SS U. S. Steel Serbia:
Konferencija “Socijalni dijalog u
uslovima krize”
PARTNERSTVO USLOV OPSTANKA
Sa koliko uspeha, velike i uspešno privatizovane
firme u Srbiji, ne žrtvujući radna mesta od naleta
negativnih efekata planetarne ekonomske krize
uspevaju da opstaju, rade i odbrane se? Šta
sindikati u njima preduzimaju i predlažu za uspešan
nastavak ove teške bitke? Koliko su u svim teškoćama
koje nosi kriza, sindikat i poslovodstvo ozbiljni i
ravonpravni partneri? Koliko imaju poverenja jedni u
druge i koji su im zajednički ciljevi? Šta još
planiraju da učine da bi postigli cilj i odbranili
preduzeća i zaposlene?
Ovo su najosnovnija pitanja o kojima su raspravljali
i odgovore ponudili učesnici Konferencije “Socijalni
dijalog u uslovima krize” koju je 4. marta
organizovao Samostalni sindikat U.S. Steel Serbia u
Smederevu.
U raspravi su učestvovali sindikalni predstavnici
velikih privatizovanih preduzeća i korporacija,
Slavica Savić, sekretar Veća SSSS, Zoran Vujović,
predsednik SS metalca Srbije, Zoran Malenović,
predsednik SS poljoprivrede, prehrambene i duvanske
industrije i vodoprivrede Srbije i Veljko Milošević,
predsednik SS energetike i petrohemije Srbije.
Jedinstvena ocena učesnika ovog skupa je da u
ekonomskoj krizi koja potresa svetsku privredu, tek
dobija na snazi i ne zna joj se kraj, a već je
uveliko uzdrmala i srpsku privredu, najvažniju ulogu
ima socijalni dijalog poslodavaca i sindikata. On
je, rečeno je uslov, da se za preduzeća i zaposlene
nađu najbolji zaštitini mehanizmi i način da se
sačuvaju od propasti, a radnici od otkaza.
- Efekti svetske ekonomske krize, prvenstveno na
radnike, trenutno su najveća briga SSSS. Zato se on
opredelio da njegove aktivnosti usmeravaju na
zaštitu radnih mesta, zaposlenosti, njihov standard,
bezbednost i zdravlje na radu, ali i da poboljšamo i
ojačamo socijalni dijalog, navela je Slkavica Savić,
dodajući da je ovaj skup sazvan da bi se razmenila
iskustva i ideje važna za postizanje tih ciljeva.
Ona je ocenila da je socijalni dijalog u kriznom
vremenu najbolji put ka pravim rešenjima problema sa
kojima se suočavaju zaposleni, ali i poslodavci.
Rekavši da na ovom skupu učestvuju sindikalisti iz
uspešno privatizovanih firmi koje su se i pre krize
borile sa niz nedaća, a da su one sada još brojnije
i veće, Savić je podsetila da je u Srbiji veliki
broj firmi koje su u stečaju u procesu raskida
kupoprodajnih ugovora, a neka pred bankrotom.
- Samim tim, ogroman broj zaposlenih je u teškoj
situaciji i neizvesnosti da li će, recimo, ostvariti
pravo na penziju, da li će i do kada imati pristojnu
zaradu. Zato, negujući princip radničke i sindkalne
solidarnosti, ovaj razgovor sa sindikalistima
uspešnih firmi, nira biti i za dobro radnika koji su
u daleko težoj situaciji.
Navodeći da je razgovor ishodovao nizom dobrih i
korisnih predloga, ona je istakla da će oni biti
SSSS da bi ih on predstavio odgovarajućim
institucijama države. Po oceni Slavice Savić, mere
Vlade nisu dovoljne da bi zaštitile interese svih
preduzeća i zaposlenih. Zato je ona pomenula
nekoliko predloga koji će uskoro biti upućeni
najvećoj sindikalnoj centrali, a potom i državi.
- Pre svega, još jednom ćemo upozoriti na sindikalni
stav da socijalni dijalog nema alternative i da na
svim nivoima on mora biti kvalitetan, dobro
organizovan i odmeren. U uslovima teške ekonomske
krize kakvu svet ne pamti, sindikati u poslodavci ne
smeju biti neprijatelji i suprotstavljeni, već
moraju biti u neposrednoj komunikaciji, moraju
sarađivati, ako žele da nađu zaštitu i krenu putem
izlaska iz krize. Pored toga, SSSS i granski
sindikati u odnosima sa Vladom i Unijom poslodavaca
moraju insistirati na striktnom poštovanju svega
dogovorenog i potpisanog. Radnici ne smeju tek tako
ostajati bez posla, pa je logično što smo danas svi
podržali predlog da, umesto otkaza, valja uvesti
institut plaćenog odsustva koje po važećem Zakonu o
radu traje 45 dana i da ga valja produžiti na duži
period, barem dok traje kriza. Ovaj zahtev će biti
prosleđen nadležnima da ga unesu u zakonsku
regulativu i da važi za poslodavce koji su zaista u
teškoj situaciji da bi morali da otpuštaju radnike,
rekla je Savić, dodajući da ostaju predlozi za
smanjenje poreza i doprinosa preduzeća, ali i da se
lepeza naplate poreza i doprinosa proširi smanjenjem
sive ekonomije i rada na crno, odnosno njihovog
uveođenja u legalne tokove, kako bi se uvećali
prihodi države, rekla je Savić.
Naglasivši da se mnogi radnici i dalje suočavaju sa
problemom nepovezanog radnog staža, ona je istakla
da zaposleni u mnogim firmama koje su prestale da
rade, ili i ako rade nisu uplaćivale doprinose fondu
PIO, pa zaposleni ne mogu ostvariti pravo na
penziju.
- Istina, oni u radnim knjižicama imaju upisan radni
staž, ali godinama im firme nisu uplaćivale
doprinose u fond PIO. Zato SSSS ima predlog
amandmana kako da se ovaj problem, naravno uz pomoć
države, reši u korist radnika, rekla je Savić.
Navodeći da je prošlo vreme rovovskog ukovavanja
radnika i sindikata s jedne, a poslodavaca s druge
strane, Zoran Vujović, predsenik SS metalaca Srbije,
pozdravio je primere razumevanja i saradnje dveju
strana koje su postigli konsensus zarad zaštite
preduzeća, a samim tim i radnih mesta u vreme
eskalacije globalne finansijske krize.
- Važno je da i mi u sindikatu shvatimo da je
svetska ekonomska kriza koja i Srbiju žestoko udara,
stravična omča oko vrata za zaposlene, pa i da sami
procenimo koje su mere manje zlo od onih radikalnih
poput otkaza. Pozitivni impuls koji postoji u
velikom broju sindikata u frimama a koji je usmeren
na očuvanje radnih mesta, pa i standarda zaposlenih
u ovim teškim vremenima, dužni smo da prenesemo na
celu Srbiju, odnsno da učinimo da to shvati i
prihvati Vlada. To bi morali da shvati i ovdašnja
političko ekonomska elita koja je danas na
Kopaoniku, na zasedanju takozvanog srpskog Davosa.
Oni su dužni da uvaže sve valjane inicijative i
predloge, kako bi srpska privreda uspela da se
potpuno ne uruši pred naletom svetske ekonomske
krize. Da sindikat ima snage da nešto pozitivno
učini, pokazao je i ovaj naš – sindikalni rzgovor,
odnosno ono što sindikalisti u preduzećima iz kojih
dolaze rade, smatra Vujović.
Po njegovoj oceni, od ključnog značaja je da teret
ekonmske krize zaista bude ravnomernije podeljen,
odnosno da se od velikih rashoda i rasipanja suzdrže
oni koji imaju, a ne sve da plate radnici i
najsiromašniji slojevi građana Srbije. Zato, rekao
je, država iz budžeta mora više, pa i najviše da
odvoji za privredu, takozvani realni sektor, jer to
je svojevrsna investicija za budućnost i to blisku,
koja nije ni malo ružičasta.
- Prve signale o dolasku velike ekonomske krize SS
U.S. Steel Serbija dobio je još u septembru protekle
godine. Mnogi tada nisu obraćali pažnju na njih, a
ni medije nisu zanimali. Obraćali smo se kolegama iz
sveta, a neki su takođe smatrali da “stvar nije tako
strašna”. Potom smo, preko centrale – SSSS nastavili
kontakte sa evropskim i svetskim sindikatima, želeći
da vidimo šta oni čine da bi se preduzeća i
zaposleni odbranili od posledica krize. Došli smo do
podatka da u gotovo svim firmama koje su kupili
stranci, vlasnici preduzimaju slične, pa i identične
aktivnosti u zaštiti preduzeća i zaposlenih, rekao
je Siniša Prelić, predsednik SS sindikat U.S. Steel
Serbia.
Dodajući da strani poslodavci zaposlenima i
sindikatima nisu uputili ni najmanju naznaku
nepopularnih mera, koje su već uveliko najavili i
preduzeli mnogi ovdašnji vlasnici preduzeća, Prelić
je istakao da i Vladi Srbije sindikati mogu
predložiti i od nje zahtevati da preduzme neke mere
koje su mnogim vladama razvijenih zemalalja
predložili tamošnji sindikati. Mnoge vlade u svetu,
tako su poslušale savet i dogovorili se sa
sindikalistima i poslodavcima da radnu nedelju
skrate na 36, pa i 32 sata. On je objasnio da
sindikati i poslodavci u firmama koje su kupili
stranci, što je slučaj i u U. S. Steel Serbia, u
poslednje vreme, imaju učestaliju komunikaciju sa
poslovodstvom i da sindikat dobija informacije iz
prve ruke.
- U ovom slučaju, za nas je najbitnije da naša kao,
kao i sve ostale, opstane, jer ako ona ne stavi
katanac na vrata, onda ostaju i radnici. Pored
redovne komunikacije i usaglašavanja i dogovaranja
mera sindikata i poslovodstva, potrebne su još neke
zajedničke akcije socijalnih partnera. Pored
ostalog, u fabrici uvdimo plaćeno odsustvo , radi se
od ponedeljka do četvrtka, a to važi i za radnike i
za poslovodstvo. Razmišljamo da se plaćeno odsustvo
produži na 45 dana i da to važi dok traje kriza,
jer za nas je svako rešenje boje od otkaza, tim
pre što je danas u Srbiji najveće bogatstvo ako
čovek ima posao, poručio je Prelić, dodajući da u
kriznim vremenima ne bi smelo u državi da bude
podele na “njih” i “nas”, odnosno da bi vlast morala
da zarad opšte dobrobiti oslušne, sindikate i čuje
radničku reč.
Za Zorana Malenovića od velike važnosti je
suočavanje i dijalog sindikalista sa predstavnicima
Vlade i premijerom koji bi ih informisao sa
realizacijom mera koje Vlada preduzima, ali i da bi
se čuli predlozi i inicijative sindikata. Zato je
predložio da takav sastanak bude organizovan u
najkraćem mogućem roku.
Učesnici skupa dali su punu podršku Ljubisavu
Orboviću, predsedniku SSSS u naporima za jačanje
sindikata, naročito u pregovorima, a pre svega u
aktivnostima za jačanje uloge sindikata i njegovog
pozicioniranja na način na koji je su sindikati
pozicionirani u razvijenim demokratskim državama.
|
Zaključci
Na
Konferenciji, koja je održana 4. marta
2009. godine
u Samostalnom sindikatu U.S. Steel Serbia u
Smederevu, na temu „Socijalni dijalog u
uslovima krize“, u prisustvu sekretara Veća
SSSS, predsednika Samostalnih sindikata i
sindikalnih organizacija privatizovanih
preduzeća iz različitih privrednih
delatnosti, posle diskusije učesnika,
usvojeni su sledeći
ZAKLJUČCI:
1.Socijalni
dijalog, redovan, ravnopravan i na svim
nivoima organizovanja nejefikasniji je metod
za pronalaženje najboljih, dugoročnih i
održivih rešenja. Ucesnici su saglasni da je
zalaganje za njegov nastavak i
intenziviranje obaveza i odgovornost svih
sindikata. Istovremeno, kroz bipartitni i
tripartitni socijalni dijalog, na nivou
Republike, sindikat će se i ubuduće zalagati
za sledeće prioritete:
·
Očuvanje
nivoa zaposlenosti
·
Standard
zaposlenih
·
Socijalnu
sigurnost i
·
Bezbednost i
zdravlje na radu
2. Potpisivanjem
Sporazuma o daljem razvoju socijalnog
dijaloga sačuvan je institut kolektivnog
pregovaranja, kao najznačajniji instrument
sindikata u zaštiti prava zaposlenih. Pored
očuvanja Opšteg kolektivnog ugovora,
najznačajniji deo Sporazuma predstavlja i
obaveza potpisnika da se dijalog i
kolektivni pregovori na nivou grana i
poslodavaca nastave, a kolektivni ugovori
potpišu i poštuju.
3.Međusobno
optuživanje i kritizerstvo u okviru
sindikata vodi razbijanju organizacije i
nanosi veliku štetu sindikalnom pokretu.
Vreme je da se redovnom neposrednom
komunikacijom prevaziđu nesuglasice, učvrsti
jedinstvo i ojača solidarnost, što će se na
najbolji način odraziti na veći kredibilitet
i neophodan autoritet organizacije i
pojedinaca u njoj u pregovorima sa
socijalnim partnerima. Učesnici su se
saglasili da je izuzetno značajno pružiti
još jaču podršku predsedniku Saveza
samostalnih sindikata Srbije i najvišim
organima Saveza u naporima koje čine i
aktivnostima koje vode u cilju boljeg
pozicioniranja Saveza samostalnih sindikata
Srbije, jačanja njegovog autoriteta i uloge
i društvu.
4.Prikrivanjem
činjenice da će svetska ekonomska kriza
pogoditi i još više ugroziti već oslabljenu
privredu Srbije, a zatim i neblagovremenim
reagovanjem i usvajanjem mera za ublažavanje
njenih posledica, Vlada je dodatno doprinela
daljem zastoju privrednih aktivnosti, padu
standarda i socijalnoj nesigurnosti. Stoga
se od najviših organa Saveza očekuje oštrije
reagovanje i česti pritisci, kako bi se
teret krize ravnomerno raspodelio, a
zaštićeni pojedinci u vlasti odrekli
privilegija i velikih zarada.
5.Neophodno
je redovno praćenje primene vladinog
Programa mera za izlazak iz krize, kao i
aktivan odnos prema njemu, što podrazumeva i
iniciranje izmene i dopune mera, ukoliko se
u praksi pokažu kao nedovoljno efikasne. Set
mera, uzročno povezanih i podložnih
promenama u zavisnosti od aktuelne
situacije, a u čijem definisanju sindikat
mora imati aktivnu ulogu ima za cilj
amortizovanje udara krize i ublažavanje
posledica na privredu i standard građana.
Kontrola primene mera mora se obavljati
kontinuirano, a preduslov je utvrđivanje
ciljeva i prioriteta. Moraju biti imenovani
izvršioci, utvrđena odgovornost i
precizirani rokovi.
6.Polazeći
od iskazane spremnosti poslodavaca da se
očuva broj zaposlenih u kompanijama
pogođenim svetskom ekonomskom krizom, ali i
sve težih uslova poslovanja, učesnici
Konferencije zahtevaju od Veća SSSS da
inicira izmenu Zakona o radu u cilju
povećanja broja dana plaćenog odsustva, kako
bi se dodatno zaštitila radna mesta i broj
zaposlenih. U okviru predloga dopune mera
Vlade, potrebno je inicirati i druge, koje
doprinose rasterećenju privrede. Pre svega,
učesnici Ko nferencije predlažu: umanjenje
poreza i doprinosa čiji bi se iznos
nadomestio legalizacijom sive ekonomije,
zatim multilateralnu kompenzaciju kojom bi
se rešio problem ogromnog unutrašnjeg duga,
kao uzroka nelikvidnosti. Preduslov je još
aktivnije učešće sindikata u postupku
donošenja novih izmena i dopuna zakonske
regulative.
7.Obaveza
je organa sindikata na svim nivoima
organizovanja da dosledno prate realizaciju
dogovorenog i potpisanog. Mesto i ulogu koju
ima, sindikat mora opravdati preuzimanjem
dela odgovornosti za socijalni i ekonomski
razvoj, a nikako na štetu zaposlenih i
privrede Srbije, naročito u okviru SES-a
čije se sednice moraju održavati najmanje
jednom mesečno.
8.Podržava
se inicijativa Samostalnog sindikata
zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj,
duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije
da se u kratkom roku organizuje zajednički
sastanak predstavnika Vlade na čelu sa
premijerom sa predsednicima samostalnih
sindikata i sindikalnih organizacija, na
kome bi premijer upoznao prisutne sa
realizacijom mera Vlade i, istovremeno, bio
upoznat sa konkretnim teškoćama i predlozima
sindikata.
9.Dogovoreno
je da se tematske konferencije održavaju i
ubuduće u drugim gradovima i kompanijama,
kako bi se kroz dijalog i razmenu iskustava
predupredile negativne posledice krize, ali
i izbegle potencijalne greške.
10.Budući
da se sednica Veća SSSS održava 5.marta,
obavezuju se prisutni članovi Veća SSSS da
zaključke prezentuju na Veću.
U Smederevu,
4. mart 2009. |
|