn
sistem“
-
Surdulici:
„Partners
Pes“
-
Valjevo:
„Valjevo
put“
Protesti
su održani
u sledećim
mestima:
-
Kruševcu:
„14
oktobar“
-
Leskovcu:
„Inkol“
Preuzmi
TABELU
(.pdf)
|
20. januar 2012.
KUPOVNA MOĆ
STANOVNIŠTVA
U REPUBLICI SRBIJI
Kupovna moć
stanovništva
u Republici Srbiji meri se
odnosom prosečne
neto zarade,
s jedne strane i
prosečne
i
minimalne
potrošačke
korpe,
s druge strane.
1.Prema
poslednjim objavljenim podacima
Ministarstva poljoprivrede,
trgovine,
šumarstva
i vodoprivrede,
prosečna
potrošačka
korpa
za mesec septembar
2011.
godine iznosila je
55.657,79
dinara.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
20. januar 2012.
ANKETA O RADNOJ SNAZI
-
novembar
2011.
godina
-
Republički
zavod za statistiku poslednju
Anketu o radnoj snazi
sproveo je u novembru
2011.
godine,
na uzorku od oko
8.000
domaćinstava,
i to na području
Republike Srbije.
Prikupljeni su podaci o demografskim obeležjima
za sva lica,
a za lica stara
15
i više
godina
–
i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.
Anketirano je ukupno
21.802
lica,
a za
19.389
lica prikupljeni su podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.
Preuzmi
ANKETU
(.pdf)
|
27.decembar 2011.
ANALIZA SPROVOĐENJA SOCIJALNO-EKONOMSKOG
SPORAZUMA ZA 2011. GODINU
Preuzmi
ANALIZU
(.pdf)
Preuzmi
MAKRO INDIKATORE
(.pdf)
Preuzmi
VAŽEĆI KU
(.pdf)
|
9.novembar 2011.
KONVENCIJA MOR
BROJ 132
O PLAĆENOM GODIŠNJEM ODMORU
(Revidirana
1970.
godine)
Preuzmi
Konvenciju
(.pdf)
|
8.novembar 2011.
PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI
/Saopštenje
br. 09/11 od 8.11.2011. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
30.septembar 2011.
PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI
/Saopštenje
br. 08/11 od 23.09.2011. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
1.jul 2011.
PRIKAZ OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjA U REPUBLICI SRBIJI U 2011. GODINI
/Saopštenje
br. 6/11 od 01.07.2011. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
18.maj 2011.
POVEZIVANJE STAŽA
Procedura
o
načinu
regulisanja
neuplaćenih
doprinosa
za
penzijsko
i
invalidsko
osiguranje
za
pojedine
privredne
subjekte
na
teret
sredstava
budžeta
Republike
Srbije -
tačka 1.
Zaključka
Vlade
Procedura o načinu regulisanja neuplaćenih doprinosa
na teret budžeta Republike Srbije
Način utvrđivanja
iznosa neizmirenih obaveza
Zahtev za izdavanje potvrde o
prethodnom ispunjenju uslova za povezivanje
penzijskog staža
Zahtev za regulisanje neizmirenih
obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i
invalidsko osiguranje
Procedura
o
načinu
regulisanja
neuplaćenih
doprinosa
za
penzijsko
i
invalidsko
osiguranje
za
pojedine
privredne
subjekte
zaduživanjem -
tačka 2.
Zaključka
Vlade
Procedura o načinu regulisanja neuplaćenih doprinosa
zaduživanjem
Način utvrđivanja
iznosa neizmirenih obaveza
Zahtev za izdavanje potvrde o
prethodnom ispunjenju uslova za povezivanje
penzijskog staža
Zahtev za regulisanje neizmirenih
obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i
invalidsko osiguranje
Ugovor o zaduživanju
radi povezivanja staža
Kontakt
telefoni:
1.
Srbijanka
Jovanović 2026-546
2.
Jelica
Ječmenica
2026-536, 2026-537
DOKUMENTI ZA SNIMANjE
PREGLED PRIVREDNIH SUBJEKATA ZA IZMIRENjE DOPRINOSA
ZA PIO ZADUŽIVANjEM
NA DAN
24.12.2010.
PREGLED PRIVREDNIH SUBJEKATA ZA IZMIRENjE DOPRINOSA
ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE NA TERET
SREDSTAVA BUDžETA
RS NA DAN
24.12.2010.
+381 11 3202
451
+381 11 3202
452
Pop
Lukina 7-9, 11000
Beograd.
Detaljnije
|
5.maj 2011.
Petog maja održan Stručni skup
BORBA PROTIV ILEGALNOG RADA - PRAVNI OKVIR I PRAKSA
U Beogradu je, u organizaciji Inspektorata za rad Republike
Srbije i Ministarstva rada Francuske, održan stručni skup pod
nazivom
„Borba protiv ilegalnog rada - pravni okvir i praksa“.
Sastanku je prisustvovalo oko 40 učesnika, pripadnika Inspekcije
rada, Ministarstva unutrašnjih poslova, Fonda PIO, Poreske
uprave, Saveza samostalnih sindikata Srbije, UGS „Nezavisnost“,
kao i gosti iz Ministarstva rada Francuske i Instituta za rad
Liona i Pariza.
Ukazavši da siva
ekonomija predstavlja veliki problem u Srbiji, sekretar
Veća SSSS Slavica Savić je rekla da se procenjuje
da oko 700.000 ljudi radi „na crno”.
„Najviše ilegalnog rada ima u trgovini, ugostiteljstvu,
građevinarstvu i poljoprivredi, ali su i svi drugi sektori
apsorbovali veliki deo nezaposlene radne snage. Učešće sive
ekonomije se procenjuje na nešto više od 30 odsto društvenog
proizvoda. Negativne posledice osećaju svi – država,
zaposleni i poslodavci koji rade u legalnoj zoni”, kazala je
Slavica Savić.
Prema njenim rečima, radnik koji radi „na crno“, odnosno koji
nije prijavljen, ne ostvaruje prava iz radnog odnosa, poput
prava na ograničeno radno vreme, odmore i odsustva, zaštitu
života i zdravlja na radu, ne uplaćuje mu se penzijsko i
zdravstveno osiguranje...
Brojna statistička istraživanja pokazuju da je u građevinarstvu
rad „na crno“ jedan od osnovnih uzroka povreda na radu, koja se
ne retko završavaju sa fatalnim ishodom ili invalidnošću.
Činjenica je da nadležni državni organi radu „na crno“ gledaju
„kroz prste“, budući da takav vid rada predstavlja svojevrsni
„socijalni ventil“ za regulisanje naraslih tenzija u društvu
zbog dugogodišnje ekonomske i socijalne krize, ukazala je Savić.
Ona je ocenila da u borbi protiv sive ekonomije nije dovoljno
samo doneti odgovarajuće propise, već ih je nužno i sistematski
primenjivati, prilagođavati i pratiti njihove efekte.
Inspektorat za rad je, prema rečima direktora Predraga
Peruničića, u toku protekle godine izvršio 37.747 nadzora, čime
je obuhvaćeno 558.536 zaposlenih. Pri tome je 5.228 osoba
zatečeno na radu „na crno“, 3.925 je nakon toga zasnovalo radni
odnos, ali su, na žalost, nakon mesec ili više dana ostali bez
posla. Najviše nadzora bilo je u trgovini (13.288), industriji
(5.358) i finansijskim i poslovnim uslugama (3.543).
U pogledu rešenja koje je Inspektorat za rad doneo najviše je
bilo onih koji su se odnosili na zasnivanje radnog odnosa,
zarade i izmene i dopune ugovora o radu. Najčešće povrede Zakona
o radu su u pogledu zarada, prekovremenog rada i rada na
određeno vreme.
Dragan Đukić iz Nacionalne službe za zapošljavanje je rekao da
je statističko smanjenje broja nezaposlenih rezultat aktivnih
mera tržišta rada, zahvaljujući kojima je 140.000 ljudi dobilo
radna mesta. Tri glavna programa NSZ su sajmovi zapošljavanja,
subvencije za zapošljavanje i programi obuka – prekvalifikacija,
dokvalifikacija i stručne prakse.
Prema strateškim dokumentima Vlade Srbije, naša zemlja bi do
2020. godine trebala da ima stopu zaposlenosti od 65 odsto, što
je i dalje niže od projektovane stope zaposlenosti EU od 75
odsto. Procena je da će stopa nezaposlenosti biti jednocifrena i
da će se podići nivo obrazovanja starosne grupe 30-34. godina.
Za aktuelne programe i mere država je u 2011. godini iz budžeta
izdvojila 5,5 milijardi dinara, a merama je predvidela da
obuhvati 120.000 ljudi.
Gosti iz Francuske su ukazali da nelegalni rad u toj zemlji
proizvodi 55 milijardi evra godišnje gubitka za državu, što je
oko 4,5 odsto BDP. Sektori koji su najviše pogođeni su
građevinarstvo (izgradnja kuća), hoteli i restorani, usluge
preduzećima, održavanje higijene, održavanje raznih predstava i
sezonski rad.
Kazne protiv poslodavca u toj zemlji koji zapošljavaju „na crno“
su, između ostalih, zabrana učestvovanja na tenderu, raskid
ugovora za neka prava. Poslodavac prvo mora da bude kažnjen, a
to ulazi u njegov dosije. Ako hoće da se pojavi na tenderu
privredni subjekt mora imati čist dosije. O tome odlučuje sud -
da li će prekršaj biti upisan u registar ili ne. Npr. prevoznik
mora biti prijavljen, a ako se bavi ilegalnim prevozom
automatski će biti izbrisan iz registra.
|
16.mart 2011.
Sindikati jugoistočne Evrope jačaju regionalnu saradnju
EKONOMSKI STRUČNJACI NUDE ALTERNATIVNE POLITIKE PRIVREDNOG
RAZVOJA
Mreža ekonomskih stručnjaka sindikata zemalja Jugoistočne Evrope
ponudiće alternativne politike privrednog razvoja i
antikorupcijske strategije, kao i brojne mere i inicijative za
podsticanje održivog ekonomskog rasta u celom regionu.
To bi trebalo da rezultira usvajanjem regionalnog pristupa
merama za prevazilaženje posledica krize, kao i da pruži osnovu
nacionalnim sindikalnim liderima da podstaknu otvoren i
konstruktivan dijalog između svih relevantnih strana u svojim
zemljama.
Mrežu je 2009. godine osnovalo Pan-evropsko regionalno veće
(PERC) Međunarodne Konfederacije sindikata (ITUC) na teritoriji
zemalja bivše Jugoslavije i Albanije. Do sada su održana tri
sastanka (Beograd, Sarajevo i Kotor), a i na narednim će se
raditi na unapređenju stručnih kapaciteta, razvoju ekonomskih
ideja i donošenju pragmatičnih predloga vezanih za delokrug
njihovog angažovanja.
Mentor Mreže je prof. dr.
Bruno
Serđi,
predavač
međunarodne
ekonomije na Univerzitetu u Mesini
(Italija),
kao i na
univerzitetima
širom
sveta.
Njega
je imenovao Evropski sindikalni Institut
(ETUI)
da
prati delovanje
i rukovodi ekonomskim aktivnostima
Mreže.
Aktivnosti Mreže koordinira Enisa Salimović, direktorka ITUC /
PERC kancelarije za Jugoistočnu Evropu (JIE) u Sarajevu, u
okviru ITUC / PERC regionalnih aktivnosti, a uz povremenu
finansijsku podršku Fondacije Friedrich Ebert – Regionalnog
ureda u Beogradu, kao i uz solidarnu podršku drugih
organizacija, kao što su sindikati Lo-TCO Švedska i sindikati Lo
Norveška.
Članovi mreže ekonomskih stručnjaka sindikata zemalja JIE iz
Srbije su dr Rajko Kosanović i mr Sanja Paunović iz Saveza
samostalnih sindikata Srbije, kao i dr Zoran Ristić i Zlata Zec
iz UGS „Nezavisnost“.
Po ugledu na uspešan rad Mreže jugoistočne Evrope, u fazi
osnivanja je još jedno ovakvo telo, koje će okupiti ekonomske
stručnjake iz zemalja nastalih na području bivšeg Sovjetskog
Saveza.
Rad te mreže će koordinirati ITUC / PERC regionalni ured u
Moskvi.
|
14.januar 2011.
Statistički zavod prestao da objavljuje podatke o
zaradama u privredi
OD SAD SAMO PROSEČNA ZARADA U REPUBLICI
Republički zavod za statistiku neće više saopštavati podatke o
prosečnoj zaradi u privredi, već će objavljivati samo
podatke o prosečnoj zaradi u Republici.
Savez samostalnih sindikata Srbije skreće pažnju da se u velikom
broju zakona i uredbi u Srbiji, u kojima se normiraju određena
primanja, poziva na prosek zarade u privredi. Reč je o Zakonu o
radu (topli obrok, regres, odvojen život, dnevnice), Zakonu o
zapošljavanju i ostvarivanju prava nezaposlenih lica, kao i
drugim pravnim aktima.
Republički zavod za statistiku o ovoj promeni već je obavestio
Ministarstvo finansija, u cilju pronalaženja odgovarajućeg
rešenja.
|
3.novembar 2010.
PRIKAZ
OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjAU REPUBLICI SRBIJI U 2010. GODINI
/Saopštenje
br. 9/10 od 02.11.2010. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
9.septembar 2010.
PRIKAZ
OSNOVIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELjAU REPUBLICI SRBIJI U 2010. GODINI
/Saopštenje
br. 8/10 od 08.09.2010. godine/
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
8.
jun 2010.
Orbović traži od premijera
UGRADITI REŠENJA SSSS U ZAKON O PIO
U pismu predsedniku Vlade Srbije Mirku Cvetkoviću, predsednik
SSSS Ljubisav Orbović ocenjuje neprihvatljivim sadržaj
predloženih izmena i dopuna i način na koji se sprovode izmene
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Sindikat smatra nedopustivim da tekst predloženog Zakona uđe u
proceduru donošenja, a da prethodno o njemu svoje mišljenje nije
dao Socijalno ekonomski savet Republike Srbije.
U prilogu su dostavljeni stavovi SSSS na predložene izmene tog
zakona, sa zahtevom da se ugrade u finalnu verziju zakona.
DOPIS
PREMIJERU
UPOREDNI PREGLED ZAKON PIO I STAVOVI SINDIKATA
UPOREDNI PREGLED STARI ZAKON PIO I IZMENE ZAKONA
|
OSNOVNI POKAZATELJI
PROCESA PRIVATIZACIJE
U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU OD 2002. DO 2009.GODINE
Jedna od osnovnih karakteristika dosadašnjeg toka procesa
privatizacije u Republici Srbiji jeste da je on neuspešan,
a što se prvenstveno odnosi na period od 2002. do 2009. godine.
Umesto da privatna svojina, kako se očekivalo, pokaže sve svoje
preimućstvo nad društvenom, odnosno državnom svojinom, ona je u
Srbiji, zbog načina njenog sprovođenja, za posledicu imala
smanjenje proizvodnje, gašenje privrednih subjekata, sve veću
nezaposlenost, kršenje osnovnih prava zaposlenih i sve veću
njihovu bedu i siromaštvo.
opširnije
|
PREGLED
OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
/Saopštenje br.
9/09 od
3.11.2009. godine/
Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u septembru 2009.
godine, iznosi 43577 dinara i nominalno je na istom nivou kao i
prosečna zarada isplaćena u avgustu 2009., dok je realno manja
za 0,3%.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji,
isplaćena u septembru 2009. godine, iznosi 31319 dinara. U
odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u
avgustu 2009. godine, nominalno je manja za 0,1%, a realno je
manja za 0,4%.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
SAOPŠTENJE
SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA SRBIJE
PRIZNAJE ZVANIČNU STATISTIKU
Dana 19.10.2009. godine, u dnevnom listu „Dnevnik“, objavljen je
tekst pod naslovom „Igra tuđim sudbinama“ i nadnaslovom „Opšta
licitacija o broju otpuštenih radnika“.
opširnije
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
/Saopštenje br. 8/09 od 22.09.2009. godine/
Prosečna neto zarada u periodu januar-jul 2009. godine iznosila je
31.178 dinara i zabeležila je realni rast od 2,3% u
odnosu na isti period prethodne godine, dok su prosečne neto zarade
u javnom sektoru iznosile 38.383 dinara, što je realno manje za
1,7%. Prosečna penzija u ovom periodu iznosila je 19.782 dinara
i realno je povećana za 8,3%.
U julu 2009. godine prosečna neto zarada iznosila je 32.553
dinara i u odnosu na prethodni mesec realno je porasla za 3,4%,
a u odnosu na isti mesec 2008. godine za 2,5%. Posmatrano u
evrima prosečna neto zarada je u julu 2009. godine u odnosu na
isti mesec 2008. godine usled deprecijacije deviznog kursa
zabeležila realno smanjenje vrednosti od 6,2% i iznosila je 349,5
evra.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
Održan sastanak Radne grupe
za izmenu i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
REFORMA PENZIJSKOG SISTEMA
Radna grupa za izmenu i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju održala je sastanak 11. septembra 2009. godine u
kancelarijama Ministarstva rada i socijalne politike. Sastanku su
prisustvovali svi članovi radne grupe. Za sada Ministarstvo još nije
izašlo sa svojim predlogom za izmenu Zakona o PIO, ali je obećano da
će u naredih nekoliko dana bili završena i distribuirana Analiza
finansijskih efekata promena pojedinih odredbi Zakona o PIO, kao i
Uporedni prikaz stanja u oblasti PIO po odabranim zemljama, na čemu
trenutno radi Ministarstvo rada i socijalne politike.
Sledeći sastanak biće održan za 10-tak dana, tj. okvirno oko 20.
septembra, pre konferencije MOR o penzijskoj reformi, koja će se
održati 24. i 25. septembra u Beogradu, a kojoj će prisustvovati i
svi članovi ove Radne grupe.
Preuzmi
ČLANOVI RADNE PODGRUPE
(.pdf)
|
POKAZATELJI
SIROMAŠTVA U SRBIJI
U Republici Srbiji oko 750.000 stanovinika je u oblasti
socijalne zaštite.
2.
Indeks siromaštva za 2008. godinu bio je 7,9%.
Kod starije populacije ovaj indeks je premašio 10%, što znači da
više od 135.000 starijih od 65 godina žive ispod linije siromaštva.
3.
U kategoriji permanentno siromašnih nalaze se:
a)Romi
– 49,2%
b)Nezaposleni
– 10%
v)Žitelji
sela – 9,8%
g)Izbegla
i raseljena lica – 8%
d)Stariji
od 65 godina - 7%
e)Deca
– 6%
ž)Osobe
sa invaliditetom - 2%
z)Gradski
žitelji – 4,3%
i)Domaćinstva
sa više članova - 3,3%.
4. Indeks siromaštva
je indikator kojim se
meri učešće (procenat)
stanovnika koji ne mogu obezbediti osnovne resurse za život, tj.
čiji je dohodak niži od „linije siromaštva”. Indeks i linija
siromaštva se obično računaju u nacionalnim okvirima i kvalifikuju
osobe za određena
prava iz domena
socijalne zaštite. Kao
međunarodni komparativni indeks siromaštva postoji ustanovljena
linija siromaštva po kojoj
osobe sa manje 30$ izraženih u
dolarima jednake kupovne
moći (tzv. PPP dolari) mesečno,
spadaju u apsolutno siromašne.
5.
Prema podacima zvanične statistike u Srbiji je u 2007. godini bilo
490.000 siromašnih ili 6,6%. Granica njihovog siromaštva bilo je
mesečno primanje od 8.883 dinara ( u 2002. godini 5.234 dinara, a
2006. godine 6.221 dinara).
6.
U martu mesecu 2009. godine zaradu nije primilo 97.377 zaposlenih
ili 8,9% zaposlenih.
7.
U Republici Srbiji u 58 opština preko 22.000 siromašnih, među
kojima su sve češće i viškovi zaposlenih, koristi besplatne
obroke. Trenutno postoji potreba za preko 30.000 besplatnih
obroka.
8.
Medologija izračunavanja linije siromaštva – Linija siromaštva
izračunava se na osnovu minimalne potrošačke korpe hrane koja
obuhvata 193 proizvoda. Minimalna potrošačka korpa hrane utvrđuje se
tako što se cena jedne kalorije po danu na nacionalnom nivou pomnoži
sa nutricionističkom minimumom od 2.288 kalorija dnevno.
Odelenje za ekonomska i socijalna pitanja
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u junu 2009. godine,
iznosi 44246 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u maju
2009. godine, nominalno je veća za 2,5%, a realno je veća za 2,4%.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, isplaćena
u junu 2009. godine, iznosi 31768 dinara. U odnosu na prosečnu
zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u maju 2009. godine,
nominalno je veća za 2,2%, a realno je veća za 2,1%.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
28.jul
2009.
STEČAJ I LIKVIDACIJA PREDUZEĆA
Na sajtu Ministarstva ekonomije i privrednog razvoja
Republike Srbije, postavljen je tabelarni dokument „Pokretanje
postupka stečaja i likvidacije“, koji se sastoji iz dva dela:
1)
predlog za stečaj
2)
preduzeća za likvidaciju.
1)
Predlog za stečaj
Pregled obuhvata 75 preduzeća koja ne ispunjavaju svoje obaveze u
pogledu javnih finansija, pa je sledstveno tome, Fond za razvoj
Republike Srbije pokrenuo postupak za prinudnu naplatu svojih
potraživanja kod šest preduzeća, a poreska uprava Republike Srbije
za 69 preduzeća.
U navedenih 75 preduzeća u radnom odnosu je 2.116 zaposlenih.
Od navedenog broja preduzeća, 15 preduzeća zapošljava od 168 – 50
zaposlenih, 17 preduzeća zapošljava od 50 – 10 zaposlenih, 26
preduzeća od 9 – 1 zaposlenog, u 13 preduzeća nema zaposlenih u
radnom odnosu, a za 4 preduzeća ne postoji podatak.
U tim preduzećima 2.056 (97%) zaposlenih nije primalo svoju zaradu:
u jednom preduzeću od 1995. godine, u jednom od 1998. godine; u dva
preduzeća od 2000; u dva preduzeća od 2001. godine; u 11 preduzeća
od 2002; od 2003. godine 15 preduzeća: od 2004. godine, sedam
preduzeća; od 2005. godine u šest preduzeća; od 2006. godine u dva
preduzeća; od 2007. godine u tri preduzeća; od 2008. godine u šest
preduzeća; u 2009. godini u tri preduzeća; a nema podataka o
primanju zarada za sedam preduzeća.
U devet preduzeća, zaposleni su uredno primali svoje zarade.
2)
Preduzeća za likvidaciju
Od 2002 – 2009. godine, prema Zakonu o privatizaciji („Sl. glasnik
RS“ broj: 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007 i 123/2007 – dr.zakon),
objavljeno je 3.825 javnih poziva za aukcije i 285 javnih poziva za
tendere, na kojima je ponuđeno 3.411 preduzeća za prodaju, od kojih
je 2.482 privatizovano: 109 putem tenderske prodaje i 1.713 putem
aukcijske prodaje. Pored toga, prodano je i 660 preduzeća putem
tržišta kapitala (prema poslednjem podatku koje nam je dostavilo
Ministarstvo za privredu i privatizaciju 25.02.2009. godine).
Kupoprodajni ugovori su raskinuti kod 16 prodaja
putem tendera, 376 prodaja putem aukcija, dok je kod tržišta
kapitala, prodato 122 preduzeća kod kojih su prethodno raskinuti
kupoprodajni ugovori. ori.
Kako je određeni broj preduzeća ostao neprivatizovan,
navedena preduzeća se likvidiraju saglasno donetom Zakonu o izmenama
i dopunama Zakona o privatizaciji. Navedenim Zakonom je utvrđeno, sa
članom 4. da se menja član 14. Zakona o privatizaciji, tako da glasi:
„Za privatizaciju
neprivatizovanog društvenog kapitala javni poziv za učešće na javnom
tenderu, odnosno javnoj aukciji, mora da se objavi najkasnije do 31.
decembra 2008. godine.
Ako se javni poziv ne objavi u roku iz stava 1. ovog člana, Agencija
donosi rešenje o pokretanju prinudne likvidacije subjekta
privatizacije (u daljem tekstu: likvidacija).
Likvidacija subjekta privatizacije pokreće se i ako:
1) društveni kapital, odnosno imovina, subjekta privatizacije nije
prodat ni posle trećeg sprovedenog javnog tendera, odnosno javne
aukcije;
2) subjekt privatizacije nije podneo godišnji finansijski izveštaj
agenciji nadležnoj za vođenje Registra privrednih subjekata dve
godine uzastopno."
Isto tako, članom 5. pomenutog Zakona, odnosno
članom 14a. dopunjenog Zakona o privatizaciji, postupak likvidacije
subjekta privatizacije sprovodi Agencija.
U separatu dokumenta - tabeli „Preduzeća za
likvidaciju“, prikazana su preduzeća koja su ostala neprivatizovana,
a predviđeno je da se njihova privatizacija završi u skladu sa gore
citiranim izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, jer ista nisu
prodata, odnosno nisu mogla da budu prodata putem aukcija i tendera.
Pregled „Preduzeća za likvidaciju“, obuhvata 235
preduzeća u kojima radi 1.256 zaposlenih. Četiri navedena preduzeća
imaju od 100 – 50 zaposlenih, tri preduzeća od 49 – 10 zaposlenih, u
106 preduzeća radi manje od 10 zaposlenih, a 95 preduzeća su bez
zaposlenih u radnom odnosu.
U jednom od navedenih preduzeća, zarade se ne
isplaćuju od 1991. godine, u jednom od 1995. godine, u tri preduzeća
se zarade ne isplaćuju od 1996. godine, u jednom preduzeću od 1998.
godine, u pet preduzeća se zarada se isplaćuje od 1999. godine, u
dva preduzeća od 2000. godine, u četiri preduzeća od 2001. godine, u
17 preduzeća od 2002. godine, u 35 preduzeća od 2003. godine. U 37
preduzeća, se zarada ne isplaćuje od 2004. godine, u 10 preduzeća od
2005. godine, kod 9 preduzeća od 2006. godine, kod 17 preduzeća od
2007. godine, 23 preduzeća ne isplaćuju zarade od 2008. godine, 16
preduzeća ne isplaćuju zarade od 2009. godine.
Indikativno je da 164 preduzeća od navedenih 235
preduzeća, (69,8%), kod kojih se privatizacija sprovodi njihovom
likvidacijom, zarade nisu isplaćivale od 2002. godine, kada je
stupio na snagu Zakon o privatizaciji („Sl. glasnik RS“ broj:
38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007 i 123/2007 – dr.zakon). Do
ulaska u proces privatizacije po navedenom Zakonu, navedena
preduzeća su isplaćivala zarade svojim zaposlenima.
Za 14 preduzeća u kojima radi 25 zaposlenih, nema
podataka o isplatama zarada.
Kod 42 preduzeća zarada je uredno isplaćivana.
3)
Trgovinski sud
Prema izveštaju sačinjenom 1.07.2009. godine, u trgovinskim sudovima,
vodi se 613 aktivnih stečajnih postupaka na teritoriji Republike
Srbije, započetih po Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i
likvidaciji („Sl. list SFRJ“ br. 84/89 i „Sl.list SRJ“ br. 37/93 i
28/96) i nastavljenih po Zakonu o stečajnom postupku („Sl. glasnik
RS“ broj 84/04 i 85/05), kao i pokrenutih po Zakonu o stečajnom
postupku.
Prema predmetnom izveštaju, vezano za privatnu imovinu, vodi se 783
stečajna postupka, koji u proseku traju dve godine i četiri meseca.
Vezano za društvenu imovinu, vodi se 515 predmeta, kod kojih
postupak traje prosečno tri godine i četiri ipo meseca.
Prema podacima na teritoriji Republike Srbije, zaključeno je 499
stečajnih postupaka, obustavljeno 186 postupaka, a pokrenuto 95.
U priloženom pregledu vidi se da većina postupaka traje više godina,
neki čak i preko deset. Od 1.298 ukupnih postupaka koji su aktivni,
zaključeni ili obustavljeni, kod 633 je proces trajao do dve godine,
a kod 665 od dve do četrnaest godina.
Kada je u pitanju društvena imovina, aktivno je 290 postupaka, a
kada je reč o privatnoj imovini, 323 postupka. Kod 499 postupaka
koji su zaključeni, 321 se odnosi na privatnu imovinu, a 178 na
društvenu imovinu. Istovremeno, obustavljeno je 186 postupaka, od
kojih 139 nad privatnom imovinom a 47 nad društvenom imovinom.
Od navedenih 1.298 postupaka, 29% se vodi za
područje Beograda, 10% za područje Valjeva, a 9,7% za područje
Subotice, itd.
Najveći broj postupaka je bio aktivan 2005. godine
(267 postupaka), a potom 2007. godine (199 postupaka). Ove 2009.
godine, u toku je 95 postupaka.
Prilog:
- sumarni pregled stečajnih postupaka po
vremenu trajanja i po teritoriji
Obrada materijala
Šef odeljenja
Ljuban Žigmund
dr
Rajko Kosanović
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
Industrijska proizvodnja
je u maju 2009. godine porasla na mesečnom nivou za 4,6% u
originalnoj seriji, a za 2,1% u desezoniranoj seriji.
Ovogodišnja industrijska proizvodnja je manja od prošlogodišnje za
19,5% u maju, a za 18,1% u periodu januar-maj.
Maj 2009. nije doneo promene u oceni dinamike industrijske
proizvodnje u Srbiji. Industrijska proizvodnja se nalazi duboko
ispod prošlogodišnjeg nivoa: proizvodnja celokupne industrije za 15%
do 20%, a proizvodnja prerađivačke industrije za punih 20%. Kriza
industrijske proizvodnje najviše se primećuje u rezultatima
prerađivačke industrije.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
Prosečna zarada u Republici Srbiji isplaćena sa porezima i
doprinosima, u aprilu 2009. godine, nominalno je veća za 7,3%, a
realno za 6,2% od zarade isplaćene u martu 2009. godine. Navedena
aprilska zarada nominalno je veća za 12,3% a realno za 3,8% u
odnosu na zaradu isplaćenu u aprilu 2008. godine.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u aprilu 2009.
godine, nominalno je veća za 7,3% a realno za 6,2% od iste takve
zarade isplaćene u martu 2009. godine. Navedena zarada nominalno je
veća za 12,3% a realno za 3,8% mereno prema zaradi iz aprila 2008.
godine.
Ako posmatramo ukupan period januar-april 2009. godine, možemo da
konstatujemo da je ukupna zarada isplaćena u tom periodu nominalno
za 12,4% veća, a realno za 2,8% veća od iste takve zarade isplaćene
u periodu januar-april 2008. godine.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
U
januaru mesecu 2009. godine vrednost prosečne potrošačke korpe
iznosila je 34.874,93 dinara, a minimalne potrošačke korpe 21.996,60
dinara. U januaru mesecu 2009. godine za kupovinu prosečne
potrošačke korpe bila je potrebna 1,21 prosečna neto zarada, a za
kupovinu minimalne potrošačke korpe 76% prosečne neto zarade.
U odnosu na januar 2008. godine u januaru 2009.
godine vrednost prosečne potrošačke korpe povećana je za 14,5%, a
minimalne potrošačke korpe 14,3%.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU JANUAR-FEBRUAR
2009. GOD.
Osnovne
tedencije u privredi Republike Srbije uglavnom se pogoršavaju. U
januaru i februaru 2009. godine, produbljuju se opadajuće tedencije
svih agregata realnog sektor
Tedencije privrednih kretanja u Republici Srbiji u skladu su sa
tendencijama u užem i širem okruženju, sa izuzetkom u kretanju cena.
Naime, prva dva meseca 2009. godine u Republici Srbiji obeležena su
jačanjem inflacije, dok je pad privredne aktivnosti u svetu praćen
slabljenjem inflacije.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
FEBRUARSKI
PREGLED MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
Pravni i ekonomski tim SSSS načinio je najnoviji „Prikaz
osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici
Srbiji u 2008. i 2009. godini“.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
26. januar 2009.
JANUARSKI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Najnoviji„Prikaz
osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Srbiji u 2007. i
2008. godini“. Za eventualne dodatne informacije
potrbno
je
obratiti
autorima dr
Rajku
Kosanoviću,
mr
Sanji
Paunović
ili
Ljubanu
Žigmundu
na adrese naznačene na kraju
dokumenta u .pdf extenziji.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Prikaz osnovnih makroekonomskih
pokazatelja u Republici Srbiji u 2007. i 2008. godini“.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
OSNOVNI
MAKROEKONOMSKI
POKAZATELJI
U
REPUBLICI
SRBIJI
U avgustu 2008. godine prosečna bruto zarada iznosila je 46.222
dinara (ili 570,15 evra), a prosečna neto zarada 33.131 dinar (ili
408, 67 evra).
U
periodu jul-decembar 2008. godine minimalna zarada neto po radnom
času iznosi 78,00 dinara, odnosno za 174 radna časa iznosi 13.572
dinara. Prosečna penzija za kategoriju zaposlenih u avgustu 2008.
godine iznosila je 19.020,00 dinara ili 57,41% prosečne mesečne neto
zarade u Republici.
U
avgustu 2008. godine prosečna potrošačka korpa vredela je 32.692,40
dinara, a minimalna 21.038,79 dinara.
U avgustu 2008. godine kod Nacionalne službe za
zapošljavanje registrovano je 733.679 nezaposlenih lica, a stopa
nezaposlenosti je iznosila 24,08%.
opširnije
|
OSNOVNI
MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U REPUBLICI SRBIJI ZA 2007. GODINU
1)
Visina
prosečne zarade u Republici Srbiji u decembru mesecu
2007. godine iznosila je
48.122
dinara,
a zarada bez poreza i doprinosa je bila 34.471 dinara.
2)
Troškovi života
u decembru viši su u odnosu na novembar 2007. godine za
1,5%, a cene na malo su više za 1,3% (cene roba su
više za 1,7%, a cene usluga za 0,3%).
-
Cene poljoprivrednih proizvoda u decembru 2007. godine u odnosu
na prethodni mesec više su za 3,7%.
-
Cene industrijsko prehrambenih proizvoda u proseku su više za
2,3%. Zabeleženo je povećanje cena brašna, hleba, mleka i
mlečnih proizvoda, jestivog ulja i maslaca.
-
Cene pića u proseku su povećane za 0,6%.
-
Cene duvana u proseku su povećane za 5,7%.
-
Cene industrijsko neprehrambenih proizvoda u proseku su više za
0,9%. U ovoj grupi proizvoda zabeležen je rast cena derivata
nafte.
-
Cene ostalih proizvoda nisu se znatnije menjale.
-
Cene usluga u proseku su povećane za 0,3%.
3)
Prosečna
potrošačka
korpa
prema podacima Republičkog
zavoda za statistiku,
u
decembru
2007.
godine
je koštala
30.109,68
dinara,
a
minimalna potrošačka
korpa
18.991,52
dinara.
4)
Prosečan
broj zaposlenih
u
novembru
2007.
godine
je bio
1.994.727
lica, a registrovano je
785.061
nezaposlenih lica. U
odnosu na prethodni
mesec nezaposlenost je smanjena za
1,5%
ili za
12.156
lica.
5)
Industrijska proizvodnja u Republici
Srbiji, u decembru 2007. godine je veća za
14,1% u odnosu na
prosek 2006. godine i manja je za 0,2% u odnosu na
decembar
2006. godine. U 2007. godini u odnosu na
2006. ostvaren je rast industrijske proizvodnje za 3,7 odsto.
6)
Od 2002. godine do 15. novembra
2007. godine u Republici Srbiji je privatizovano 2.104
preduzeća.
7)
U
Republici Srbiji
u
novembru
2007.
godine bilo je
ukupno
1.287.459
korisnika penzija,
čija
je prosečna
penzija iznosila
16.013
dinara.
Prosečna
penzija koju prima korisnik preko svog
čeka
u Republici Srbiji,
iznosila je
54,5%
prosečne
zarade
bez poreza i doprinosa.
8)
Stupanjem na snagu
Zakona o radu
«Sl.glasnik
RS»
br.
24/05
i
61/05
prestao je da važi
Opšti
kolektivni ugovor,
36
posebnih kolektivnih ugovora i
5
pojedinačnih
kolektivnih ugovora.
Trenutno ima 9 važećih
kolektivnih
ugovora,
1 poseban kolektivni ugovor čije
se
objavljivanje očekuje
i
12 važećih
kolektivnih
ugovora
javnih
preduzeća
i korisnike koji se finansiraju iz budžeta.
Minimalna zarada
Socijalno – ekonomski savet Republike Srbije je na
osnovu člana 112. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“,
br. 24/05 i 61/05) dana 31.01.2008. godine doneo
Odluku
o minimalnoj zaradi
(„Sl. glasnik RS“, br. 11/08), prema kojoj
minimalna zarada za period januar-jun 2008. godine
iznosi 70,00 dinara (neto) po radnom času.
Shodno stavu 2. člana 111. Zakona o radu, BEZ OBZIRA
NA KOJI PRETHODNI MESEC SE ISPLATA MINIMALNE ZARADE
ODNOSI, obračun i isplata se vrši u visini minimalne
zarade važeće na dan isplate. |
TABELE
ZARADE:
-
Prosečne bruto zarade po zaposlenom u Republici
Srbiji
OPIS |
Bruto zarade |
XII/06 |
X/07 |
XI/07 |
XII/07 |
Ind.
6:5 |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
Rep.
Srbija |
Ukupno |
41.294 |
40.082 |
41.010 |
48.122 |
117,34 |
Privreda |
36.733 |
37.284 |
38.284 |
42.971 |
112,24 |
Vanpriv. |
50.824 |
45.504 |
46.236 |
57.913 |
125,26 |
OPIS |
NETO zarade |
XII/06 |
X/07 |
XI/07 |
XII/07 |
Ind.
6:5 |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
Rep.
Srbija |
Ukupno |
41.294 |
40.082 |
41.010 |
48.122 |
117,34 |
Privreda |
36.733 |
37.284 |
38.284 |
42.971 |
112,24 |
Vanpriv. |
50.824 |
45.504 |
46.236 |
57.913 |
125,26 |
PENZIJE : Broj
korisnika i zakonski iznosi penzija u
2006. godini i
oktobru 2007. godine
Korisnik penzije |
-u 2006.
godini |
- u
novembru
2007. godine |
Broj korisnika |
Prosečna penzija u
din. |
Broj korisnika |
Prosečna penzija u
din. |
Starosna
penzija |
607.533 |
16.874 |
635.647 |
18.768 |
Invalidska
penzija |
350.166 |
13.218 |
341.428 |
14.801 |
Porodična
penzija |
309.875 |
10.417 |
310.384 |
11.704 |
Ukupno |
1.267.574 |
14.285 |
1.287.459 |
16.013 |
GRAFIKONI
-
POTROŠAČKA KORPA
Struktura
potrošačke korpe, novembar 2007. godine

-
NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost
prema godinama starosti,
novembar 2007. godine

Struktura
nezaposlenosti prema stručnoj spremi,
novembar 2007.g

strana 1 | strana 2
| strana 3 |
|
|